Author name: Mirsad Hadzic

Stanišić i Simatović osuđeni na po 15 godina zatvora, dokazano učešće u UZP-u Apelaciono vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) izreklo je danas konačnu presudu kojom su bivši rukovodilac Službe državne bezbjednosti (SDB) Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije Jovica Stanišić i Franko Simatović, bivši komandant Jedinice za specijalne operacije (JSO) SDB-a, osuđeni na zatvorske kazne u trajanju od po 15 godina. Današnjom presudom, koja je uslijedila nakon ponovljenog sudskog postupka, ukinute su ranije izrečene prvostepene kazne od po 12 godina, a Stanišić i Simatović su osuđeni na zatvorske kazne u trajanju od po 15 godina. Prema optužnici Haškog tribunala iz 2008. godine, Stanišić i Simatović su terećeni da su učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu (UZP), na čelu s tadašnjim predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem, čiji je cilj bilo uklanjanje Bošnjaka i Hrvata s dijelova teritorija Bosne i Hercegovine i Hrvatske radi uspostavljanja etnički čiste srpske države. Apelaciono vijeće je u konačnoj presudi prihvatilo žalbu tužilaštva i zaključilo da su Stanišić i Simatović odgovorni za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu (UZP) koji je za cilj imao nasilno uklanjanje nesrpskog stanovništva kroz cijelo trajanje rata u Bosni i Hercegovini. Apelaciono vijeće proglasilo je Stanišića i Simatovića krivim da su učestvujući u UZP-u izvršili deportaciju, prisilno premještanje, progon i ubistva. Čitajući sažetak presude, predsjedavajuća Vijeća Graciela Gatti Santana kazala je da kako je u žalbenom postupku tužilaštvo eliminisalo svaku sumnju da je SDB plaćao ljude koji su vodili “Srpsku dobrovoljačku gardu”, isplaćivao značajne iznose novca i da su Stanišić i Simatović bili odgovorni za te isplate. Apelaciono vijeće je utvrdilo da je Pretresno vijeće pogriješilo u ocjeni drugih doprinosa Stanišića i Simatovića udruženom zločinačkom poduhvatu. Apelaciono vijeće je također konstatovalo da su oni posjedovali zajedničku namjeru da ostvare UZP. Shodno tome, Apelaciono vijeće je utvrdilo da su Stanišić i Simatović odgovorni kao pripadnici udruženog zločinačkog poduhvata za zločine koje su razne srpske snage počinile 1992. u Bosni i Hercegovini, u Bijeljini, Zvorniku, Bosanskom Šamcu, Doboju i Sanskom Mostu, i za zločine počinjene 1995. godine u Trnovu i Sanskom Mostu. Također su proglašeni odgovornim za ubistvo počinjeno u Daljskoj Planini u Hrvatskoj u junu 1992. godine. Apelaciono vijeće je povećalo kazne izrečene Stanišiću i Simatoviću na 15 godina zatvora. Apelaciono vijeće MMKS-a odbacilo je navode iz žalbi Simatovića i Stanišića. Presudu je donijelo peteročlano Vijeće Mehanizma na čelu s predsjedavajućom sutkinjom Gracielom Gatti Santanom te sudijama Lee G. Muthoga, Aminatta Lois Runeni N’gum, Yusuf Aksar i Claudia Hoefer. Simatović je izricanje presude slušao u sudnici, dok je Stanišić pratio video vezom iz pritvorske jedinice u Hagu. – Prvo suđenje – Stanišić i Simatović su uhapšeni i prebačeni u Hag u maju 2003. godine. Suđenje po optužnici tužilaštva je počelo u aprilu 2008. godine, a optuženi su negirali krivice. Prema optužnici, od marta 1992. pa kontinuirano do 1995. godine, srpske snage, a naročito specijalne jedinice SDB-a