Irfan Halilagić čestitao Novu hidžretsku godinu  Povodom nastupanja Nove hidžretske godine premijer Tuzlanskog kantona Irfan Halilagić Bošnjacima i svim drugim vjernicima islamske vjeroispovijesti upućuje javnu čestitku: „Bošnjacima, ali i svim drugim vjernicima islamske vjeroispovijesti, u ime Vlade Tuzlanskog kantona i u svoje ime želim čestitati nastupajuću Novu hidžretsku 1445. godinu. Prisjećajući se prvih vjernika islamske vjeroispovijesti i njihove hidžre iz rodne Mekke u Abesiniju i Jesrib prisjećamo se kolika je bila njihova čvrstina vjerovanja. Sve sljedbenike islama to sjećanje uči kakva je snaga iskrene vjere i šta vjernik može da podnese u ime Allaha. Stoga, prisjećajući se hidžri koje su činili muslimani molimo uzvišenog Allaha dž.š. da nas pomogne u shvatanju, svjesnijem i savjesnijem koračanju u budućnost. Neka nam dragi Allah u Novoj godini svima podari mnogo sloge, jedinstva, mudrosti, zdravlja i dobra. Neka podari olakšanje bolesnima, napuštenima, obespravljenima i svima onima koji se nalaze u nekoj od poteškoća.“

Ministar vanjskih poslova BiH zatražio zvaničan stav Srbije u vezi s veličanjem ratnih zločina i zločinaca Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković pismom naslovljenim na prvog potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Republike Srbije Ivicu Dačića oštro je osudio dešavanja uzrokovana veličanjem ratnih zločina i ratnog zločinca, generala Vojske Republike Srpske Ratka Mladića, osuđenog za genocid u Srebrenici, a što je učinjeno u objavi dvije studentice iz Bosne i Hercegovine na društvenim mrežama, što je šef bh. diplomatije ocijenio neprihvatljivim. “Iznenađen sam da umjesto osude ovakvog ponašanja, iz medija saznajem da im je za nagradu, ne za njihov poseban angažman u akademskom smislu i dobre rezultate, već za veličanje ratnih zločina, Republika Srbija odlučila dati stipendiju za nastavak školovanja u Beogradu”, navodi se u pismu. Naglasio je da je Bosna i Hercegovina nedvojbeno posvećena razvijanju dobrosusjedskih odnosa i unapređenju regionalne saradnje te je podsjetio da je povodom nedavnog masakra nad nedužnom djecom u osnovnoj školi u Beogradu “Vladislav Ribnikar”, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine izrazilo duboko saosjećanje i proglasilo dan žalosti u cijeloj Bosni i Hercegovini. “Očekujem pristup poštovanja prema žrtvama i saosjećanja prema familijama ubijenih i u genocidu u Srebrenici, a ne pristup u kojem institucije Republike Srbije pružaju utočište i nagrađuju one koji veličaju ratne zločine i zločince”, naglasio je Konaković. Ministar je pismom upućenom potpredsjedniku Vlade i ministru vanjskih poslova Republike Srbije Ivici Dačiću zatražio zvaničan stav Republike Srbije u vezi najave da su institucije Republike Srbije spremne stipendirati veličanje ratnih zločina.

