Vijesti

Materijalna šteta na području Sapne procijenjena na 1.3 miliona KM Štab Civilne zaštite Općine Sapna štetu nanesenu posljednjim elementarnim nepogodama preliminarno je procijenio na 1.3 miliona konvertibilnih maraka (KM). „Prema prvim procjenama, materijalna šteta poslije proglašenja stanja prirodne nesreće na Općini Sapna, a nakon što je komisija obavila svoj dio posla i sačinila izvještaj, iznosi 1.3 miliona KM. Šteta na regionalnom putu Kalesija – Sapna i dalje prema Priboju je negdje oko 430.000 KM, na lokalnim putevima pričinjene su štete u iznosu oko 400.000 KM, zatim na poljoprivrednim usijevima oko 280.000 KM itd“, izjavio je Ćamil Ahmetović, stručni suradnik za mjere zaštite i spašavanja u Općini Sapna. Civilnoj zaštiti Sapna prijavljeno je plavljenje više desetina stambenih objekata, a na nekoliko lokacija aktivirana su klizišta. U Općini Teočak materijalne štete nisu uspjeli ni evidentirati jer ih je u kratkom vremenskom roku ponovo pogodilo snažno nevrijeme. U Sniježnici se intenzivno radilo na deblokadi puteva, čišćenju mezarja, ali je u nedjelju popodne vodena bujica ponovo sve uništila i taj posao se mora obaviti ispočetka. Štete su, bez sumnje, višemilionske, a otvoren je humanitarni broj telefona za pomoć stanovnicima Općine Teočak 17072, dok su Vlada TK i drugi nivoi vlasti obećali pomoć. Uslijed obilnih padavina u nedjelju je došlo do plavljenja Osnovne škole Teočak. Uništen je parket i drugi kancelarijski materijal, a uposlenici škole i nadležne ekipe rade na izbacivanju vode iz objekta i njegovom isušivanju. U Općini Kalesija u deset mjesnih zajednica je proglašeno stanje prirodne nesreće i to u mjesnim zajednicama Gornja Kalesija, Tojšići, Zates, Donji Rainci, Petrovice, Memići, Zukići, Gojčin, Jajići i Brda.   Izvor: Super TV/Anadolija

Usvojen Nacrt programa za obilježavanje 28. godišnjice genocida U Memorijalnom centru Potočari – Srebrenica danas je održan treći sastanak Organizacionog odbora za obilježavanje 11. jula 1995. godine, 28. godišnjice genocida nad Bošnjacima “Sigurne zone Ujedinjenih nacija“ Srebrenica. Na sastanku se raspravljalo, između ostalog, o tome kako teku pripreme za obilježavanje, te o Nacrtu programa za obilježavanje 28. godišnjice genocida. Hamdija Fejzić, predsjednik Organizacionog odbora istakao je da pripreme za obilježavanje 28. godišnjice genocida teku prema planu. “Danas smo usvojili Nacrt programa za obilježavanje godišnjice genocida. Ostavili smo rok od desetak dana da se dostave eventualni dodatni prijedlozi. Nakon toga ćemo održati sastanak i usvojiti konačni program. U programu je niz aktivnosti kao i prethodnih godina. Pripreme i za ‘Marš mira’ teku prema planu, i nadamo se da nam vremenske prilike neće napraviti probleme“, istakao je Fejzić. Suljo Čakanović, predsjednik pododbora za “Marš mira”, kazao je da je do sada za učešće prijavljeno više od 1.400 osoba. “U toku su prijave učesnika za ovogodišnji ‘Marš mira’ i prema prijavama trenutno imamo prijavljenih 28 organizovanih grupa. Sa grupama i pojedincima je 1.409 osoba do sad prijavljenih. Obilne padavine u proteklom periodu nam stvaraju probleme na trasi, ali vjerujem da će sve biti u redu i spremno za ovogodišnji ‘Marš mira’”, rekao je Čakanović. Prema informacijama Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine do sada je identifikovano 29 žrtava genocida kojima će 11. jula biti klanjana dženaza i obavljen ukop.   Izvor: Super TV/Anadolija

