Vijesti

Narednih dana sunčano vrijeme uz umjerenu oblačnost u dijelovima zemlje Oblačno vrijeme s kišom u nekim dijelovima Bosne i Hercegovine očekuje se u Bosni i Hercegovini narednih dana. Jutros je u Bosni bilo umjereno do pretežno oblačno, a u Hercegovini pretežno sunčano. “Danas u Bosni pretežno oblačno vrijeme. U Hercegovini i jugozapadu Bosne umjereno oblačno. Povremeno malo kiše može pasti na istoku, sjeveru i centralnim podučjima Bosne. U drugom dijelu dana lokalni pljuskovi uz grmljavinu su mogući na istoku i jugu Hercegovine. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 19 i 25, na jugu zemlje do 31 stepen”, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH (FHMZBiH). U ponedjeljak se u Bosni i Hercegovini očekuje sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Jutarnja temperatura zraka većinom između 10 i 15, na jugu zemlje do 20, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 25 i 30, na jugu zemlje do 32 stepena. U utorak se u Bosni i Hercegovini veći dio dana očekuje sunčano vrijeme uz malu do umjerenu naoblaku. Tokom noći na srijedu jače naoblačenje sa sjeverozapada u Bosni će uvjetovati kišu i pljuskove. Jutarnja temperatura zraka većinom između 10 i 15, na jugu zemlje do 20, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 27 i 32, na jugu zemlje do 34 stepena. U srijedu se u Bosni i Hercegovini veći dio dana očekuje umjereno oblačno vrijeme. Tokom noći na srijedu jače naoblačenje sa sjeverozapada u Bosni će uvjetovati kišu i pljuskove. Jutarnja temperatura zraka većinom između 10 i 15, na jugu zemlje do 20, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 27 i 32, na jugu zemlje do 34 stepena.

U Beogradu protesti protiv nasilja: Žrtve masovnih ubistava ne smeju da budu uzaludne Žrtve dva masakra u maju u kojima je stradalo 19 ljudi ne smeju da budu uzaludne i zbog toga građani neće odustati od zahteva za institucionalnom odgovornošću vlasti po cenu toga da Srbija stane, rečeno je na večeras završenom, osmom protestu “Srbija protiv nasilja”. Na protestu je rečeno da se otvorila Pandorina kutija i da su tragedije probudile građane, povezale ih u patnji i hrabrosti da izgrade pravedno društvo. Predstavnici studenta istakli su da će studenti podržavati protest i šetati s građanima i naglasili da neće okrenuti leđa svojoj zemlji i vaditi pasoše da bi se iselili. Student Matematičkog fakulteta Blagoje Rozvić ocenio je da je država odgovorna za lošu bezbednosnu situaciju u zemlji, jer posredstvom televizija Hepi i Pink propagira nasilje i širi mržnju. “Računajte na nas, poruka je studenata”, naglasio je Rozvić. Nakon obraćanja studenata građani su prošetali gradskim ulicama prolazeći pored Vlade Srbije gde su uzvukivali “ostavke, ostavke”. Građani su zatim na oko dva sata blokirali jednu od najprometnijih saobraćajnica u gradu, kružni tok Autokomandu i međunarodni put E75 i most Gazelu. Kao i prethodnih sedam i večerašnji protest prošao je bez incidenata.