Održani poslovni susreti privrednika iz BiH i Turske: Robna razmjena u kontinuitetu bilježi rast Republika Turska na desetom mjestu najznačajnijih stranih investitora u Bosni i Hercegovini. Najviše investirano u prerađivačku industriju, a značajne su investicije i u finansijski, trgovački, transportni, građevinski sektor i zdravstvo. Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine organizovala je poslovne susrete između bosanskohercegovačkih i turskih privrednika s ciljem unapređenja ekonomske saradnje dvije zemlje, kao i povećanja postojećeg obima robne razmjene. Susretima, organizovanim u okviru posjete delegacije turskih kompanija Bosni i Hercegovini, predvođenim Privrednom komorom Bandirme, prisustvovali su predstavnici kompanija koje posluju u oblastima: tekstil, transport, turizam, građevina (obrada kamena i mermera), poljoprivreda, metal, drvo i proizvodnja namještaja, prehrana, poljoprivredna mehanizacija, trgovina, i sl. Predsjednik VTK/STK BiH Zdravko Marinković je u uvodnom obraćanju istakao, između ostalog, da Bosna i Hercegovina raspolaže značajnim prirodnim resursima i potencijalima za razvoj, a to se prije svega ogleda kroz najznačajnije sektore bh. privrede, kao što su metaloprerađivački i elektro sektor, drvo-prerađivački sektor, građevinski i energetski sektor, a u posljednje vrijeme ubrzano se razvija i IT sektor i sektor turizma. “Bosna i Hercegovina i njena privreda prolazi kroz reformske procese i iz godine u godinu postiže kontinuirani rast BDP-a, povećanje izvoza, kao i povećanje broja zaposlenih. U protekloj godini je ostvaren spoljnotrgovinski promet u iznosu od 24,1 milijardi evra, uz značajan rast izvoza i uz pokrivenost uvoza izvozom od 63,1 posto”, kazao je Marinković. Naveo je da od potpisivanja Sporazuma o slobodnoj trgovini, koji je stupio na snagu 2004. godine, robna razmjena Bosne i Hercegovine i Republike Turske u kontinuitetu bilježi rast, te je do sada povećana za više od sedam puta. “U 2022. godini sa Turskom ostvaren je obim robne razmjene od 934,8 miliona eura, od čega je uvoz u Bosnu i Hercegovinu iznosio 769,8 miliona eura, uz pokrivenost uvoza izvozom od 21,4 posto. U prvih šest mjeseci 2023. godine u poređenju sa prvih šest mjeseci 2022., bilježimo smanjenje obima razmjene tj. izvoza za 6,8 posto te uvoza za 9,8 posto. Smatramo da je i ovi današnji poslovni susreti, ali i druge aktivnosti koje se preduzimaju ili će se preduzeti, trebaju ići ka povećanju obima razmjene, ali i ka postepenom smanjenju debalansa u međusobnoj trgovini”, istakao je Marinković. U nastavku događaja upriličena je prezentacija o poslovnom okruženju i investicionim prilikama u Bosni i Hercegovini. Na prezentaciji je istaknuto da je Republika Turska na desetom mjestu najznačajnijih stranih investitora u Bosni i Hercegovini i da je najviše investirano u prerađivačku industriju, a značajne su investicije i u finansijski, trgovački, transportni, građevinski sektor, zdravstvo, itd. Bilateralnim sastancima prisustvovali su predstavnici 16 bosanskohercegovačkih i 16 turskih kompanija.

Francuskoj prijeti suša dok toplotni talas pogađa Evropu Svjetska meteorološka organizacija (WMO) saopćila je u ponedjeljak da bi mogle biti zabilježene nove rekordno visoke temperature jer su intenzivni toplotni talasi zahvatili jug SAD-a, Mediteran, Sjevernu Afriku, Bliski istok i neke zemlje u Aziji. Francuska je suočena sa rizikom od suše dok toplotni talasi zahvaćaju Evropu.  Kako visoke temperature i šumski požari prijete kontinentu, francuska meteorološka uprava Meteo France redovno upozorava građane na opasnosti toplotnih talasa, posebno u južnim regijama. Polja lavande u južnom gradu Lunelu su se osušila. Svjetska meteorološka organizacija (WMO) saopćila je u ponedjeljak da bi mogle biti zabilježene nove rekordno visoke temperature jer su intenzivni toplotni talasi zahvatili jug SAD-a, Mediteran, Sjevernu Afriku, Bliski istok i neke zemlje u Aziji. Francuski ministar za ekološku tranziciju Christophe Bechu rekao je u februaru da je zemlja u “stanju pripravnosti” zbog rizika od ljetnih suša. Biro za geološka i rudarska istraživanja objasnio je u maju da je nivo podzemnih voda u Francuskoj alarmantno nizak, jer je predsjednik Emmanuel Macron najavio plan za očuvanje vode u martu. Zemlja je prošle godine imala teško ljeto zbog toplotnih talasa, kada je zabilježeno više od 2.800 smrtnih slučajeva koji su se mogli spriječiti, objavila je državna zdravstvena agencija u novembru.  

