Lajčak I Eskobar predložili Kurtiju rješenje krize na sjeveru Kosova Premijer Kosova Albin Kurti sastao se u ponedjeljak sa specijalnim predstavnikom EU za dijalog Miroslavom Lajčakom i posebnim izaslanikom SAD-a za Zapadni Balkan Gabrijelom Eskobarom. Specijalni predstavnik Lajčak je nakon sastanka koji je trajao više od dva sata kazao da njihova posjeta ima za cilj da pomognu u pronalaženju rešenja za krizu na sjeveru Kosova, te da je razgovor sa premijerom Kurtijem bio dug, iskren i težak. Lajčak je istakao da je zajedno sa Eskobarom predložio tri tacke za rješenje krize na sjeveru Kosova. „Predložili smo tri elementa u tom kontekstu. Prvi, deeskalacija situacije na terenu na sjeveru, drugi, brzi novi izbori na sjeveru i treći, povratak dijalogu i procesu normalizacije. Bio je to dug, iskren i težak sastanak sa premijerom o ovim pitanjima“, naglasio je Lajčak. Američki izaslanik Eskobar rekao je da među međunarodnim partnerima postoji jedinstvo u zahtjevima koji su kosovskoj strani postavljeni posljjednjih dana. „Sjedinjene Američke Države, Evropska unija, NATO i svaki prijatelj Kosova postavili su iste identične zahtjeve. Tako da se nadamo da će oni biti saslušani “, rekao je Eskobar. On je kazao da su SAD najveći pobornici bezbjednosti, nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Kosova. Eskobar je osudio napad nasilnih srpskih demonstranata na vojnike KFOR-a u Zvečanu. Lajčak i Eskobar će u utorak u Prištini nastaviti sastanke, a potom će produžiti za Beograd.

Prof.dr.sc. Zijah Rifatbegović o trenutnom stanju na UKC-u Tuzla Svjedoci smo da je posljednjih dana javni prostor zatrpan saopštenjima različitih političkih subjekata na temu statusa Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla, te da se u medijima iznose potpuno oprečna i kontradiktorna viđenja trenutnog stanja, ali i budućeg razvoja naše najvažnije zdravstvene ustanove. Iziritiran količinom dezinformacija i poluinformacija koje se plasiraju u javnost, uglavnom od strane potpuno nekompetentnih osoba, ali i nevjerovatnom neprincipijelnošću političkih stranaka koje svakih nekoliko mjeseci dijametralno mijenjaju svoje stavove u vezi sa ovim pitanjem, u zavisnosti od toga da li su u određenom trenutku na vlasti ili u opoziciji, osjećam obavezu da se javno oglasim i svim građanima, koji su s punim pravom zabrinuti, pojasnim o čemu se zapravo radi. Pri tome posebno naglašavam da želim iznijeti činjenično stanje onakvo kakvo ono uistinu jeste, a ne bilo čije, pa ni vlastito mišljenje, tumačenje, niti percepciju. U našem pravnom sistemu, u skladu sa važećim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 46/10 i 75/13), postoje četiri oblika organizacije bolnica: 1. opšta bolnica, 2. specijalna bolnica, 3. kantonalna bolnica i 4. univerzitetsko-klinička bolnica. Kanton samostalno može biti osnivač opšte bolnice, specijalne bolnice i kantonalne bolnice, ali ne i univerzitetsko-kliničke bolnice. Osnivači univerzitetsko-kliničkih bolnica mogu biti jedan ili više kantona i Federacija BiH zajedno. Univerzitetsko-kliničke bolnice su bolnice koja obavljaju tercijarnu zdravstvenu zaštitu iz više od polovine registriranih specijalističkih djelatnosti, stručno usavršavanje, dodiplomsku i postdiplomsku nastavu, kao i naučno-istraživački rad za djelatnosti za koje su osnovane. Organizacioni dijelovi univerzitetsko-kliničkih bolnica su klinike. U zdravstvenom sistemu Federacije BiH djeluju tri javne zdravstvene ustanove koje imaju status univerzitetsko-kliničkih bolnica i to: Klinički centar Univerziteta u Sarajevu, Univerzitetski klinički centar Tuzla i Sveučilišna klinička bolnica Mostar. Riječ je o zdravstvenim ustanovama od posebnog značaja za Federaciju BiH, koje su ovlaštene za obavljanje sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite, uključujući i obavljanje visokodiferencirane zdravstvene zaštite, kao