Prigožin: Bili smo 200 kilometara od Moskve, vraćamo se kako bi izbjegli krvoproliće  Šef grupe Wagner Jevgenij Prigožin ustvrdio je u subotu da su njegovi borci bili oko 200 kilometara od Moskve kada su se odlučili vratiti kako bi izbjegli krvoproliće. U izjavi na svom Telegramu, Prigožin je rekao da su ruske vlasti htjele raspustiti njegovu grupu i da su zbog toga “krenuli na marš pravde”. “Krenuli smo 23. juna. U jednom danu smo prešli toliku udaljenost da je do Moskve bilo samo 200 kilometara. Za ovo vrijeme nismo prolili nijednu kap krvi naših boraca. Sada je došao trenutak kada se može proliti krv, stoga, shvaćajući svu odgovornost za to što će ruska krv biti prolivena na jednoj od strana, okrećemo kolone i vraćamo se u terenske kampove prema planu”, poručio je Prigožin u audio poruci. Bjeloruski predsjednik Aleksander Lukašenko rekao je da je cijeli dan razgovarao s Prigožinom, što je dovelo do Prigožinovog pristanka na deeskalaciju. “Ruski predsjednik Vladimir Putin jutros je bjeloruskog kolegu izvijestio o situaciji na jugu Rusije s privatnom vojnom kompanijom Wagner. Šefovi država dogovorili su zajedničke akcije. Kao nastavak dogovora, predsjednik Bjelorusije, nakon što je dodatno razjasnio situaciju putem vlastitih kanala, u koordinaciji s predsjednikom Rusije, održao je razgovore s čelnikom PMC Wagner Jevgenijem Prigožinom”, navedeno je iz Lukašenkovog press ureda. Kao rezultat toga, strane su postigle “sporazum o nedopustivosti pokretanja krvavog masakra na teritoriju Rusije”. “Jevgenij Prigožin prihvatio je prijedlog bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka da se zaustavi kretanje naoružanih pripadnika Wagnera na teritoriju Rusije i daljnji koraci za deeskalaciju napetosti”, rečeno je. U saopćenju se dodaje da je “na stolu apsolutno povoljno i prihvatljivo rješenje situacije, uz sigurnosne garancije za borce Wagnera”.

Borci grupe Wagner na ulicama u Rostovu Paravojna grupa Wagner preuzela je kontrolu nad štabom ruskog južnog vojnog okruga u Rostovu na Donu, prema navodima grupe lidera, Prigožina. Na ulicama Rostova raspoređeni su borci Wagnera.

Wagner tvrdi da je preuzeo kontrolu nad Rostovom i da kreće prema Moskvi Paravojna grupa Wagner preuzela je kontrolu nad sjedištem ruskog južnog vojnog okruga u Rostovu na Donu, izjavio je vođa grupe Jevgenij Prigožin u subotu. “Stigli smo ovdje, želimo da primimo načelnika generalštaba i (ruskog ministra odbrane Sergeja) Šojgua. Ako ne dođu, mi ćemo biti ovdje, blokirat ćemo grad Rostov i krenuti prema Moskvi”, rekao je Prigožin u videosnimku koji je objavio pro Wagnerov Telegram kanal. Tvrdeći da je načelnik štaba pobjegao iz štaba, rekao je da je sve pod kontrolom i da štab funkcioniše. Na snimku su Wagnerovi borci stavili teško oružje na vrata i prozore zgrade. Vide se kako pokušavaju da kontrolišu kritične tačke na ulicama Rostova na Donu. Vasilij Golubev, guverner Rostovske oblasti, rekao je da su odlučili da otkažu sve masovne događaje planirane za vikend u regionu. Golubev je takođe rekao da su uvedena privremena ograničenja saobraćaja na ruti od Rostova do Taganroga i na sjeveru. Prigožin je rano u subotu rekao da su njegove snage u Ukrajini prešle u ruski grad Rostov. Tenzije između Kremlja i Wagnera su eskalirale nakon što je Prigožin optužio ruske snage za napad na njegove borce. Rusko Ministarstvo odbrane odbacilo je te tvrdnje kasno u petak. Prigožin je posljednjih mjeseci više puta optuživao rusko ministarstvo odbrane i ministra odbrane Sergeja Šojgua da paravojnoj grupi ne isporučuju dovoljno oružja. Ruske snage izvele su u petak uveče raketni napad na ukrajinski glavni grad Kijev, ubivši dvoje i povrijedivši 11 osoba.

