Vijesti

Prošle su 34 godine od pada Berlinskog zida: Događaj koji je označio kraj Hladnog rata Prošle su 34 godine od pada Berlinskog zida koji je više od dvije decenije dijelio Istočnu i Zapadnu Njemačku. Sagrađen je odlukom tadašnjeg komunističkog režima kako bi se spriječio odlazak istočnih Nijemaca u demokratske zapadne zemlje. Pad Berlinskog zida značio je, ne samo ujedinjenje Njemačke nego i početak pada komunističkog režima, odnosno kraja Hladnog rata. Berlinski zid je bila dugačka barijera koja je odvajala Zapadni od Istočnog Berlina i okružni teritorij Njemačke Demokratske Republike (DDR). Sagradila ga je istočnonjemačka vlast i dobio je propagandistički naziv s pridjevom “antifašistički”. Gradnja je počela 13. augusta 1961. godine i više je puta nadograđivan. Zid nije bio samo obična bodljikava žica preko visoke ciglene barijere nego je imao ulogu džinovskog betonskog zida koji je opasao zapadni Berlin, praktično podijelio grad, presjekao ulice i razdvojio mnoge porodice i prijatelje. Padom Berlinskog zida 9. novembra 1989., koji je bio prekretnica i za Njemačku i za Evropu, okončan je režim Istočne Njemačke, odnosno Njemačke Demokratske Republike (DDR), a socijalistički blok u Evropi je nestao. Između 1949. i 1961. oko tri miliona ljudi, posebno obrazovanih i kvalifikovanih mladih ljudi, pobjeglo je na Zapad iz Istočne Njemačke, čija se ekonomija pogoršavala. Kako bi spriječila ova bijega, administracija DDR-a odlučila je tajno zatvoriti granicu u Berlinu u subotu uveče, 12. augusta 1961. godine. Dugačak 156 kilometara, Berlinski zid bio je uzrok smrti najmanje 138 osoba koje su ubijene u pokušaju da ga pređu. Mnogi drugi, koji su spriječeni u tom naumu, završili su u tamnicama. Zbog sve veće želje za ujedinjenjem, otvoren je za neometan saobraćaj 9. novembra 1989. godine, a potom je potpuno srušen. Svega nekoliko sati poslije pada Berlinskog zida bili su otvoreni i drugi granični prelazi, a deseci hiljada Nijemaca plesali su ispred i na zidu. Istoga dana nakon pada zida u zapadni Berlin prešlo je milion osoba. Pad Berlinskog zida, simbola “hladnog rata” u 20. vijeku, jedan je od važnih koraka preduzetih ka ponovnom ujedinjenju zemlje. Prije 34. godišnjice pada Berlinskog zida, oni koji su posjetili ovaj spomenik u Berlinu ispričali su novinaru Anadolu svoja razmišljanja i sjećanja na pad zida. Ingrid Pixley, koja je emigrirala iz Berlina u SAD 1986. godine i došla u posjetu glavnom gradu, izjavila je da nikada nije očekivala pad Berlinskog zida. “Nisam mislila da će se ovo dogoditi. Bilo je potpuno iznenađenje. Znam ljude koji su pokušali da pređe na ovu stranu”, kazala je Pixley. Izjavila je da vjeruje da su se ljudi koji žive na istoku i zapadu Njemačke integrirali. “Mislim da je bilo teže nego što su ljudi zamišljali, ali su se ipak integrirali. Smatram da je impresivno doći u Berlin i vidjeti ljude različitih nacionalnosti. Jako je lijepo što se ovdje govori toliko jezika”, pojasnila je Pixley. Jedan od posjetitelja je bio i jedan penzioner koji nije želio reći svoje ime. Rekao je da je za rušenje zida saznao iz vijesti na televiziji 9. novembra 1989. godine. “U početku nisam mogao da vjerujem”, pojasnio je. Smatra da ljudi koji žive na istoku i zapadu zemlje nisu u potpunosti integrisani i da još uvijek ima ljudi koji imaju predrasude jedni prema drugima. Nikola, koji je radio u vrtiću u Istočnom Berlinu prije pada zida, izjavio je da je 9. novembra uveče bio kod kuće, a da je sutradan radio u vrtiću. Rušenje zida ga je iznenadilo. “U ovom gradu postoji mnogo mogućnosti. Mnogi od njih su otišli da rade na zapadu grada. Naravno, postoje razlike. Imam prijatelje i na istoku i na zapadu grada. Berlin je za mene postao grad. Naravno, i dalje ima problema”, dodao je Nikola. Prve dvije osobe koje su izgubile život u pokušaju prelaska Berlinskog zida su Ida Siekmann i Gunter Liftin. Zid je bio i oličenje Hladnog rata, pa je time i samo rušenje Berlinskog zida označilo početak oslobađanja od komunističke ideologije i struktura, ne samo u Istočnoj Njemačkoj, nego u većini do tada socijalističkih država u Evropi. Njemačka je dugi niz godina, a posebno nakon ujedinjenja, najveća ekonomska sila u Evropi i među vodećima u svijetu. Svakog 9. novembra organizuje se skromno obilježavanje godišnjice rušenja Berlinskog zida kada se prisutni prisjećaju i onih koji su izgubili živote.