i izvršenje prioritetnih vertikalnih programa zdravstvene zaštite od interesa za Federaciju BiH. Stoga su univerzitesko-kliničke bolnice ugovorne zdravstvene ustanove kako sa Federalnim, tako i kantonalnim zavodima zdravstvenog osiguranja, kako unutar matičnog kantona, tako i u drugim kantonima, te pružaju usluge zdravstvene zaštite osiguranicima iz cijele Federacije BiH, ali i Republike Srpske i Brčko Distrikta BiH, u skladu sa ugovorima sa njihovim fondovima zdravstvenog osiguranja. Pored toga, ove zdravstvene ustanove su i nastavna baza fakulteta zdravstvenog usmjerenja, u njima se obavlja pripravnički staž, te specijalistički i subspecijalistički staž za različite profile zdravstvenih radnika. Univerzitetsko-kliničke bolnice bave se i naučno- istraživačkom djelatnošću u području zdravstva, kao i kliničkim ispitivanjima lijekova i medicinskih sredstava saglasno Zakonu o lijekovima i medicinskim sredstvima (“Službeni glasnik BiH”, broj: 58/08), te propisima donesenim na osnovu tog zakona. Osnivači Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu su: Federacija BiH, Kanton Sarajevo, Zeničko- dobojski kanton, Bosansko-podrinjski kanton, Unsko-sanski kanton i Srednjobosanski kanton. Osnivači Sveučilišne kliničke bolnice Mostar su: Federacija BiH, Hercegovačko-neretvanski kanton, Zapadno-hercegovački kanton, Kanton 10 i Srednjobosanski kanton. Osnivači Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla su: Federacija BiH i Tuzlanski kanton. Članom 237. stav 4. Zakona o zdravstvenoj zaštiti je utvrđeno da kliničke ustanove koje su bile nastavna baza fakulteta zdravstvenog usmjerenja, u skladu sa ranijim propisima koji su uređivali ovu oblast, a među kojima je i Univerzitetski klinički centar Tuzla, stupanjem na snagu ovog zakona dobijaju naziv univerzitetske bolnice, s obavezom da svoju organizaciju i poslovanje usklade s odredbama ovog zakona i propisima donijetim na osnovu ovog zakona, u roku od 36 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Postupajući po ovoj zakonskoj odredbi, Upravni odbor Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla je na sjednici održanoj 6. jula 2013. godine donio novi Statut, usaglašen sa odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, te ga uputio prema nadležnim organima Federacije BiH i Tuzlanskog kantona. Članom 234. stav 1. Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisano je da će općina, kanton, Federacija preuzeti osnivačka prava nad zdravstvenim ustanovama čiji su osnivači u roku od 24 mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. Postupajući u skladu sa ovom zakonskomm odredbom, Parlament Federacije BiH donio je Odluku o preuzimanju osnivačkih prava nad univerzitetsko- kliničkim bolnicama u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 67/13) kojom je preuzeo prava i obaveze osnivača nad univerzitetsko-kliničkim bolnicama u Federaciji BiH, među kojima je i Univerzitetski klinički centar Tuzla. Takođe i Skupština Tuzlanskog kantona je donijela Odluku o preuzimanju osnivačkih prava nad Univerzitetskim kliničkim centrom Tuzla ("Službene novine Tuzlanskog kantona", broj 12/13). Tačkom III navedene Odluke Parlamenta Federacije BiH propisano je da se na djelatnost, finansiranje, imenovanje i razrješenje organa nadzora, upravljanja i rukovođenja univerzitetsko- kliničkih bolnica iz tačke I ove Odluke, te druga pitanja koja su od interesa za organizaciju i funkcioniranje univerzitetsko-kliničkih bolnica, primjenjuju odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Zakona o zdravstvenom osiguranju, kao i propisi donijeti na osnovu ovih zakona. Skoro identičnu odredbu sadrži i Odluka Skupštine Tuzlanskog kantona. Obje odluke takođe sadrže i odredbu koja utvrđuje da će međusobna prava, obaveze i odgovornosti osnivača biti uređena posebnim ugovorom u smislu člana 7. Zakona o ustanovama (“Službeni list Republike BiH”, broj 6/92, 8/93 i 13/94). Članom 234. stav 4. Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisano je da će od dana preuzimanja osnivačkih prava nad zdravstvenim ustanovama općina, kantona, odnosno Federacije, Vlada Federacije BiH, vlada kantona, odnosno općinsko vijeće imenovati organe upravljanja, rukovođenja i nadzora nad zdravstvenom ustanovom u skladu sa ovim zakonom, a obaveza osnivača u pogledu finansiranja zdravstvene ustanove vrši se iz budžeta općine, kantona, odnosno Federacije. Imajući u vidu da obje osnivačke odluke utvrđuju da se na pitanja imenovanja i razrješenja organa upravljanja, rukovođenja i nadzora u Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla primjenjuju odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti, a da pri tome ni navedene odluke, niti sam Zakon, ovo pitanje ne vezuju za zaključivanje međuosnivačkog ugovora, već za činjenicu preuzimanja osnivačkih prava, odnosno stupanje na snagu osnivačkih odluka nadležnih zakonodavnih tijela Federacije i kantona, jasno je da za imenovanje ovih organa u skladu sa zakonom nije ni potrebno čekati zaključivanje ugovora između osnivača. Važno je istaći da ugovori između osnivača nisu zaključeni ni za druge dvije univerzitetsko-kliničke bolnice u Federaciji BiH (Klinički centar Univerziteta u Sarajevu

Tuzla: Obilježen Svjetski dan zaštite okoliša Na Panonskim jezerima u organizaciji Ekološkog saveza “Eko zeleni” Tuzlanskog kantona obilježen Svjetski dan zaštite okliša. Učešće u programu uzela su djeca JU za predškolski odgoj I obrazovanje “Naše dijete” Tuzla, učenici OŠ “Miladije” iz Tuzle. Tokom obilježavanja istaknuta je važnost očuvanja i zaštite prirode, razvoja ekološke svijesti kod građana koja u ovom trenutku nije dovoljno razvijena. Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se svake godine 5. juna na godišnjicu održavanja Konferencije Ujedinjenih naroda u Stockholmu (1972.) posvećene okolišu, na kojoj je usvojen Program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda (UNEP). Obilježavanjem Dana zaštite okoliša širom svijeta, Program Ujedinjenih naroda za okoliš nastoji istaknuti glavne okolišne probleme i omogućiti svima da shvate svoju vlastitu ulogu i odgovornost u razmišljanju i djelovanju s ciljem održivog razvoja našeg okoliša.  

Danas počinje isplata penzija u FBiH Prema odluci Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o vanrednom usklađivanju, penzije za maj uvećane su za 3,9 posto. Shodno ovom vanrednom usklađivanju penzija, najniža penzija za maj iznosi 538,27 KM, zajamčena 642,40 KM, dok je najviša penzija 2.626,42 KM. Najveći broj penzionera, njih 358.471 korisnici su prosječne penzije koja sada iznosi 674,68 KM. Za mjesec maj penzija će biti isplaćena za 436.337 korisnika, a iz Fonda penzijsko – invalidskog osiguranja isplatit će se oko 260 miliona KM. Početak isplate penzija preko jedinstvenog računa trezora Federacije BiH najavljen je za ponedjeljak, 5. juna 2023. godine.

Bišćani sa skupa održanog na Gradskom trgu poručili da ubijena Azra Spahić neće biti zaboravljena Brojni građani okupili su se danas na Gradskom trgu u Bihaću kako bi odali počast tragično stradaloj doktorici Azri Spahić. “Željeli smo odati počast Azri koja je poginula zbog tuđe greške, dati podršku njenoj porodici i porodici Krupljanke Edite Malkoč i Selme Agić, koje su nažalost imale istu sudbinu. Ali želimo ukazati i nadležnima da mijenjaju zakone, da se počiniteljima ovakvih djela odrede veće kazne i oduzmu vozila”, kazala je Sandra Džemaili, predsjednica Sekcije mladih Antifašista Grada Bihaća koje je i organizator ovog skupa. Podsjetimo, Azra Spahić je 26. maja 2023. poginula u saobraćanoj nesreći kada ju je udarilo vozilo kojim je upravljao Armin Berberović. Istragom je utvrđeno da je Berberović imao alkohola u krvi i da nije imao vozačku dozvolu.

