Author name: Mirsad Hadzic

Sve spremno za 29. SFF: Najbolje iz svijeta filma stiže u Sarajevo Na konferenciji za novinare uoči početka 29. SFF-a istaknuto je da je to najbolji brend glavnog grada BiH i da je riječ o festivalu svjetskog glasa. Na konferenciji za novinare uoči početka 29. Sarajevo Film Festivala (SFF) govorili su direktor SFF-a Jovan Marjanović, premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk, ministar kulture i sporta KS Kenan Magoda, te v.d. predsjednika Turističke zajednice KS Haris Fazlagić. Govornici su istakli da je SFF i ovog izdanja okupio najbolje od svih filmova u toku godine i da su smještajni kapaciteti u Sarajevu i okolini popunjeni za vrijeme SFF-a. On je kazao da će na SFF-u ove godine biti prikazano oko 230 filmova, od čega je 49 u takmičarskim selekcijama. Festival se održava od 11. do 18. augusta, a Marjanović je kazao da je i današnje druženje sa novinarima organizirano kako bi se razmijenile informacije i vijesti vezane za ovaj događaj. “Žurnal je stigao i imate kompletan program Festivala, ali ukratko da kažemo da je program Open air ove godine doživio određene promjene, prije svega, iako smo navikli da se to održava u Otvorenom kinu Coca Cola, popularnom Metalcu, ove godine se proširio na Otvoreno kino Stari Grad – Vijećnica, gdje je napravljen poseban fokus na filmove sa našeg govornog područja, tako da sve skupa Open air ove godine ima veći broj naslova, podijeljenih na ove dvije lokacije“, kazao je Marjanović. On je ukratko i predstavio program te podsjetio da Počasno Srce Sarajeva ove godine ide u ruke scenariste Chalieja Kaufmana, koji se nakon 2015. godine vraća u Sarajevo. “Online prodaja ulaznica počinje danas u 15 sati na web stranici SFF-a i na novoj aplikaciji. Generalno prodaja karata u Box Office počinje 7. augusta“, kazao je Marjanović i pozvao publiku da na vrijeme osigura svoje ulaznice za projekcije. – Festival svjetskog glasa – Premijer Kantona Sarajevo Uk je izrazio zadovoljstvo što govori pred početak SFF-a uz koji je odrastao u glavnom gradu BiH. “Hvala svima, koji su učestvovali u izgradnji SFF-a i aktuelnom direktoru Marjanoviću koji nastavlja ovaj put koji je zacrtan u ratnim godinama, a u kojem će Vlada KS biti partner i u narednom periodu. Mi danas imamo film festival koji je svjetskog glasa i ne smijemo ostati na tome, bićemo partneri u njegovom daljem razvijanju u različitim segmentima“, kazao je Uk. Najavivši nastavak subvencija za SFF, Uk je kazao da SFF danas predstavlja i ozbiljnu privrednu djelatnost koja za devet dana inkasira desetine miliona konvertibilnih maraka u budžet KS i BiH pa koristi Festivala osjete svi od taksista i ugostitelja do svih drugih poduzetnika. Dodao je da će sva kantonalna komunalna i druga nadležna preduzeća uraditi svoj dio posla da SFF i ove godine protekne u najboljem redu. – Najveći brend Sarajeva – Ministar kulture i sporta KS Magoda je također zahvalio svim organizatorima SFF-a i nazvao ga najvažnijim događajem u godini za bh. prijestolnicu. “Želim poručiti svim građanima BiH da dođu u Sarajevo i uživaju u predivnim sarajevskim noćima u kojima se čarolija spusti u naš grad i kada pošaljemo sliku SFF-a, najbolju sliku iz našeg Sarajeva u svijet“, kazao je Magoda. On je također kazao da je SFF sve bolji iz godine u godinu, a da je ponosan na podršku koju je Vlada KS i ministarstvo na čijem je čelu pružili podršku ovom događaju. Čelnik Turističke zajednice KS Fazlagić se također obratio prisutnima i rekao da ta ustanova kontinuirano podržava SFF i da će to nastaviti i u budućnosti. “Sarajevo Film Festival je naš najveći brend i naša sezona koja traje 12 mjeseci doživljava kulminaciju u augustu mjesecu i za vrijeme SFF-a. Kao turistička zajednica smo u tom periodu najsretniji, jer je naš grad pun turista, traži se krevet više i to je ono što njegujemo i gajimo i što ćemo raditi i dalje“, kazao je Fazlagić. Ističući kako je SFF najbolji promotor Sarajeva u Svijetu, Fazlagić je kazao da će naredne godine biti obilježena dva jubileja i to 30 godina SFF-a i 40. godišnjica od Olimpijade u Sarajevu. Dodao je da su svi smještajni kapaciteti u Sarajevu popunjeni za vrijeme SFF-a.   Izvor: Super TV/AA