Manifestacije  “Zima u Tuzli” počinje 15.11.2023. godine Po uzoru na gradove iz regije i Evrope koji tradicionalno nude bogate zimske markete i sadržajne praznične programe, zimsku sezonu u gradu Tuzli će ponovo obilježiti manifestacija „Zima u Tuzli“, koja iz godine u godinu izrasta u turistički brend prepoznatljiv izvan granica Bosne i Hercegovine. Sa ciljem obogaćivanja turističke ponude u zimskom periodu, a u svrhu podrške poduzetnicima i obrtnicima, Turistička zajednica grada Tuzle i Grad Tuzla su i ove godine kroz ustupanje mobilnih kućica omogućili promociju lokalne privrede na Trgu slobode od 15.12.2023. do 07.01.2024. godine. U ovom periodu će građanke i građani Tuzle, ali i gosti našeg grada, imati priliku da na Trgu slobode, uživaju u prazničnim čarima, gastro ponudi i zabavnom programu. Turistička zajednica grada Tuzle i Grad Tuzla, u partnerstvu sa Bingo Grupom, te uz sponzorstvo NLB Banke BiH, su za ovu manifestaciju obezbijedili atraktivan muzičko-zabavni program kojeg u petak, 15. decembra 2023. otvaramo velikim koncertom Džejle Ramović.

Izrael ponovo bombardovao naseljena područja u Gazi: Veliki broj ubijenih i ranjenih Mnogi civili su ubijeni i povrijeđeni u novom bombardovanju izraelske vojske naselja u gradu Deir al Balahu u Pojasu Gaze. Selame Marouf, šef Ureda za medije Vlade u Gazi, kazao je za Anadolu da su izraelski borbeni avioni bombardovali naseljena područja u Deir al Balahu. Istakao je da su mnogi civili ubijeni i povrijeđeni u najnovijem napadu. “Zračni napadi izazvali su velika razaranja u stambenom području”, kazao je Marouf. Glasnogovornik palestinskog Ministarstva zdravlja u Gazi Ashraf al-Qudra također je rekao da ima mnogo žrtava u vazdušnim napadima izraelske vojske na Deir al Balah. Dodao je da medicinski timovi rade na spašavanju povrijeđenih koji su ispod ruševina na tom području. Pojas Gaze je pod teškim bombardovanjem otkako je palestinska grupa Hamas pokrenula iznenadnu ofanzivu na Izrael 7. oktobra. Od tada je ubijeno najmanje 10.328 Palestinaca, među kojima 4.237 djece i 2.719 žena. Prema zvaničnim podacima broj poginulih u Izraelu je oko 1.600. Izvor: Super TV/AA