Rezultati izbora u CG: Pokretu “Evropa sad” i koaliciji oko DPS-a najviše mandata u Skupštini Pokret “Evropa sad” u novom sazivu Skupštine Crne Gore imaće 24 poslanika, a koalicija Zajedno okupljena oko Demokratske partije socijalista 21, pokazuju preliminarni rezultati Centra za demokratsku tranziciju, na osnovu 100 posto obrađenih biračkih mjesta. Koalicija Za budućnost Crne Gore dobila je 14 mandata, koalicija Demokrata i Građanskog pokreta URA 12, a Bošnjačka stranka šest mandata u parlamentu koji broji ukupno 81 mjesto. Albanski forum imaće dva predstavnika u parlamentu, a Albanska alijansa i Hrvatska građanska inicijativa po jedan. Ispod cenzusa ostali su Socijaldemokratska partija, koalicija Socijalističke narodne partije i Demosa, Pokret pravda za sve, Narodna koalicija, Preokret, Pokret za promjene i Građanski pokret “Mi možemo”. Na vanrednim parlamentranim izborima u Crnoj Gori glasalo je oko 305.760 birača, odnosno 56,4 odsto. Izvor: Super TV/Anadolija

Jako nevrijeme ponovo pogodilo Općinu Teočak: Poplavljena osnovna škola U podnevnim satima područje majevičke općine Teočak ponovo je pogodilo jako nevrijeme praćeno prolomom oblaka i enormnim kišnim padavinama. U centru Teočaka voda je prodrla u prostorije osnovne škole i poplavila učionice. Najteža situacija je u Mjesnoj zajednici Sniježnica u kojoj su i u četvrtak bujične vode nosile sve pred sobom pričinivši štetu višu od miliona KM. U posljednjem nevremenu, prema preliminarnim podacima Općinskog štaba Civilne zaštite, najmanje 50 stambenih objekata je poplavljeno. „Ekipe Civilne zaštite su na terenu i pomažu ugroženom stanovništvu. Putna komunikacija Teočak – Sapna je u prekidu. Čekamo da kiša prestane padati, pa da ponovo obiđemo teren“, izjavio je Tajib Muminović, načelnik Općine Teočak. Općina Teočak je u četvrtak uvečer proglasila stanje prirodne nesreće. I prethodne noći Općinu Teočak je pogodilo nevrijeme, a najteža situacija je bila u naselju Ogorelica. Stanovništvo Općine Teočak očekuje da će kišne padavine prestati, a svaki crni oblak iznad Majevice budi strah i zebnju od novog plavnog vala. Izvor: Super TV/Anadolija

Nevrijeme na sjeveoristoku BiH: Proglašeno stanje prirodne nesreće u Općini Sapna   Općinski štab Civilne zaštite Sapna, nakon današnjeg nevremena sa katastrofalnim posljedicama, proglasilo je stanje prirodne nesreće. U poslijepodnevnim satima na Sapnu i okolinu sručile su se enormno velike količine kiše, a u jednom trenutku je došlo do prekida regionalne saobraćajnice Sapna – Kalesija. Upravo na toj lokaciji zabilježen je prizor gdje bujica ogromne snage nosi sve pred sebom, između ostalog i automobile. Kiša je u međuvremenu prestala padati, ali su bujične vode iza sebe ostavile pustoš, pa su Općinski štab Civilne zaštite i općinski načelnik Zudin Mahmutović promptno reagovali i proglasili stanje prirodne nesreće, a već ujutro će se krenuti sa popisivanjem oštećenih stambenih objekata, poljoprivrednih usjeva i infrastrukture. Pretpostavlja se da su štete višemilionske, a nedavno, podsjećanja radi, slično katastrofalno nevrijeme pogodilo je područje susjedne Općine Teočak. Stanovnici Sapne su zabrinuti, a podsjećaju da ovakve katastrofalne posljedice nisu bile ni nakon nevremena 2014. godine. Također i na području Općine Kalesije je teška situacija, a najteža u Gornjoj Kalesiji. Upravo na tom lokalitetu je došlo do izlivanja vode preko magistralnog puta Tuzla – Zvornik. Ekipe putne operative, civilne zaštite i mještani su na terenu, pokušavaju deblokirati puteve i pomoći porodicama kojima je voda ušla u stambene objekte.   Izvor: Super TV / Anadolija

Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović posjetio je Teočak Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović posjetio je Teočak gdje je razgovarao sa građanima te općine, kao i načelnikom općine Tajibom Muminovićem, javlja Anadolija. Iz Predsjedništva BiH saopćeno je da je Bećirović posjetio područja pogođena olujnom nepogodom, koja je najveću štetu nanijela mještanima u naselju Sniježnica. “Bećirović je upoznao građane i načelnika općine o tome da je već pokrenuo aktivnosti, te zatražio zakazivanje vanredne sjednice Predsjedništva BiH. Predložio je da Predsjedništvo BiH na pomenutoj sjednici zaduži Vijeće ministara BiH da izdvoji početna interventna sredstva iz Budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2023. godinu“, navodi se u saopćenju. Navedenim prijedlogom se predviđa hitna intervencija u iznosu od 100.000 KM za Općinu Teočak, a sa ciljem pomoći u sanaciji nastalih šteta, koja znatno prevazilazi mogućnosti općinskog budžeta.   Izvor: Super TV/Anadolija

Započete aktivnosti rekonstrukcije i adaptacije zgrade Vlade TK Potpisivanjem Ugovora sa izabranim izvođačem radova za izradu Glavnog projekta rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje objekta „SODA SO“ Tuzla i zvanično je započeta realizacija najavljene rekonstrukcije i adaptacije zgrade Vlade Tuzlanskog kantona. Nakon završenog postupka javne nabavke za izradu Idejnog rješenja za rekonstrukciju i adaptaciju zgrade Vlade TK u Tuzli, koji je okončan u 2021. godini, Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice je u martu 2023. godine pokrenulo postupak javne nabavke za izradu Glavnog projekta. Ovim činom realizirana je još jedna od mjera iz Ekspozea premijera Halilagića i obećanje dato prilikom imenovanja Vlade TK. „Mi smo ovu mjeru, imajući u vidu nepredvidivost procedure javnih nabavki, planirali okončati u četvrtom kvartalu ove godine, te nam činjenica da smo ovaj posao ovako brzo realizirali čini posebno zadovoljstvo jer time značajno ubrzavamo slijedeće procedure i postupanja kako bi smo već slijedeće godine mogli započeti radove na tom objektu. Očekujem da to bude izuzetno reprezentativan javni objekat. Objekat kojim će se Tuzla, Tuzlanski kanton, ali i šira regija ponositi kao administrativnim centrom ovog područja“, kazao je premijer Halilagić dodajući da je ovo izuzetno opravdan i ekonomičan investicijski projekat s obzirom da Tuzlanski kanton za zakup prostora koje koriste kantonalne institucije godišnje izdvaja preko milion KM. U postupku javne nabavke prijavila su se tri ponuđača sa područja Bosne i Hercegovine. „Nakon prve objave javne nabavke uspješno smo izabrali izvođača radova i to nam u mnogome ubrzava cijeli proces. Jedna od najvažnijih tačaka, a koja definiše i rok za završetak ovih aktivnosti predviđa da Glavni projekat dobijemo za 4 mjeseca, a s tim u vezi dalje očekujemo da do kraja godine dobijemo građevinsku dozvolu i raspišemo i tender za nabavku izvođača radova na rekonstrukciji i adaptaciji Objekta. Ukupna vrijednost današnjeg Ugovora je 48.789,00 KM, a Glavni projekat će nam kazati šta i koliko novca će nam trebati za izvođenje radova na rekonstrukciji“, kazala je danas potpisnica Ugovora ministrica prostornog uređenja i zaštite okolice Anela Ajšić. Javna nabavka provedena je putem otvorenog postupka, te je kao najpovoljniji ponuđač izabrana firma HG-Inženjering d.o.o. Tuzla. „Sa arhitektonskog aspekta i nama kao kompaniji HG – Inženjering realizacija ovog projekta bit će jedna referenca, a Kantonu i Gradu to treba da bude jedan reprezentativni i jedan od najljepših objekata u Tuzlanskom kantonu. S naše strane učinit ćemo sve da odgovorimo postavljenom zadatku i da u zadatom roku isporučimo Glavni projekat za rekonstrukciju zgrade Vlade TK“ kazao je vlasnik kompanije HG – Inženjering Dženan Čorbić.