Putin: “Oružana pobuna” Wagnera je “nož u leđa” ruskom narodu Ruski predsjednik Vladimir Putin u subotu je optužio šefa Wagnera za “izdaju”. Obraćajući se naciji, rekao je da su ruske oružane snage dobile naredbu da “neutraliziraju one koji su organizirali oružanu pobunu”. “Nećemo dopustiti da se građanski rat ponovi i zaštitit ćemo naš narod i državnost”, rekao je Putin, dodajući kako je “oružana pobuna” Wagnera “nož u leđa” ruskom narodu. Svaki nemir u Rusiji je “smrtna prijetnja”, akcije Moskve će biti “teške”, dodao je Putin te je pozdravio Wagnerove borce u Ukrajini, nazivajući ih “herojima”. Tenzije između Kremlja i Wagnera su eskalirale nakon što je Prigožin optužio ruske snage za napad na njegove plaćenike, dok je rusko Ministarstvo odbrane odbacilo te tvrdnje kasno u petak. Jevgenij Prigožin, šef ruske paravojne grupe Wagner, izjavio je rano u subotu da su njegove snage u Ukrajini prešle u ruski grad Rostov. Ruska federalna služba sigurnosti (FSB) pozvala je Wagnerove borce da privedu Prigožina. Ministarstvo odbrane je navelo da je šef Wagnera Jevgenij Prigožin prevario borce u “zločinačku avanturu” i “oružanu pobunu” dok je Kremlj izdavao naređenja za njegovo hapšenje zbog podsticanja pobune.

Učesnici Marša “Put mira“ od Haga do Srebrenice prošli kroz Tuzlu Četvorica učesnika Marša “Put mira“ koji je počeo 9. aprila ispred suda i zatvora u Hagu danas su prošli kroz Tuzlu, zaustavivši se na Kapiji, gdje su položili vijenac i proučili Fatihu ubijenoj tuzlanskoj mladosti 25. maja 1995. godine. Suad Pašalić je preživio jul 1995. godine i genocid nad Bošnjacima, a od 1997. živi u Holandiji. “Put je težak, ali smo se dobro pripremili. Bilo je teško, ali imali smo podršku naših Bosanaca i Hercegovaca bez obzira da li su Srbi, Bošnjaci, Hrvati… Svi su nas podržali. Ja lično i moja ekipa oduševljeni smo zbog ‘Puta mira’“, kazao je Pašalić, koji ističe kako kilometre ne broje, ali znaju da su zločinci u Hagu presuđeni na više od 1.200 godina zatvora. Prvi put u “Maršu mira“ od Nezuka do Potočara učestvovat će Cazinjanin Sabit Šišić, koji također živi u Holandiji, a koji je tokom pješačenja od Haga slušao priče preživjelih Srebreničana i dobro zna šta ga čeka na stazi natopljenoj krvlju. “Motiv je da prenesemo mladima, ali i svima koji brzo zaboravljaju da se ono što se desilo nama ne treba više nikom desiti i da se ponovi. Znači da prenesemo jednu priču o tome i da se s koljena na koljeno ne zaboravi. Cilj je da se ne zaboravi ono što se desilo“, rekao je Šišić. Učesnik i organizator svakog “Marša mira“ od 2005. godine je i Abdulah Halilović, preživjela žrtva genocida, koji je u Holandiju otišao 1. aprila, a devetog krenuo put Bosne i Hercegovine i rodnog grada. “Ja sam učesnik ‘Marša mira’ od 2005. godine koji je bio organizovan sa Crnog vrha, pa do dan danas, tako da sam i učesnik pet ‘Marševa mira’ Srebrenica – Vukovar. Nisam nikada prelazio ovoliko dugačak put kao što smo ovih dana“, veli Abdulah Halilović, koji sada živi u Srebreniku. Približavanje 11. jula svake godine otvara najbolnije rane i budi uspomene. Bego Halilović je preživio genocid, ali sjećanja nikada neće izblijediti. “Kao i svake godine kako se približava 11. jul vraća nas na 1995. godinu i na sve te strahote. Kako se približava 11. jul vraća taj početak baš kao da je jučer bilo“, kaže Halilović. Plan je da 25. juna stignu u Nezuk i naprave pauzu, a da se od 7. jula učesnici “Puta mira“ pridruže koloni “Marša mira“ te da zajedno sa hiljadama drugih učesnika 10. jula umarširaju u potočarsku dolinu bijelih nišana.   Izvor: Super TV/Anadolija