Banovići: Fizički obračun političkih neistomišljenika i strah građana od eskalacije Nagurivanje ispred Općine Banovići nakon pokušaja nove većine u Općinskom vijeću da uđe u prostorije Stručne službe Vijeća. U Banovićima ništa novo, u ovoj maloj Općini nadomak Tuzle predizborna kampanja nikada ne prestaje. Nakon što su dva vijećnika iz Stranke demokratske akcije (SDA) oformila novu većinu u Općinsko vijeću koju predvodi Pokret demokratske akcije (PDA) stanje se dodatno zakomplikovali. Nova većina 6. jula pokrenula je postupak opoziva načelnika Bege Gutića (SDA). Usvojene odluke tog dana o raspisivanju referenduma još nije ovjerena pečatom i samim tim nije ih moguće provesti. “Načelnik obmanjuje javnost i pokušava zaoštriti situaciju. Vijećnici iz nove većine tražili su policijsku asistenciju kako bi mogli pristupiti prostorijama Stručne službe, te da Općinsko vijeće nastavi sa neometanim radom. Trenutno je Općinsko vijeće u blokadi. Pečat i prostorije su trenutno u rukama manjine vijećnika. a sve sciljem da onemoguće sprovođenje opoziva načelnika Općine Banovići Bege Gutića, rekao je za Super TV Sifet Ikanović vijećnik Općinskog vijeća (PDA). Na svom oficijelnom facebook profilu načelnik Bego Gutić (SDA) pozvao je svoje pristalice da dođu ispred zgrade Općine. “Pozivam Vas sutra (ponedjeljak) u 7:30h na organizovano okupljanje i doček ispred zgrade Općine Banovići povodom najavljenog nasilnog ulaska u Općinu od strane PDA Sifeta Ikanovića, Žunić Edina, Kovacević Nermina i drugih. U cilju što svečanijeg dočeka pozivam Vas da ponesete cvijeće. Nakon svečanog dočeka planiran je prijem i kahva u kabinetu općinskog Načelnika”, stoji u facebook pozivu Bege Gutića (SDA). “Ovo je nastavak pravnog i fizičkog nasilja od strane novokomponovane većine u Općinskom vijeću Banovići. Danas smo vidjeli neku vrstu odgovora građana na ono što novokompovana većina želi sprovesti. Ne bojimo se opoziva, referenduma ili bilo kakve provjere raspoloženja građana ali to mora biti u skladu sa zakonom, statuom i poslovnikom Općine”, rekao je za Super TV Bego Gutić načelnik Općine Banovići. Gutić je izrazio nezadovoljstvo današnjim radom policijskih službenika. “Mi nemamo više povjerenje u pravosuđe Tuzlanskog kantona, a posebno u Ministarstvo unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona. Tražit ćemo ostavku Hajrudina Mehanovića ministra unutrašnjih poslova TK koji je danas pokazao da nije dorastao svoje funkcije. Danas je okrenuo specijalne policijske snage prema nevinim građanima, a sa druge strane pokušali su zaštiti novonastalu većinu i asistirati u pokušaju da vijećnici sprovedu svoje odluke u praksu”, dodaje Gutić. Sifet Ikanović (PDA) smatra da je okupljanje građana nezakonito. “Odluka o javnom redu i miru propisuje mjesto izražavanja nezadovoljstvo građana, a to je ispred sportske dvorane u Banovićima. Očekujemo da policijski službenici reaguju i omoguće nesmetan ulazak vijećnika u prostorije Stručne službe Vijeća” dodaje Ikanović. Jutros prilikom pokušaja ulaska vijećnika nastao je opšti metež i kratki fizički obračun. Građani Banovića koje smo na ulici zaustavili i pitali za mišljenje o političkoj situaciji uglavnom su uznemireni i žele da se politička nadmudrivanja zaustave. Smatraju da će politički moćnici i dalje zaoštravati političku situaciju, te se boje da će ovo stanje preći u netrpeljivost sa većim posljedicama.  