Snažno nevrijeme u Sniježnici kod Teočaka, sreća je što nema ljudskih žrtava Ni najstariji stanovnici Sniježnice, mjesta na planini Majevica u Općini Teočak, u Bosni i Hercegovini, ne sjećaju se katastrofe kakvu je prouzrokovalo nevrijeme koje je to područje zahvatilo u četvrtak uvečer. Prolom oblaka nad Sniježnicom za tili čas je u bujičnim vodama na tlu nosio sve pred sobom. Poslije neprospavane noći stanovnici Sniježnice ističu kako je sreća u nesreći da nije bilo ljudskih žrtava. “Sinoć nam se dogodila jedna velika nesreća. Oko 20.30 sati smo ovdje sjedili, gledali smo neku emisiju na televiziji, i iznenada je počela jaka grmljavina. Nismo tome pridavali veliku pažnju jer je prethodnih dana bilo mnogo kiše. Ubrzo se čula jaka huka, čulo se nešto poput zvuka velike rijeke, pogledali smo kroz prozor i imali smo šta vidjeti. Bila je jedna ogromna bujica, ogromna rijeka i svi smo bili uplašeni. Moje auto je bilo parkirano u dvorištu i jedno vrijeme je odolijevalo toj bujici, ali u novim talasima vode vidjeli smo da našeg auta više nema. Završilo je dole, niže, 200-300 metara slupano, otišao nam je potporni zid, ograda, kapija… tako da smo imali mnogo štete“, kaže Fikret Hasanović, mještanin Sniježnice.ž Delegacija Vlade i Skupštine Tuzlanskog kantona su jutors posjetili Sniježnicu. Poslije poplava u Čeliću, nova elementarna nepogoda je donijela još veće probleme, ali je premijer Irfan Halilagić obećao da će se ubrzano raditi na sanaciji pričinjene štete. “Došli smo da se uvjerimo u katastrofu koja se sinoć dogodila. Ja nisam imao priliku, a to mišljenje dijele i drugi mještani, da nešto ovako vidim bilo gdje drugdje. Ekipe su na terenu, ljudskih žrtava nije bilo, najviše štete je na infrastrukturi, a to ćemo nakon što se putevi učine prohodnim sanirati“, kazao je Halilagić. Mensur Mujčinović je, kako kaže, bio u vodi do guše. Išao je da spasi psa koji je bio u dvorištu. Uspio je u tom naumu, ali kaže kako za svojih 70-ak godina nešto slično nikad nije vidio, a ni doživio. “Ja ne pamtim ovo. Ovdje sam rođen. Tu je moja kuća, tu sam rođen, ali nikad ovako nešto. Znam da je nekada voda prelazila mostić u blizini, ali ovako nikad. Cuko je ostao živ, eno ga leži“, kaže Mujčinović, koji je na mezarju konstatovao kako su nišani njegovih bližnjih oštećeni. Načelnik Općine Teočak Tajib Muminović ističe da je došlo do lomljenja i pomjeranja nadgrobnih spomenika, ali da nisu pomjereni mezari što je olakšavajuća okolnost jer se neće morati raditi ekshumacije i identifikacije. “Najviše štete pretrpjela je mjesna zajednica Sniježnica. Imamo probleme u drugim mjesnim zajednicama, ali dosta manje. Ovdje je nekoliko puteva neprohodno i danas radimo na saniranju, ali je šteta na tim putevima ogromna i morat ćemo ih iznova graditi. Ono što je sreća u ovoj nesreći je da nije bilo ljudskih žrtava, da nemamo povrijeđenih, da nemamo uništenih i ugroženih stambenih objekata. U neke objekte je ušla voda, ali radimo na tome. Naše komisije su na terenu, rade procjenu štete, ali će nam sigurno trebati dosta vremena da sve dovedemo u stanje prije katastrofe. Najvažnije je da očistimo puteve i da oni budu prohodni. Vidimo po reakcijama Vlade TK-a, medija i svih drugih da nismo sami i da ćemo izaći na dobar način iz ovoga“, kazao je Muminović. Stanovnici Sniježnice radili su cijeli dan na čišćenju svoje imovine, ali i gledali u nebo. Crni oblaci bude zebnju, ali se oni nadaju da je prošlo najgore i da se kataklizma koju su preživjeli nikada više neće ponoviti.   Izvor: Super TV/Anadolija