Objavljen javni poziv za subvencioniranje kamata za stambeno zbrinjavanje mladih Ministarstvo za kulturu, sport i mlade Tuzlanskog kantona raspisalo je Javni poziv za subvencioniranje kamata namjenskih kredita za stambeno zbrinjavanje mladih. Predmet Javnog poziva je prikupljanje prijava za odabir korisnika sredstava utvrđenih u Budžetu Tuzlanskog kantona za 2023. na potrošačkoj jedinici „Podrška mladima“ u ukupnom iznosu od 174.500 KM. Tekst Javnog poziva i prijavni obrazac dostupan je na zvaničnoj web stranici Ministarstva https://mksmtk.gov.ba/view-more/javni-poziv-za-odabir-korisnika-sredstava-sa-potrosacke-jedinice-32010004-ndash-podrska-mladima-u-2023-godini-za-subvencioniranje-kamata-namjenskih-kredita-za-stambeno-zbrinjavanje-mladih/605 Javni poziv ostaje otvoren do 20. jula 2023.godine, a sve informacije vezane za Javni poziv korisnici mogu dobiti svakim radnim danom od 11 do 13 sati na broj telefona: 035/283-558.

Vlada TK predlaže niz mjera kako bi se podigao nivo sigurnosti u školama Vlada Tuzlanskog kantona u utorak na 9. vanrednoj sjednici donijela je zaključak kojim prihvata Informaciju koju su sačinili Ministarstvo obrazovanja i nauke, Ministarstvo unutrašnjih poslova i Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i povratak sa prijedlozima mjera u vezi sa dešavanjima u Javnoj ustanovi Osnovna škola “Lukavac Grad” Lukavac 14. juna 2023. godine. Poslušajte koje se mjere predlažu u našem televizijskom prilogu objavljenom u Super vijestima.

TK: Šteta tokom poplava prelazi 18 miliona KM, Vlada TK ove godine planira za sanaciju izdvojiti 5 do 6 miliona KM  Prema danas iznesenim informacijama na konferenciji za medije Vlade TK, materijalna šteta nakon poplava u Tuzlanskom kantonu proteklih dana prelazi 18 miliona KM. Obilne kišne padavine uzrokovale su bujične poplave i porast vodostaja u svim vodotocima, izlijevanje iz korita i poplavama na području nekoliko općina. Preliminarne procjene pokazuju da se radi o štetama čije razmjere prevazilaze ekonomske mogućnosti općina i kantona, te će biti neophodna pomoć viših nivoa vlasti. Od strane općinskih komisija za procjenu šteta urađene su preliminarne procjena štete od poplava i klizišta za tri općine. Prema tim procjenama materijalna šteta iznosi preko 18 miliona KM. “Nastojali smo tokom poplava biti na terenu, uvjerili smo se u razmjere katastrofe, te smo hitno djelovali u pogođenim dijelovima Tuzlanskog kantona. Ubrzali smo proces izmjene i dopune Budžeta Tuzlanskog kantona za 2023. godinu kako bi stvorili mogućnost izdvajanja sredstava za sanaciju nastalih šteta. U ovoj godini planiramo izdvojiti 5 do 6 miliona KM”, rekao je Irfan Halilagić premijer TK. Poplavljeno je više desetaka stambenih i pomoćnih objekata i poljoprivredno zemljište. Na području kantona su aktivirana klizišta koja ugrožavaju stambene i pomoćne objekte, saobraćajnice i vodotoke. Stanje prirodne nepogode zbog poplava i klizišta proglašeno je na području 4 općine i na nivou Tuzlanskog kantona. U akcijama zaštite i spašavanja vršena je evakuacija nekoliko porodica koje su smještene kod rodbine.