Republike Srbije, počinile su zločine u gradovima i selima u opštinama Bijeljina, Bosanski Šamac, Doboj, Sanski Most i Zvornik, napale ih i preuzele kontrolu nad njima, i počinile zločine u Trnovu. Prvostepena presuda u tom postupku izrečena je 30. maja 2013. godine kojom su Stanišić i Simatović oslobođeni svih optužbi. – Obnovljeno suđenje – Prihvatajući djelimično žalbu Tužilaštva, ovu presudu ukinulo je Apelaciono vijeće, koje je 15. decembra 2015. godine zaključilo da su, na osnovu grešaka utvrđenih u presudi, ispunjeni uslovi za ponavljanje suđenja. Apelaciono vijeće je naložilo da se suđenje obnovi po svim tačkama optužnice. Suđenje pred MMKS-om trajalo je od 2017. do 2021. godine, kada je donesena presuda kojom su osuđeni za zločine u Bosanskom Šamcu. Pretresno vijeće je zaključilo da su Stanišić i Simatović odgovorni za pomaganje i podržavanje krivičnog djela ubistva kao kršenja zakona i običaja ratovanja i zločina protiv čovječnosti, te krivičnih dijela deportacije, prisilnog premještanja i progona kao zločina protiv čovječnosti, koja su počinile srpske snage nakon zauzimanja Bosanskog Šamca u aprilu 1992. godine. Konkretno, Pretresno vijeće je konstatovalo da su optuženi pružali praktičnu pomoć koja je imala značajan učinak na počinjenje zločina, obučavanjem i slanjem na teren pripadnika specijalne jedinice Službe državne bezbjednosti Srbije i lokalnih Srba iz Bosanskog Šamca da učestvuju u preuzimanju opštine. Shodno tome, Pretresno vijeće je zaključilo da su Stanišić i Simatović krivi po svim tačkama optužnice i osudilo ih obojicu na kaznu zatvora u trajanju od 12 godina. Vijeće je u prvostepenom postupku zaključilo da su Stanišić i Simatović odgovorni za pomaganje i podržavanje zločina koje su počinile srpske snage nakon zauzimanja Bosanskog Šamca u aprilu 1992. godine. Stanišić i Simatović su proglašeni krivim za ubistva, deportacije, prisilno premještanje i progon, kao i zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja. – Žalbeni postupak – Žalbe na ovu presudu Tužilaštvo i odbrane su iznijele u januaru ove godine pred petočlanim Vijećem kojim predsjedava Graciela Gatti Santana. Tužilaštvo se fokusiralo na UZP i finansiranje jedinica. Istaklo je da Stanišić i Simatović ne samo da su znali da su drugi učesnici imali zločinačku namjeru, nego su je i sami dijelili. Tužiteljica Laurel Baig kazala je da je za utvrđivanje odgovornosti bitno da li je neko doprinio sprovođenju i unapređenju zločinačkog plana. Stanišićev branilac Wayne Jordash je ocijenio da Tužilaštvo pokušava zloupotrijebiti pojam o UZP-u, te da se teze o uplatama određenim jedinicama zasnivaju na pretpostavkama i špekulacijama. Simatovićeva odbrana je navela da su platne liste nepouzdan dokaz za bilo kakav oblik finansiranja i da je cilj operacije u Sanskom Mostu i Krajini bio zaštita 200.000 izbjeglica koje su se našle na tom prostoru, te zaustavljanje vojne ofanzive. Stanišić i Simatović, koji imaju po 73 godine, na ročištu su se pridružili iznesenim stavovima branilaca. Presude Stanišiću i Simatoviću su bile posljednji postupak pred Haškim tribunalom. Oni su bili prvi državni funkcioneri Srbije koji su osuđeni za umiješanost u rat u BiH. U svojoj posljednjoj presudi Sud u Haagu dao je i konačnu ocjenu o umiješanosti Srbije u rat u Bosni i Hercegovini.