Premijeri RS-a i FBiH dogovorili da entiteti neće jedni drugima opstruisati infrastrukturne projekte Nećemo jedni drugima opstruisati infrastrukturne projekte, izjavio je Radovan Višković, predsjednik Vlade Republike Srpske (RS) nakon zajedničke sjednice sa Vladom Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH). Višković je istakao da je na zajedničkoj sjednici entitetskih vlada održanoj danas u Banjaluci usaglašeno sedam zaključaka. “Prvi zaključak koji se našao na današnjoj sjednici je bio vezan za nešto što je veoma bitno za Bosnu i Hercegovinu, a to je zabrana izvoza oblovine sa prostora BiH. Drago mi je da smo skoro u jedan minut postigli identičan zaključak da bi Savjet ministara u nekom budućem periodu trebao da donese odluku o trajnoj zabrani izvoza trupaca sa prostora BiH jer naša drvoprerada i u jednom i u drugom entitetu treba takvu vrstu sirovine”, kazao je Višković. Prema njegovim riječima razgovarano je o temama u svim resorima, te je bilo govora o privredi, zdravstvu, socijalnoj zaštiti, omladini, sportu, turizmu… “Projekti koji su bitni za BiH i za jedan i drugi entitet, imao sam sastanak prije same sjednice sa kolegom Nikšićem (Nermin, op.a.), mi smo razgovarali i usaglasili se da niko nikome nema namjeru niti želju da se miješa u projekte koji su bitni za to područje i za taj entitet, da treba da praktikujemo da sjednemo i sa predsjedavajućom Savjeta ministara i da dogovorimo koji su to zajednički projekti iz BiH koje ćemo kandidovati prema Evropskoj uniji, Svjetskoj banci, EBRD-u i svima koji žele da finansiraju takve projekte unutar BiH”, rekao je Višković. Dodao je da je bilo govora i o energetici, projektima, kao i Elektroprenosu, te je dogovoreno da se zakaže sjednica akcionara kako bi se riješila pitanja vezana za ovu kompaniju. Bilo je govora i o raspodjeli sredstava koja se nalaze na računima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, a odnose se na putarinu, gdje u ovom momentu ima više od 200 miliona KM. Višković je rekao da radna grupa radi na tom pitanju i da očekuju u srijedu sjednicu Upravnog odbora UIO i dogovorili su na koji način će to pitanje da riješe. “Budućnost Bosne i Hercegovine je u dijalogu i ako želimo da se uvažavamo onda moramo sjediti i dogovarati pitanja koja su od interesa za sve građane u BiH”, istakao je Višković. Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić naglasio je da su se bavili životnim problemima građana. “Smatram bitne ove dvije odluke, prva o insistiranju obje vlade na produžavanju zabrane izvoza oblovine pri čemu smo se saglasili da to treba biti trajna kategorija. Druga stvar je dogovor na kojem rade već određen period, a to je da BiH nastupa jednim glasom kada je u pitanju odlagalište nuklearnog otpada na Trgovskoj gori. Dogovorili smo otprilike mehanizme kako ćemo to raditi”, rekao je Nikšić. Dodao je da je bilo govora i o izgradnji autoputeva koji će prolaziti kroz oba entiteta. “Lagano smo prošli kroz dnevni red i naše želje, šta da radimo kada su u pitanju interesi građana BiH, pa i privrede kada je u pitanju infrastruktura, izgradnja infrastrukturnih objekata tipa autoputa Beograd – Sarajevo, autpoputa Brčko – Orašje – Tuzla, brze ceste Doboj – Tuzla – Zvornik koji bi mogli u budućnosti pretvoriti i u autoput, željezničke infrastrukture i sve su to bile stvari o kojima ćemo morati razgovarati”, kazao je Nikšić. Naglasio je da je će se u budućnosti još sretati i sigurno imati tema oko kojih neće lako postići konsenzus. “Bosna i Hercegovina ne zaslužuje više da se valja u blatu, da kopamo rovove, da mi poručujemo nešto iz Sarajeva, neko nešto iz Banjaluke, svađamo se i raspravljamo, a nismo spremni zajedno uraditi ništa da svima bude bolje”, rekao je Nikšić i dodao da su vlade danas iskazale spremnost da rade, razgovaraju, stvaraju bolji ambijent za građane, poslodavce i radnike kako ne bi odlazili iz BiH. Istakao je da iz BiH odlaze građani iz oba entiteta, napominjući da je više od 500.000 građana napustilo državu u posljednjih osam godina.   Izvor: Super TV/ Anadolija

Maloljetni borci dobili priliku nakon 30 godina Maloljeti demobilisani borci ARBiH na početku rata olovke su zamjenili puškom i stali na bedem odbrane Bosne i Hercegovine. U to teško vrijeme slijedili su dva cilja i to odbraniti svoju zemlju i spasiti živote civila. Dok su njihovi vršnjaci završavali škole, te nakon rata sticali diplome visokih škola, maloljetni demobilisani borci ostaju bez diploma i mogućnosti da se zaposle na neko bolje radno mjesto. Tek nakon trideset godina nakon rata dobili su priliku. Saša Đurđević i Meho Nakićević, kao i još tri demobilisana maloljetna borca, uskoro će dobiti diplomu zahvaljujući projektu školovanja kojeg su podržali zastupnici u Skupštini Tuzlanskog kantona Lejla Vuković i Smajo Mandžić. Saša želi postati vozač kamiona, a Meho vidi sebe u budućnosti na nekom radnom mjestu koje će mu omogućiti kvalitetniji život. Samir Osmanović ima već diplomu srednje škole, ovaj program koristi da se usavrši kako bi napredovao u poslu. Kadir Hajdarević, predsjednk udruženja “Maloljetni demobilisani borci ARBiH” Tuzla kroz suze za Super TV govori o projektu školovanja. “Nažalost trebalo je proći trideset godina da bi ovi maloljetni borci konačno popravili svoj status u zajednici. Ipak sam sretan što smo naišli na razumjevanje i podršku zastupnika Lejle Vuković i Smaje Mandžića koji su izdvojili svoja sredstva za realizaciju ovog projekta, te su obećali da će kroz Javni poziv Vlade Tuzlanskog kantona omogućti realizaciju i druge faze ovog projekta. Pozivam također privrednike i ostale institucije da zapošljavaju boračku populaciju koja je trenutno u nezahvalnom položaju, kaže Kadir Hajdarević, predsjednk udruženja “Maloljetni demobilisani borci ARBiH” Tuzla.   Izvor: Super TV