Vjerski program

Realizovani inspirativni ramazanski sadržaji: Pohvale muftije Fazlovića medijima Tuzlanski muftija dr. Vahid-ef. Fazlović upriličio je prijem za urednike, novinare i druge uposlenike medijskih kuća koje su tokom proteklog ramazana doprinosile širenju pozitivnih poruka iz muftijstva tuzlanskog. Prijem je poslužio kao prilika za osvrt na sadržaje koji su pažljivo kreirani povodom ovog mubarek mjeseca. Muftija Fazlović pohvalio je uloženi trud, ističući značaj medijskog angažmana u jačanju islamskih vrijednosti i prenošenju duha ramazana. Medijima se na saradnji zahvalio i direktor Behram-begove medrese dr. Admir Muratović, a prijemu su prisustvovali Amina Đulović stručna saradnica za medije i Muhamed Hasanspahić, sekretar Muftijstva tuzlanskog. U srdačnoj atmosferi, učesnici su podijelili iskustva i razgovarali o budućim projektima, potvrđujući važnost međusobne saradnje u promovisanju pozitivnih vrijednosti i tradicije kroz medije.

465 hadžija iz Tuzlanskog kantona ovogodišnji učesnici svetog putovanja U okviru ovogodišnje organizacije odlaska na hadž u džamiji Kralj Abdullah u Tuzli u srijedu je održana svečana ikrar dova za ovogodišnje hadžije s područja Muftijstva tuzlanskog. Svečanosti su prisustvovali Muftija tuzlanski dr. Vahid ef. Fazlović, hfz. Ahmed-ef. Huskanović, vodiči hadžija, članovi njihovih porodica, te brojni uzvanici. Program je započet učenjem ašereta, a učesnicima su poželjene dobrodošlice uz riječi podrške i ohrabrenja za predstojeće putovanje. Ove godine je 465 hadžija s područja Muftiluka tuzlanskog uključeno u hadžske pripreme, a u organizaciji Ureda za hadž Islamske zajednice Bosne i Hercegovine. Među njima su i hadžije iz bošnjačke dijaspore, koji se pridružuju grupi u okviru organizovanih odlazaka na hadž. Koordinator vodičke službe za područje Muftiluka Tuzlanskog, hafiz Asmir Imamović, predstavio je ovogodišnju vodičku službu koja će biti zadužena za vođenje hadžija kroz vjerske obrede i sve tehničke aspekte putovanja. Program je bio prilika da se obave završne pripreme i podijele potrebne hadžske opreme. Prisutni su iskoristili priliku za međusobno upoznavanje, duhovno osnaživanje i podjelu praktičnih savjeta, dok su alimi pružili podršku budućim hadžijama i njihovim porodicama. Hadž, kao jedan od temelja islama, ostaje duhovni vrhunac života za mnoge muslimane, a organizacija odlaska iz Muftiluka Tuzlanskog još jednom potvrđuje posvećenost Islamske zajednice kvalitetnoj pripremi i podršci za sve učesnike. Snimak Ikrar dove bit će emitovan u ponedjeljak u 21:30 sati i naredni petak u 18:45 sati na programu Super TV. (SUPER TV)

Uređenje čaršijske česme: Simbol Tuzle dobiva novi sjaj U užem jezgru grada Tuzle, trenutno se odvijaju radovi na uređenju čaršijske česme, jednog od najpoznatijih simbola ovog grada. Uposlenici JKP “Komunalac” i JKP “Saobraćaj i komunikacije-Tuzla” doo Tuzla angažovani su na projektu, čime se čuva kulturna baština i obnavlja funkcionalnost ovog prepoznatljivog obilježja. Čaršijska česma, koja je podignuta davne 1888. godine, nosi bogatu historiju. Zbog slijeganja tla, bila je oštećena, ali je tokom osamdesetih godina prošlog vijeka prošla kroz proces renovacije, vraćajući joj prvobitni sjaj. Danas, ovaj simbol tradicije ponovo dobiva pažnju koju zaslužuje. Uz obnovu same česme, u planu je i ugradnja modernizovanih slavina koje će biti funkcionalno unaprijeđene, ali vizuelno prilagođene kako bi se savršeno uklopile u ambijent i zadržale autentičnost čaršijskog prostora. Pored svoje estetske vrijednosti, česma ima i važnu simboličku ulogu, predstavljajući vezu između prošlosti i budućnosti Tuzle. Njeno očuvanje odraz je brige za kulturnu baštinu, kao i nastojanja da se gradsko jezgro održi funkcionalnim i primamljivim za sve generacije. (SUPER TV)