Rusija: Jedna osoba povrijeđena u napadima dronovima na Moskvu i Krim Najmanje jedna osoba je povrijeđena u nedjelju ujutru nakon dva odvojena napada dronovima za koje Rusija tvrdi da ih je organizovala Ukrajina na glavni grad Moskvu i poluostrvo Krim, koje je anektirala 2014. godine. “Jedna ukrajinska bespilotna letjelica uništena je u vazduhu sistemima protivvazdušne odbrane iznad teritorije Odintsovskog okruga Moskovske oblasti”, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije na Telegramu. U saopštenju se navodi da su sistemi za elektronsko ratovanje presreli još dva drona, koji su se kasnije srušili na teritoriju kompleksa nestambenih zgrada. Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin rekao je u izjavi za Telegram da nema žrtava zbog palih dronova, dok su manje oštećene dvije poslovne zgrade. “Čuvar u jednom od dvije zgrade je povrijeđen”, rekao je zvaničnik ruskog Ministarstva za vanredne situacije, prenijela je državna novinska agencija TASS. Ministarstvo odbrane Rusije prethodno je saopštilo da je spriječen pokušaj ukrajinskog napada sa 25 bespilotnih letjelica na ciljeve na poluostrvu Krim. Dodaje se da je 16 ukrajinskih bespilotnih letjelica uništeno sistemima protivvazdušne odbrane, a devet su presreli sistemi za elektronsko ratovanje, nakon čega su pale u Crno more. U saopštenju je navedeno da u spriječenom “terorističkom napadu” nema gubitaka života niti druge štete.

Velid Softić je kopao “Tunel spasa”: Nikad u životu nisam bio sretniji kao tog dana kad je prokopan Nikad u životu nisam bio sretniji kao tog dana kada smo prokopali tunel ispod sarajevske piste, kaže danas 71-godišnji Sarajlija Velid Softić, jedan od učesnika prokopavanja sarajevskog ratnog tunela, poznatog kao “Tunel spasa”. Na današnji dan prije tačno 30 godina, 30. jula 1993. godine, prokopan je sarajevski ratni tunel, koji je od tog momenta bio jedina veza opkoljenog Sarajeva sa ostatkom svijeta sve do završetka opsade grada, krajem februara 1996. Tunel je prokopan ispod sarajevske piste, čime su povezane dvije teritorije pod kontrolom Armije Republike Bosne i Hercegovine (Dobrinja i Butmir), po čemu je tunel i nazvan “Tunel D-B”. Tunel je kopan s obje strane, tako da je spojen na sredini, a na ovom poduhvatu bilo je angažovano oko 300 ljudi, najprije pripadnika civilne zaštite, a potom vojske. Među dobrovoljcima kopačima bio je i Velid Softić iz Hrasnice, nadomak Sarajeva. Tri decenije nakon prokopavanja sarajevskog ratnog tunela, Softić se pred kamerom ekipe Anadolu, u mraku sarajevskog ratnog tunela, na početnoj tački u Butmiru, prisjeća historijskih i sudbonosnih momenata za grad Sarajevo i državu Bosnu i Hercegovinu. – Tajni zadatak – Softić se na samom početku prisjeća sastanka u Mjesnoj zajednici Hrasnica na kojem je rečeno da određeni broj ljudi treba biti angažovan, kako je tada rečeno, na tajnom zadatku, za koji će se tek kasnije ispostaviti da je to zapravo “Tunel D-B”. “Među tim ljudima bio sam i ja. Dobrovoljno sam prihvatio, sa velikim entuzijazmom počeli smo raditi na tunelu”, kaže Softić. Dalje navodi kako je, iako je na početku bilo nekih zastoja, generalno sve bilo dobro organizovano. “Bile su najprije dvije, potom tri i četiri smjene. Imali smo hranu, cigare, radilo se punim kapacitetom”, priča