U Čeliću proglašeno stanje prirodne nepogode Zbog obilnih kiša koje su uzrokovale izlijevanje potoka i rijeka iz korita, Općina Čelić, u Bosni i Hercegovini, proglasila je stanje prirodne nepogode, kazali su jutros iz Kantonalne uprave civilne zaštite Tuzla. Uslijed obilnih padavina koje su u utorak zahvatile područje općine Čelić u večernjim satima došlo je do izlijevanja svih vodotoka. “Najteže je stanje u naseljima Čelić, Brnjik, Lukavica, Ratkovići i Šibošnica. Prema prvim informacijama sa terena oko 30 stambenih objekata je pod vodom te više pomoćnih objekata. Brojni lokalni putevi sinoć su bili u totalnom prekidu kao i nekoliko manjih mostova koji su uništeni“, kazali su iz Kantolane uprave Civilne zaštite Tuzla. Općinski štab Civilne zaštite na sastanku održanom u utorak uvečer analizirajući stanje na području općine Čelić donio je odluku o proglašenju stanja prirodne nepogode izazvane poplavama.

Tuzlanski kanton: 2412 učenika polagalo eksternu maturu  Integralni test eksterne mature u utorak polagali učenici završnih razreda gimnazija i tehničkih srednjih škola na području Tuzlanskog kantona. Polaganju prvog, integralnog testa eksterne mature učenika završnih razreda gimnazija i tehničkih srednjih škola na području Tuzlanskog kantona prisustvovao je i ministar obrazovanja i nauke TK Ahmed Omerović. Do 15. juna bit će završeni i ispiti iz izbornih predmeta a srednjoškolci će na eksternoj maturi pokazati koliko su naučili tokom školovanja. Predviđeni su i popravni rokovi za učenike koji ovaj put ne polože eksternu maturu. Eksternu maturu provode Pedagoški zavod i Ministarstvo obrazovanja i nauke TK u saradnji sa srednjim školama pri čemu je angažovano više od 700 uposlenika škola.    

Nevrijeme u Tuzlanskom kantonu: Najteža situacija u Čeliću i Koraju, poplavljeni stambeni i poslovni objekti Jako nevrijeme zahvatilo je u poslijepodnevnim satima šire područje Tuzlanskog kantona i susjednih opština u bh.entitetu RS. Najteža je situacija u Opštini Čelić (F BiH) i mjesnoj zajednici Koraj (Opština Lopare u RS). Vodena bujica nosi sve pred sobom, poplavljeni su stambeni i poslovni objekti, a jaka kiša ne prestaje padati. Pred stanovnicima mjesta u Općini Čelić i Opštini Lopare je još jedna besana noć jer su i prije 10-ak dana bili izloženi poplavama koje su pričinile štete mjerene u stotinama hiljada maraka. Pripadnici Civilne zaštite i putne operative su na terenu, ali problem predstavlja činjenica da kiša neprestano pada. Prolom oblaka u Tuzli proizveo je poplave na nekoliko raskrsnica jer kanalizaciona mreža nije mogla prihvatiti ogroman priliv voda. Sreća u nesreći je da nije bilo plavljenja stambenih objekata. I u drugim područjima Tuzlanskog kantona jaka kiša je prouzrokovala probleme, ali ni izbliza ovakve kao što je slučaj u Čeliću.