Papa prvi put u javnosti nakon izlaska iz bolnice Poglavar Rimokatoličke crkve papa Franjo u nedjelju se prvi put pojavio u javnosti otkako je prije dvije sedmice otpušten iz bolnice nakon liječenja obostrane upale pluća. Papa se pojavio na Trgu svetog Petra u Vatikanu u invalidskim kolicima kako bi pozdravio vjernike. Nakon što je pet sedmica bio na liječenju u rimskoj bolnici Gemelli zbog po život opasne obostrane upale pluća, 88-godišnji papa pojavio se na misi za bolesne i zdravstvene radnike u nedjelju. “Dobra nedjelja svima”, rekao je papa Franjo. Tokom tradicionalne mise uputio je molitvu za ljekare, medicinske sestre i zdravstvene radnike čija misija nije laka i mora se podržavati i poštovati.

Prva hutba nakon Ramazana u džematu Kevser Tulln Mr. Senad-ef. Kusur, glavni imam Islamske zajednice Bošnjaka u Austriji, održao je prvu hutbu nakon mubarek mjeseca Ramazana u džematu Kevser Tulln. Hutba je bila snažna poruka o važnosti očuvanja reda, discipline i moralnih načela kao temelja za uspješan i skladan život pojedinca i zajednice. Efendija Kusur započeo je svoje obraćanje podsjećanjem na trenutak kada je Allah, dž.š., obznanio melekima da će čovjeka postaviti kao Svoga namjesnika na zemlji. Meleki su izrazili sumnju, ukazujući na ljudsku sklonost stvaranju nereda i nasilja, no Allahova beskrajna mudrost dala je čovjeku plemenite osobine i slobodnu volju. Ta volja, naglasio je efendija, omogućava čovjeku da slijedi Božije upute, ostvaruje dobročinstvo i unosi harmoniju u vlastiti život i svijet oko sebe. Efendija je naglasio kako red, disciplina i poštivanje pravila prožimaju sve aspekte ljudskog života. Ukazao je na to kako Allahov red i sklad nisu prisutni samo u prirodi, već i u pravilima koja je objavio putem svojih poslanika. Red i sklad se mogu vidjeti u ibadetima, čije je izvršavanje vremenski i formalno jasno propisano, te u zajedničkim obredima, gdje džemat promovira disciplinu i uzajamno poštovanje. Poseban naglasak stavljen je na važnost porodice kao osnovne jedinice reda i odgoja. Efendija je govorio o potrebi uzajamnog poštovanja i ljubavi unutar porodice. Istaknuo je kako roditelji trebaju biti moralni autoriteti i uzori, dok djecu treba odgajati s pažnjom, privrženošću i ljubavlju. Porodica je, prema efendiji, temelj iz kojeg se razvijaju ljudske vrijednosti, moralnost i čestitost. Govoreći o značaju reda u društvenim okvirima, efendija Kusur ukazao je na opasnosti nepoštivanja pravila i zakona. Pružio je slikovit prikaz posljedica koje donosi disharmonija, poput klimatskih promjena i društvenih nejednakosti, koje su rezultat ljudske pohlepe i nemarnosti. Naglasio je da, iako pojedinac možda ne može promijeniti svjetske probleme, odgovoran je za očuvanje reda u vlastitom životu, porodici i zajednici. Efendija je završio hutbu molitvom u kojoj je zamolio Uzvišenog Allaha da svakome podari snagu za očuvanje moralnih, vjerskih i društvenih načela. Posebno je istaknuo važnost iskrenosti prema sebi i spremnosti za stalno usavršavanje vlastitog ponašanja i odnosa prema drugima. Uz poruku nade i podsjećanje na odgovornost svakog pojedinca, efendija Kusur je još jednom naglasio da će oni koji čuvaju red i sklad u svojim životima doprinositi harmoniji zajednice i društva, čime će ostvariti blagodat i na ovom i na budućem svijetu. (SUPER TV)