Kolektivna dženaza u Višegradu: Nakon više od 30 godina konačan smiraj za osam žrtava Programom na mostu Mehmed-paše Sokolovića, a u znak sjećanja na 3.000 žrtava, sa višegradske ćuprije u Drinu je bačeno 3.000 ruža čime je počelo obilježavanje 31. godišnjice od stravičnih zločina počinjenih nad višegradskim Bošnjacima. Porodice su posjetile i objekte na Bikavcu i nekadašnjoj Pionirskoj ulici koji su 1992. godine pretvoreni u žive lomače. Više od 30 godina nakon ubistva, na mezarju Stražište u Višegradu klanjana je kolektivna dženaza za osam žrtava proteklog rata. Radi se o žrtvama bošnjačke nacionalnosti koje su ubijene 1992. godine, a čiji su posmrtni ostaci u proteklim godinama ekshumirani na području Višegrada, Srebrenice i Žepe. Među žrtvama koje su danas ukopane je i Asim Omerović. Fahrudin Muharemović je došao na dženazu tetku Asimu. On je najstarija žrtva koja je ukopana danas u Višegradu. U trenutku smrti imao je 62 godine, dakle u junu 1992. godine. Njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani 30 godina kasnije, na lokalitetu Gornja Crnča u Višegradu. ​​​​​​​ “Imao je 62 godine. Ubili su ga. Sjedio je ispred kuće, naišli su, pokupili ga. Tjerali su ga da uči ezan na munari. Kada su se vraćali, usput su ga negdje upucali i bacili kraj puta. Sutradan su ga našle komšije i negdje ga zakopali i 29 godina se nije znalo tačno mjesto gdje je”, rekao je Muharemović. Najmlađa žrtva koja je danas ukopana u Višegradu je Munevera (Salko) Šabanija, rođena 1970. godine u Višegradu. Ona je imala svega 22 godine, kada je, 1992. godine, ubijena na području Višegrada. Njeni posmrtni ostaci su u decenijama nakon njene smrti pronađeni i ekshumirani na dvije različite lokacije i to Stražište, 2005. i Đurevića polje, 2010. godine. Njen amidža Selim Šabanija rekao je da su njeni posmrtni ostaci pronađeni prvi od svih drugih ubijenih članova njene porodice. “Kompletna porodica je ubijena 1992. godine. Nezamislivo je da postoje neki ljudi na ovoj planeti koji mogu uraditi ovo što su ovi uradili ovdje u mom Višegradu. On će biti moj do kraja života. Puno je tu priča. Poruka je da se ovo nikada ne zaboravi. Niko i nikada ovo ne smije zaboraviti”, poručio je Selim. U Višegradu su počinjeni neki od najstravičnijih zločina iz ratova u bivšoj Jugoslaviji, a žive lomače na Bikavcu i u Pionirskoj ulici, tokom suđenja Milanu Lukiću u Hagu, okarakterizirane su kao primjeri nehumanosti u dugoj i tužnoj istoriji čovjekove nehumanosti prema drugom čovjeku. U kućama Adema Omeragića u Pionirskoj 14. juna, te Mehe Aljića na Bikavcu 27. juna 1992. godine živo je zapaljeno više od 140 žena, djece i staraca. Najmlađa žrtva, beba u majčinom zagrljaju u Pionirskoj ulici, imala je samo dva dana i u trenutku smrti nije imala ni ime. Ovogodišnjem obilježavanju, osim predstavnika vlasti sa svih nivoa, prisustvovali su građani iz cijele Bosne i Hercegovine. Većina zastupnica u Skupštini Tuzlanskog kantona zajedno sa majkama Srebrenice u subotu ujutru krenule su organizovanim prijevozom u Višegrad na obilježavanje stravičnih zločina nad Bošnjacima. “Danas smo zajedno sa majkama Srebrenice došle u Višegrad odati počast žrtvama stravičnih zločina u Višegradu. Dužnost svih nas je čuvati sjećanja”, rekla je Lejla Vuković potpredsjednica Skupštine Tuzlanskog kantona. Višegrad je jedna od općina u Bosni i Hercegovini sa najvećim brojem stradalih žena i djece, posebno djece mlađe od deset godina, rekao je Amor Mašović, čovjek koji je postao simbol potrage za onima koji su nestali tokom rata u Bosni i Hercegovini. Duži vremenski period radio je na poziciji predsjedavajućeg Kolegija direktora Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine, a penzionisan je prije nekoliko godine. “U mom sjećanju postoje dva Višegrada i nijedan nije lijepi. Jedan je onaj ratni Višegrad, grad djecoubica i ženoubica. O tome sam svjedočio pred Haškim tribunalom u postupcima protiv ratnog zločinca Mitra Vasiljevića, ratnih zločinaca Milana i Sredoja Lukića i protiv ratnog zločinca Radovana Karadžića. Dakle, Višegrad je jedna od općina u Bosni i Hercegovini sa najvećim brojem stradalih žena i djece, posebno djece mlađe od deset godina”, rekao je Mašović.