Demant boračkih organizacija i udruženja ARBiH i MUP-a RBiH Grada Tuzla Na e-mail naše redakcije stigao je demant boračkih organizacija i udruženja Armije RBiH i MUP a RBiH Grada Tuzla u vezi  javnog saopštenja Koordinacije braniteljskih udruga domovinskog rata HVO Tuzlanskog kantona. Demant prenosimo u cjelosti: Poštovani, Iako nismo imali namjeru da se javno oglašavamo na priopćenja koje je ovih dana u javnost plasirale Koordinacije braniteljskih udruga domovinskog rata HVO Tuzlanskog kantona primorani smo da u najkraćem demantujemo navode iz pomenutih priopćenja. Naime, želimo sve skupa podsjetiti da su prilikom formiranja Organizacionog odbora i pripremnih aktivnosti za obilježavanje "Dana Tuzlanskih jedinica u odbrani zemlje od agresije 1992-1995"  blagovremeno bili uključeni  i predstavnici braniteljskih udruga HVO-a TK te nakon niza sastanaka zvanično podržali pomenute aktivnosti uključujući i postavljanje spomen ploče svim Tuzlanskim brigadama i jedinicama uključujući i ploču sa nazivom 115. Brigada HVO Zrinski. Spomen obilježje je bilo predviđeno da bude izgrađeno i svečano otkriveno 16.maja 2023 god. na Dan Tuzlanskih jedinica, ali zbog opstrukcija kojima su doprinijeli i predstavnici pojedinih udruga uključujući i neprimjereno miješanje konzula  Republike Hrvatske u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine,do toga nije došlo, što je donekle bacilo sumnju i na  opstrukciju Gradske uprave za izgradnju pomenutog spoemnika i rokova za izgradnju istog. čime se dala naslutiti politička pozadina cijelog slučaja. Međutim, i pored svega navedenog najprije upornošću Organizacionog odbora uspjeli smo na dostojanstven način nizom aktivnosti obilježiti Naš dan, "Dan Tuzlanskih jedinica u odbrani zemlje od agresije 1992-1995" i u završnom činu svečanog defilea prenijeti sve zastave Tuzlanskih brigada i jedinica uključujući i zastavu 115. Brigade HVO „Zrinski“ ravnopravno sa ostalim. Posebno nas raduje što je 12.maja na svečanoj akademiji u Bosanskom kulturnom centru kao i 13.maja 2023 god. na Okruglom stolu posvećenom značaju Tuzlanskih jedinica svoj doprinos dao i ratni komandant 115. HVO brigade Zrinski gosp. Zvonko Jurić. Na kraju, cijeneći potrebu iskazivanja zajedništva kako u vrijeme agresije tako i danas u miru, koristimo priliku da uvažavajući Braniteljske udruge na nivou Grada Tuzle pozovemo da daju iskren doprinos i učešće svim budućim obilježavanjima 16. maja “Dana Tuzlanskih jedinica”.

NATO najavio slanje dodatnih vojnika na Kosovo NATO je najavio da će u jeku tenzija na sjever Kosova poslati pojačanje mirovnim snagama KFOR-a. Komanda združenih savezničkih snaga NATO-a u Napulju saopćila je da je odluka o slanju dodatnih vojnika donesena zbog nedavnih događaja i ozljeda 30 vojnika KFOR-a u tim incidentima. U tom kontekstu, mobilizirane su Operativne snage spašavanja koje su bile spremne za raspoređivanje u roku od sedam dana za zapadni Balkan. Operativne snage nalaze se u Italiji i mobiliziraju se u kriznim vremenima ili suočeni s eskalacijom prijetnje, po nalogu komandanta združenih snaga NATO-a. Osim toga, bataljunu multinacionalnih vojnika naređeno je smanjenje pripravnosti za raspoređivanje s 14 na 7 dana za podršku KFOR-u u slučaju potrebe. Admiral Stuard Munsch, komandant združenih savezničkih snaga NATO-a u Napulju, izjavio je da je o slanju dodatnih snaga na Kosovo odlučeno kao mjera predostrožnosti kako bi se osigurale sposobnosti potrebne KFOR-ovu misiju. “Sve strane moraju se suzdržati od akcija koje potkopavaju mir u svim regijama Kosova“, rekao je Munsch. Napomenuto je da Komanda združenih savezničkih snaga NATO-a u Napulju pomno prati situaciju na Kosovu i da će nastaviti koordinirati s KFOR-om kako bi osigurao sposobnosti i snage koje bi mogle biti potrebne.