Bajram namaz u Beču: 2.000 vjernika klanjalo Bajram U Gradskoj dvorani u Beču  oko 2.000 vjernika u atmosferi duhovne radosti, klanjali Ramazanski Bajram. Bajram namaz organizovao je džemata Bosna Beč, uz podršku članova zajednice, aktivista i sponzora. Bajram namaz je predvodio mr. Reuf-ef. Ibreljić, imam džemata, koji je prisutnima prenio snažnu poruku o očuvanju zajedništva, tradicije i odgovornosti. Predsjednik džemata Bosna, Mensud Alihodžić, iskoristio je priliku da svim Bošnjacima, bez obzira gdje se nalazili, uputi iskrene bajramske čestitke. „Bajram Šerif Mubarek Olsun svim Bošnjacima i muslimanima, kao i vašoj televiziji koja nam omogućava da naše aktivnosti prenesemo uživo,“ izjavio je Alihodžić, naglasivši važnost direktnog prenosa i njegov doprinos povezivanju dijaspore s domovinom. U izjavi za Super TV, mr. Reuf-ef. Ibreljić istakao je da ovakvi događaji nadilaze granice džemata, predstavljajući sliku zajedništva koja nas sve spaja. „Ovo je slika našeg zajedništva koju treba uvijek da širimo. Ako pokažemo odgovornost i kvalitet u svakom aspektu života, bit ćemo ponosni sljedbenici islama i pozitivno prihvaćeni od društva koje nas okružuje,“ poručio je Ibreljić. Pripreme za Bajram bile su temeljite – od podjele paketića i cvijeća do uređenja prostora, što je omogućilo prisutnima da uživaju u svečanosti uprkos izazovima poput ograničenog prostora i hladnijeg vremena. Džemat Bosna Beč je, uz sjećanje na šehide i njihovu žrtvu, dodatno naglasio važnost očuvanja identiteta i tradicije za buduće generacije. Posebnu radost ovogodišnjeg Bajrama dodatno je obogatila činjenica da džemat Bosna obilježava 20 godina postojanja. Predsjednik Alihodžić najavio je niz aktivnosti koje će uslijediti tokom godine, uključujući hatme, obilježavanje Kurban Bajrama i turnir povodom Dana državnosti. „Uz podršku zajednice, vjerujemo da ćemo sve aktivnosti realizovati dostojanstveno,“ poručio je. Svečanost Ramazanskog Bajrama u Beču još jednom je potvrdila snagu bošnjačke zajednice u dijaspori, koja kroz ovakve aktivnosti čuva svoju vjeru i tradiciju, prenoseći ih s ponosom budućim generacijama. (Super TV)

Muslimani u BiH obilježili odabranu noć Lejletul-kadr Muslimani u Bosni i Hercegovini, regiji i svijetu obilježili najodabraniju noć u islamskom kalendaru Lejletul-kadr. Mubarek noć Lejletul-kadr nastupila je s akšam-namazom, a u džamijama širom Bosne i Hercegovine i dijaspore obilježena je prigodnim programima uz predavanje molitve i učenje odlomaka iz Kur’ana. Centralna svečanost Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Herecegovini povodom Lejletul-kadra održana je prije teravih-namaza u Gazi Husrev-begovoj džamiji koja je bila ispunjena vjernicima. Programu je prisustvovao i prigodno se obratio reisul-ulema Islamske zajednice Husein-ef. Kavazović. “Iskreno pokajanje, a ovo je noć pokajanja, milosti i oprosta, treba da prati i čvrsta odluka da više neće biti povratka takvim grijesima. Učinimo to večeras, nemojmo propustiti ovu rijetku priliku. Meleci koji noćas silaze na Zemlju vole slušati jecaje pokajnika”, kazao je reisul-ulema obraćajući se tokom centralnog programa Rijaseta Islamske zajednice povodom mubarek noći Lejletul-kadr, navela je novinska agencija Mina. Lejletul-kadr je za muslimane najodabranija noć u godini. U ovoj noći počela je objava Kur`ana, posljednje Božije objave i upute čovječanstvu. To je noć za koju muslimani vjeruju da se određuje sudbina i da u njoj čovjek može zaslužiti oprost od grijeha. U kur’anskoj suri El-Kadr, koja je posvećena upravo ovoj noći, za Lejletul-kadr se kaže da je vrednija od 1.000 mjeseci. Inače, u svim džamijama Islamske zajednice u BiH i dijaspori, ova noć je obilježena posebnim molitvama, noćnim namazima i programima.