Softić. Na pitanje kojih se momenata sjeća kao najtežih iz tog perioda, Softić odgovara kako je najteže bilo izvlačiti zemlju iz tunela, prvenstveno zbog uskog prostora. “S početka je bilo lahko, zato što je bilo blizu. Međutim, kasnije kada smo iskopali 300-400 metara bilo je teško, trebalo je s kolicima vratiti se do izlaza tunela, pa onda još 200 metara do deponije”, navodi Softić. – Plavljenje tunela – Prisjeća se i momenata kada je “udarila“ jaka kiša, usljed čega je došlo do plavljenja tunela, time i do obustave radova. “Mi smo tada bili četiri metra ispod zemlje. Kiša je počela padati, a potom se tunel počeo puniti vodom, dva-tri dana nismo radili dok pumpe nisu izvukle vodu. Tako da smo par dana bili slobodni”, veli Softić. Na pitanje kako je kao čovjek doživljavao čitav taj proces i generalno kakva atmosfera je vladala tokom cijelog prokopavanja tunela, Softić odgovara kako su svi uglavnom radili s ogromnim entuzijazmom i ulagali ogromne napore da se što prije prokopa tunel do opkoljenog grada. “Ja sam tada imao 40 godina, bio sam mlad. Nisam o tome toliko razmišljao, nama je najbitnije bilo da mi napravimo taj koridor, da se uspostavi veza sa ostalim dijelovima grada i zemlje”, naglašava Softić. Većina ljudi koji su kopali, pa i sam Softić, imali su svakako i razlog više jer su u opkoljenom Sarajevu bili njihovi brojni rođaci i prijatelji. Softić ističe kako su u Sarajevu tada bili roditelji njegove supruge, kao i brojna rodbina. Kako se naziralo prokopavanje tunela, posljednjih dana bilo je otežano raditi zbog velikog broja ljudi koji su čekali da prođu kroz tunel. Ljudi su s obje strane bili spremni da krenu, neko u grad, neko iz grada. – Momenat prokopavanja – Tunel, dug gotovo 800 metara s prosječnom visinom 1,6 metara i širinom od jednog metra, prokopan je 30. jula 1993. godine, nešto prije 21 sat. Softić taj momenat opisuje na sljedeći način: “Mi smo taj dan radili prvu smjenu. Nakon što je tunel prokopan odmah smo izašli na drugu stranu. To je bilo nevjerovatno, nevjerovatne emocije. Nisam nikad sretniji u životu bio kao kad smo ga prokopali, kada smo se sastali. Kada smo prošli, s druge strane je bio moj badžo, taj susret bio je zaista nevjerovatan.” Gledajući iz današnje perspektive, Softić prije svega naglašava kako mu mnogo znači što je bio dijelom sudbonosnog poduhvata za grad i državu. Nažaost, dodaje, slabo se cijeni ono što su uradili. “Mi nismo imali neke privilegije, mada nisam puno ni tražio. Šta smo sve uradili, mislim da nismo ni 10 posto cijenjeni”, kaže Softić, pokazujući nam plakete i simbolična priznanja dobivena za učešće na kopanju tunela. Ipak, još jednom podvlači kako lično njemu znači mnogo što je bio dio ovog projekta, a ono što svakako želi jeste da mlade generacije ne zaborave šta su njihovi očevi uradili kako bi oni danas živjeli u slobodnoj državi. – Jedna od najposjećenijih turisitičkih destinacija – Sarajevski ratni tunel danas djeluje kao muzej, 30 godina kasnije služi svojoj svrsi i jedna je od najposjećenijih turističkih destinacija u Sarajevu, navodi Belma Ćuzović, stručna savjetnica i kustosica za muzejske zbirke Fonda memorijala KS. “‘Tunel spasa’ ima posebno mjesto u turističkoj ponudi BiH. Nalazimo se među prvim destinacijama po broju posjeta, trenutno stanje je