Vjernici iz BiH na hadž kreću 12. juna: Jednu od pet islamskih dužnosti obavit će 2.200 osoba Buduće hadžije iz Bosne i Hercegovine, na put ka ispunjenju najveće vjerske dužnosti svakog muslimana, hadža, putovat će u nekoliko grupa od 12. do 15. juna. U organizaciji Islamske zajednice, kako je planirano, ove godine će na hadž otputovati ukupno 2.200 osoba, od čega je 2.000 iz Bosne i Hercegovine, a 200 iz dijaspore i domovinskih zemalja. “Ove godine na hadž ide 2.200 ljudi, podijeljeni na hadžije iz Bosne i Hercegovine i hadžije iz dijaspore. Iz Bosne i Hercegovine ide 2.000 ljudi, a iz bošnjačke dijaspore 200. Ove godine smo dali priliku, s obzirom na otežane mogućnosti odlaska na hadž naše dijaspore, da 200 ljudi sa hadžijama iz Sarajeva putuju na ova sveta mjesta”, rekao je Dževad Hadžić, šef Ureda za hadž i umru Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini. Prva grupa hadžija otputovat će 12. juna ove godine. “Planirano je da se na hadž putuje od 12. do 15. juna, po dva leta svaki dan, oko 285 ljudi u svakom avionu. Dakle, 12. počinjemo, a 15. su posljednji letovi. Povratak je planiran između 4. i 7. jula. Još nismo dobili zvanične potvrde termina letova, tako da sve informacije koje neko plasira po medijima su netačne i nezvanične”, pojasnio je Hadžić. Kako je kazao, pripreme za hadž su počele prije Nove godine. “Sve smo završili na vrijeme i trenutno radimo na viziranju pasoša i ako Bog da, do početka putovanja završit ćemo sve to”, izjavio je Hadžić za Anadoliju. Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini je, nakon iscrpnog razmatranja svih segmenata ovogodišnjeg hodočašća i akceptiranja trenutnih cijena prijevoza, smještaja i taksi u Saudijskoj Arabiji, donio odluku da cijena ovogodišnjeg hadža bude 12.650 konvertibilnih maraka (KM) po osobi. Tokom boravka hadžija na svetim mjestima u Kraljevini Saudijskoj Arabiji bit će angažirano i 49 certificiranih vodiča, koji će im biti na raspolaganju i stručna podrška tokom obavljanja ovog petog islamskog šarta. Planirano je, također, da bude angažirano i 17 članova medicinskog osoblja, koji će brinuti o zdravstvenom stanju hadžija iz Bosne i Hercegovine. “U sklopu organizacije, obučili smo vodiče koji su stub ove naše organizacije. Obučili smo ih da održe edukaciju sa našim hadžijama, odnosno našim grupama i ovih dana svi to obavljaju. Tu je prezentacija kompletnog putovanja, a tu su i upute medicinskog tima. U tu svrhu smo štampali letak u kojem se nalazi na šta treba da obrate pažnju sve naše hadžije prije i tokom putovanja, ali i nakon povratka sa svetih mjesta”, rekao je Hadžić. Ove godine, istakao je, prijavljeno je mnogo bračnih parova. “Ima nekoliko porodica. Tu je jedna porodica iz Danske, putuje otac, majka, dvoje djece i zet. Ove godine je ogromno interesovanje za hadž. Vjerovatno je razlog dvogodišnja pauza. Prošle godine je bilo ograničenje i na 65 godina. A sada, kada su ukinuta sva ta ograničenja, ljudi se javljaju u velikom broju jer se boje da se situacija ne ponovi. Primili smo koliko smo mogli primiti – 2.200 ljudi. Puno ljudi je ostalo na čekanju. Siguran sam da na području Bosne i Hercegovine i naše dijaspore ima oko 1.000 ljudi na čekanju”, pojasnio je Hadžić. Posljednjih godina je primijećeno da se za obavljanje hadža iz Bosne i Hercegovine sve više prijavljuju mlađe osobe. “Puno je mladih ljudi koji žele da obave hadž i mi to pozdravljamo i podržavamo. Putovanje na hadž je fizički teško putovanje, zahtijeva jako dobru fizičku pripremu. Puno je pješačenja, oko 30-tak kilometara. Poželjno je da mlađi ljudi idu na hadž. Imamo oko 30 posto ljudi koji su preko 65 godina. Oni će sigurno naići na poteškoće, zdravstvene i svake druge prirode jer to putovanje iziskuje veliki napor. Zato vodimo naš medicinski tim sa 17 ljudi – devet ljekara i osam medicinskih sestara i tehničara koji će se brinuti o zdravlju naših hadžija”, dodao je Hadžić. Hadž je jedna od pet islamskih dužnosti, koju tokom života treba ispuniti svaki punoljetan muškarac i žena koji steknu uslove za to.