Mostar: Zdravstveni radnici u HNK-a ponovo na ulici Predsjednik Sindikata zdravstvenih radnika HNK-a Dalibor Vuković upozorio je na sporost i nemar Vlade, kazavši da se novi generalni štrajk nameće kao neminovnost. Nekoliko stotina zdravstvenih radnika iz HNK-a učestvovalo je u protestnoj šetnji ulicama Mostara, nezadovoljni zbog odnosa kantonalne vlade, od koje traže povećanje ličnih dohodaka za ukupno 30 posto. Nezadovoljstvo zdravstvenih radnika raste posljednjih mjeseci, te su danas zaprijetili i generalnim štrajkom. “Vlada ponižava radnike. Ono što nije učinila prije dvije godine, ne čini ni sad. Već 45 dana nisu ni pogledali Kolektivni ugovor. Sjetite se samo sramotne izjave ministra Adnana Faladžića, koji je rekao da nisu gledali Kolektivni ugovor i da će ga tek sad početi gledati. Vlada laže Sindikat. Pozivaju na neslužbene sastanke, obećavaju, ali 45 dana je prošlo. Preostalo je sedam dana za Mirovno vijeće, a ako se to ne desi, stupamo u generalni štrajk. Neka se srame svih ovih okupljenih radnika. Tražimo povećanje plate za 30 posto“, izjavio je predsjednik Sindikata zaposlenih u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar, Ivica Anić. Članovi Sindikata upozoravaju da se rješenje problema može odužiti zbog sve izvjesnijeg imenovanja nove Vlade u HNK-a. “Tražit ćemo pregovore i s novom Vladom. Ova Vlada će ostati krivac i crnim slovima upisana svim radnicima u zdravstvu. Oni su grobari zdravstva. Držali su nas u šatoru, sada nas drže na ovoj vrućini, dok oni čekaju kraj svojih mandata“, konstatuje Anić. Predsjednik Sindikata zdravstvenih radnika HNK-a Dalibor Vuković upozorio je na sporost i nemar Vlade, kazavši da se novi generalni štrajk nameće kao neminovnost. “Nepojmljivo je da u ladici u Ministarstvu zdravstva stoji zahtjev zdravstvenih radnika. U pitanju je 4000 radnika. Njihovim stupanjem u generalni štrajk prošlog puta, došlo je do ozbiljnih poremećaja u zdravstvenom sistemu. Mnogi koji su tražili zdravstvenu zaštitu ostali su uskraćeni za nju. Vlada to opet želi, ponovo nastojeći krivicu prebaciti na Sindikat. Ovaj sindikat ne želi štrajk. Tražimo ono što nam pripada po Zakonu. Želimo sjesti, potpisati Kolektivni ugovor i povećati platu dva puta po 15 posto. Dosad Vlada, ni ministar ništa nisu učinili. Žele sve da prebace na novu Vladu. Radnici su spremni na štrajk da bi zaštitili svoja prava. Na potezu su premijer i ministar zdravstva“, poručio je Vuković.

Vlada Tk podržala kulturne manifestacije i izdavačku djelatnost sa 146 300 KM Vlada Tuzlanskog kantona danas je dala saglasnost na Odluku o odobravanju finansijskih sredstava, korisnicima, iznosima i namjeni finansijskih sredstava u okviru Javnog poziva za odabir korisnika sredstava sa pozicije „Podrška u oblasti kulture“ u 2023. godini. Ovim Programom bit će podržano održavanje ukupno 68 kulturnih manifestacija u Tuzlanskom kantonu, sa ukupno 146.300 KM. Također za, sufinansiranje 11 programa/projekata izdavačke djelatnosti odobreno je ukupno 25.700 KM. “U toku trajanja Javnog poziva organizovali smo “Dan podrške korisnicima” gdje su svi zainteresovani mogli da dobiju sve potrebne informacije koje se odnose na popunjavanje dokumentacije. Željeli smo svesti na minimum nepotpune i netačne prijave. Primili smo 125 prijava sa 128 programa podjeljenih u dva segmenta. Prvi se odnosi na podršku manifestacijama u oblasti kulture i drugi dio za izdavačku djelatnost. 92 prijave odnosile su se na oblast kulture, a 33 prijave na izdavaštvo. 68 prijava iz oblasti kulture i 11 iz oblasti izdavaštva bile su potpune, rekao je Damir Gazdić ministar za kulturu, sport i mlade TK. Uskoro će uslijediti potpisivanje ugovora.    

I dalje aktivni šumski požari u Grčkoj: Vatra prijeti naseljima U regijama Lutraki, Anavisos i Saronida, gdje su izgorjele mnoge kuće, vatra se proširila na naselja. U Grčkoj su i dalje aktivni šumski požari. Ekipama na terenu situaciju otežavaju jaki vjetrovi i velike vrućine.  U regijama Lutraki, Anavisos i Saronida, gdje su izgorjele mnoge kuće, vatra se proširila na naselja. U regionu Dervenohorije, oko 40 kilometara od Atine, borba sa vatrenom stihijom trajala je tokom cijele noći.  Zvaničnici su naveli da je požar u stalnom porastu zbog jakog vjetra na tom području.  U Dervenohoriji su izgorjele hiljade hektara šuma. Zvaničnici grčke vatrogasne službe saopćili su da u gašenju požara učestvuje helikopter, šest kanadera, 140 vatrogasaca i 48 vozila. Grčka meteorološka služba je također upozorila da je opasnost od požara i danas velika. Vasilis Kikilias, ministar za klimatsku krizu i civilnu zaštitu, izjavio je da su šumski požari juče izbili na 81 lokaciji. Kikilias je naveo da su dvije osobe privedene u vezi sa požarima.