Najava kolektivne dženaze u Memorijalnom kompleksu Gornja Kalesija U Memorijalnom kompleksu Gornja Kalesija, u četvrtak 1. juna 2023. godine, bit će klanjana 25. Kolektivna dženaza i obavljen ukop četvoro identifikovanih civila, ubijenih na području Opštine Zvornik, tokom Agresije na Bosnu i Hercegovinu. Do danas je obavljena identifikacija 1.114 tijela ubijenih Zvorničana, a na ovom lokalitetu sahranjeni su posmrtni ostaci 792 žrtve, dok su preostala tijela ukopana u lokalna mezarja na području Zvornika. Zvanična evidencija žrtava zločina JNA i srpske vojske, govori da je samo na području Zvornika ubijeno više od 2.000 civila. Mnogi još uvijek nisu pronađeni. Ove podatke saopštio je novinarima u utorak 30. maja 2023. godine Ahmet Grahić, predsjednik Udruženja porodica zarobljenih i nestalih lica Opštine Zvornik, iskazujući ogorčenje neadekvatnim radom državnih institucija na otkrivanju počinilaca ratnih zločina, te na traganju za nestalima. -U Bosni i Hercegovini se još uvijek traga za više od 7.600 osoba, nestalih tokom Agresije na Bosnu i Hercegovinu. Sramota je da za skoro tri decenije nismo uspjeli pronaći tijela žrtava, kako bi bili dostojno sahranjeni. Nažalost, naša tužilaštva su potpuno usporila taj proces i sigurni smo da će zbog toga veliki broj počinilaca ostati nekažnjen. Kada mi ko spomene tužilaštvo, plače mi se – kazao je Grahić. Prema njegovim riječima, u četvrtak 1. juna 2023. godine, na Šehidskom mezarju Memorijalnog kompleksa Gornja Kalesija, bit će ukopani: Izet (Ismet) Manjić, rođen 1971. u Kamenici Senad (Abdurahman) Sulejmanović, rođen 1964. u Novom Selu Sadika (Emin) Hrbatović, rođena 1970. u Pahljevićima Smajo (Ibrahim) Hamzabegović, rođen 1950. u Glodima. Njihova tijela su pronađena u masovnim Grobnicama: Kamenica, Križevačke njive i Snagovo, još 2004. godine. Međutim, na identifikacije se čekalo skoro dvije decenije. Mustafa-ef. Muharemović, predsjednik Organizacionog odbora 25. kolektivne dženaze i hfz. Izet-ef. Salkanović, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Zvornik, pozvali su građane da organizovano posjete sva stratišta i na taj način odaju počast žrtvama. Također, sugerisano je da svi koji dolaze iz dijaspore, a do sada to nisu učinili, da se jave ICMP u Tuzli, kako bi dali uzorak krvi, nužan za identifikaciju nestalih srodnika.

Pripreme za obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici: Očekuje se znatno veći broj učesnika Marša mira nego prethodnih godina U prostorijama Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari danas je održan radni sastanak rukovodstva Organizacionog odbora i predsjednika pododbora za obilježavanje 28. godišnjice genocida nad Bošnjacima “SZ UN-a” Srebrenica iz jula 1995. godine. Na sastanku je konstatovano da pripreme za obilježavanje 28. godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici teku prema planu. “Na današnjem sastanku predsjednici pododbora su izvijestili o pripremama u okviru svojih pododbora. Možemo reći da idu pripreme prema planu i očekujemo da će sve biti spremno za obilježavanje 28. godišnjice genocida. Uskoro ćemo imati i sastanak Organizacionog odbora. I ove godine ćemo imati veliki broj aktivnosti. Imamo obavezu prema žrtvama i zadatak nam je svima da damo sve od sebe kako bi sve prošlo bez problema”, istakao je predsjednik Organizacionog odbora Hamdija Fejzić. I ove godine “Marš mira” je jedna od najmasovnijih aktivnosti u okviru obilježavanja godišnjice genocida, a ove godine se očekuje veći broj učesnika nego ranijih godina. Prema informacijama iz Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine, do sada je identifikovano 19 žrtava genocida za dženazu 11. jula 2023. godine.