gotovo na nivou pred pandemiju kada smo zabilježili rekordan broj od 170.000 posjeta”, ističe Ćuzović. Dodaje kako tunel i danas, 30 godina kasnije priča svoju priču i svjedoči o onome šta se dešavalo u opkoljenom Sarajevu, te nosi jednu simboliku otpora Sarajlija. U prosjeku danas kroz muzej na dnevnoj bazi prođe hiljadu osoba. Na pitanje šta je to što pojsetioce najviše zanima tokom posjete muzeju, Ćuzović odgovara kako je mnogima teško shvatiti i objasniti kroz šta su građani Sarajeva prošli na koncu 20. stoljeća. “Vrlo je teško objasniti ljudima da smo na kraju 20. stoljeća živjeli u jednoj potpunoj blokadi, da smo bili konstantno granatirani, živjeli bez osnovnih životnih namirnica, u nehumanim uslovima bez grijanja, struje, vode, teško im je to shvatiti. Još teže im bude shvatiti da smo u takvim uslovima uspjeli prokopati tunel za tako kratko vrijeme”, naglašava Ćuzović.   Izvor: Super TV/AA

U Bosni narandžasto upozorenje zbog pljuskova praćenih grmljavinom i vjetrom Za područje Bosne danas je na snazi narandžasto upozorenje zbog jačih pljuskova praćenih grmljavinom i jakim udarima vjetra. “Nevrijeme će se tokom dana postepeno pomjerati sa zapada preko sjevernih i centralnih područja prema istoku”, navode iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) Bosne i Hercegovine. U upozorenju se navodi da uz jači pljusak može pasti 15 do 30 litara kiše po metru kvadratnom, te da se očekuju udari vjetra od 50 do 70 kilometara na čas. Prema prognozi danas će u Hercegovini biti sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 25 i 31, na jugu zemlje do 35 stepeni Celzijusa. U ponedjeljak će u Hercegovini biti pretežno sunčano, uz više oblačnosti na sjeveru Hercegovine. U Bosni veći dio dana umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Razvedravanje u poslijepodnevnim satima. Po kotlinama i uz riječne tokove u jutarnjim satima će biti i magle. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 13 i 17, na jugu zemlje do 22 stepena. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 23 i 29, na jugu zemlje od 30 do 34 stepena. U utorak će u BiH će preovladavati sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Jače naoblačenje sa sjeverozapada koje će usloviti padavine tokom noći na srijedu. Vjetar slab do umjerene jačine južnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 11 i 16, na jugu zemlje do 20 stepeni. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 28 i 33 stepena. U srijedu će u Bosni i Hercegovini prije podne biti pretežno oblačno sa kišom i pljuskovima. Smanjenje oblačnosti u drugom dijelu dana. Vjetar slab do umjerene jačine. Prije podne sjevernog i sjeveroistočnog smjera. U drugom dijelu dana vjetar mijenja smjer na jugo. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 13 i 18, na jugu zemlje do 23 stepena. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 24 i 29, na jugu zemlje do 32 stepena. U četvrtak će u BiH preovladavati sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Po kotlinama i uz riječne tokove u Bosni u jutarnjim satima će biti magle. Vjetar slab do umjerene jačine južnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 13 i 18, na jugu zemlje do 21 stepen. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 29 i 35 stepeni Celzijusa.