Slasne pitarke neizostavne na tradicionalnoj ramazanskoj trpezi u Prizrenu Prizrenska porodica Kustendil već tri generacije peče tradicionalna ramazanska peciva, poznata kao pitarke Tradicionalne pitarke neizostavni su dio ramazanske trpeze u historijskom gradu Prizrenu. Porodica Kustendil već tri generacije peče tradicionalna ramazanska peziva, poznata kao pitarke ili ramazanke, u Prizrenu na jugu Kosova. Od podneva do iftara pripremaju pitarke, koje se potom peku na otvorenoj vatri u njihovoj porodičnoj pekari. Slasne pitarke vremenom su postale neizostavne na tradicionalnoj ramazanskoj trpezi u Prizrenu, ali i šire. Iako u mnogome podsjećaju na ramazanske somune u Sarajevu, prizrenske pitarke imaju nešto drugačiji recept i obogaćene su jajima ili drugim dodacima.

Derviši i njihove tekije oblikuju duhovni život u BiH već šest stoljeća Derviši, ili sufije, i njihove tekije (sufijske lože) dio su duhovnog i kulturnog tkiva Bosne i Hercegovine više od 600 godina, čiji korijeni sežu do dolaska islama u regiju, pa čak i prije osmanskog osvajanja. Rašireno je vjerovanje da je samo Sarajevo nastalo oko mevlevijske tekije koju je sagradio Isa-beg Ishaković 1462. godine na obali rijeke Miljacke na Bentbaši, što je i čini prvom tekijom u gradu. Derviši, poznati po svom unutrašnjem duhovnom fokusu, žive običnim životom kao učitelji, advokati, zanatlije i učenjaci, ali su ujedinjeni u potrazi za božanskom istinom i ljubavlju kroz disciplinovani duhovni put. Njihovu ulogu u širenju islama u Bosni i Hercegovini i na Balkanu široko priznaju i domaći i strani historičari. “Tarikat je islamska duhovna disciplina, koja se zasniva na iskrenom i ispravnom vjerovanju, a cilj joj je pročišćavanje duše kroz zikrullah (sjećanje na Boga)”, rekao je šeih Haris Hadžić u intervjuu za Anadolu. Napomenuo je da nauka o sufizmu datira iz druge godine nakon hidžre, koja se javlja kao odgovor na nove društvene i vjerske kontekste na koje se nailazilo kako se islam širio. Uz islamske nauke kao što su fikh, hadis i akida, tesavvuf (sufizam) se razvio kako bi naglasio duhovnu profinjenost i moralni odgoj. Učenjaci kao što su Mevlana Dželaludin Rumi, Ibn Arabi i imam Gazali bili su ključni u oblikovanju rane sufijske misli. Kako se islam širio po regijama, tako su se širili i različiti sufijski redovi, ili tarikati. – Sufizam u Bosni Prema riječima šeiha Hadžića, sufizam je u Bosnu i Hercegovinu stigao ranim osmanskim kontaktom, a i prije, trgovinom i misionarskom djelatnošću. „Izgradili su male kuće u kojima su se mogli odmoriti i pozvati ljude u islam“, rekao je. Sa Osmanlijama je došlo i do formalnog uspostavljanja tekija, počevši od mevlevijske tekije u Sarajevu, koja je uništena tokom rata, ali je i dalje simbol bosanskog sufijskog naslijeđa. Ostale istorijske tekije uključuju tekiju na rijeci Buni kod Blagaja, koju su nekada koristili Bektaši i drugi redovi, a kojom danas upravlja nakšibendijski red. U Banjoj Luci, rani zapisi iz 1550. godine spominju Ahmed-dede tekiju, poznatu po svojoj obrazovnoj ulozi u zajednici. Derviši su kroz historiju takođe imali praktičnu ulogu u društvu. Bili su zanatlije, učenjaci, vojnici, pjesnici, kaligrafi i državni službenici. Mnogi nadgrobni spomenici širom Bosne i Hercegovine prikazuju derviše i šejhove sa mačevima, odražavajući njihovu dvostruku ulogu kao duhovnih tragača i branitelja. “Učili su, predavali, a kad je trebalo išli u vojsku”, kazao je Hadžić i dodao: “Bili su dio društva, oblikovali gradove i zajednice svojim primjerom i načinom života.” Danas derviški redovi i dalje postoje širom Bosne i Hercegovine, čuvajući stoljetne tradicije duhovne prakse, kulturnog izražavanja i društveno korisnog rada.