Marko Divković: Vapaji civila iz Gaze podsjećaju na posljednja obraćanja Nine Ćatića iz Srebrenice Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari i Linija za pomoć novinarima (FMHL) pozvali su gospođu Irenu Khan, specijalnu izvjestiteljicu Ujedinjenih naroda za slobodu izražavanja i mišljenja, da se hitno uključi u zaštitu novinara/ki i medijskih ekipa u ratnoj zoni pojasa Gaze koji su svakodnevno izloženi ubistvima, ranjavanjima i drugim sigurnosnim rizicima tokom obavljanju profesionalnih novinarskih zadataka. Predsjednik Udruženja/udruge BH novinari Marko Divković ističe u razgovoru za Anadolu kako je u sadašnjem trenutku najgore ćutati i okretati glavu od svakodnevnog krvoprolića. “Ono što smo zapravo mogli to je sve što smo mogli da pozovemo međunarodne zvaničnike da učine sve što prije i što efikasnije da se novinarski posao u Gazi obavljao maksimalno sigurno. Mi pri tome ne mislimo samo na novinare Palestince nego na sve novinare, novinare iz drugih zemalja, kolege iz Izraela, dakle generalno na novinare. Zašto smo se oglasili? U ovoj situaciji najgore je ćutati i reći kako nas sve to ne zanima, kako je to daleko. Mi koji smo rat proveli u Bosni i Hercegovini dobro znamo taj osjećaj nemoći, kada očekujete bilo kakvu pomoć, a nje nema. Odnos međunarodne zajednice prema problemu u Gazi, prema stradanjima civila, prema stradanjima novinara podsjeća doslovce na stradanja u Bosni i Hercegovini. Negdje sam skoro objavio jedan kratak post da me vapaji civila iz Gaze podsjećaju na zadnja obraćanja Nine Ćatića iz Srebrenice. Ta neka podudarnost nas koji smo ovdje u Bosni i Hercegovini doživjeli je zapravo ono što unosi nemir. Ne treba ćutati makar smo mi izuzetno svjesni naše nemoći, ali smo pozvali gospođu Irenu Khan i ostale čimbenike da učine maksimalno što prije i što efikasnije“, naveo je Marko Divković, predsjednik Udruženja/udruge BH novinari. Upravni odbor BH novinara ističe da je organizacija Reporteri bez granica (RSF) izvijestila o ubistvu 34 novinara i uništavanju 50 redakcija medija u Gazi. Ova organizacija je pozvala tužioce Međunarodnog krivičnom suda (ICC) u Den Haagu da istraže ove slučajeve. RSF je također podnio pritužbu ICC za osam palestinskih novinara, za koje kažu da su ubijeni u izraelskom bombardovanju civilnih područja u Gazi, i jednog izraelskog novinara, ubijenog tokom napada Hamasa na jugu Izraela. Istovremeno, Komitet za zaštitu novinara (CJP) izvještava o ubistvu 31 novinara do početka novembra ove godine, među kojima je 26 Palestinaca, četiri Izraelca i jedan Libanonac.

Gradonačelniku Lugaviću uručena zahvalnica za podršku UG “Sevdalije” U znak zahvalnosti za podršku i saradnju, predstavnici Udruženja  građana “Sevdalije”, danas su u gradskoj upravi, uručili zahvalnicu, gradonačelniku Tuzle, dr.sc. Zijadu Lugaviću. Istaknuto je, kako je saradnja sa Gradskom upravom Tuzle od suštinskog značaja za njihovu djelatnost, omogućavajući im da promovišu sevdalinku u široj zajednici. Gradonačelnik Lugavić zahvalio se na priznanju, te kazao: “Hvala vam na svemu što radite za naš grad. Vaša predanost i ljubav prema sevdalinci je neprocjenjiva. Nastavit ćemo zajednički raditi na očuvanju i promociji ovog neprocjenjivog kulturnog blaga naše države.” Udruženje postoji i radi preko 20 godina i posvećeno je očuvanju tradicionalne bosanske pjesme, poznate kao sevdalinka, te članovi nastoje sačuvati neprocjenjivo kulturno blago Bosne i Hercegovine i prenositi ga na buduće generacije. Njihova predanost ovom cilju ne poznaje granice, jer sve što rade čine iz ljubavi prema sevdalinci i to volonterski.

Potpisan memorandum o ukidanju viza između BiH i UAE Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković se danas sastao sa državnom ministricom za međunarodnu saradnju Ujedinjenih Arapskih Emirata Reem Al Hashimi sa kojom je, u duhu jačanja bilateralnih odnosa i postojeće saradnje između dvije države, potpisao Memorandum o razumijevanju između Vijeća ministara BiH i Vlade UAE o uzajamnom izuzeću od zahtjeva za ulaznu vizu. “Potpisivanjem Memoranduma državljani Bosne i Hercegovine koji su nosioci diplomatskog, službenog i običnog pasoša, s rokom važenja ne kraćim od šest mjeseci, izuzeti su od obaveze pribavljanja viza za putovanje u Ujedinjene Arapske Emirate”, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova BiH. Dodaje se da svaka strana potpisnica Memoranduma dozvoljava drugoj strani potpisnici ulazak, izlazak i tranzit kroz teritoriju druge strane bez ulazne vize i bez naknade. Memorandum stupa na snagu 30 dana nakon potpisivanja. Konaković je tom prilikom istakao kako potpisivanje ovog Memoranduma predstavlja istorijski događaj koji otvara put unapređenju međusobnog razumijevanja, razvoju turizma, kulturnoj razmjeni i ekonomskoj saradnji između BiH i UAE. Izrazio je spremnost za buduću saradnju dvije države ispunjenu zajedničkim prosperitetom i prijateljstvom. Konaković boravi u UAE od 5. do 7. novembra, a tokom posjete će se sastati sa državnim ministrom za vanjsku trgovinu UAE Thanijem bin Ahmed Al Zeyoudijem.

TK: Dogovor o zbrinjavanju onkoloških pacijenata U cilju prevazilaženja problema onkoloških pacijenata sa područja Tuzlanskog kantona danas se ministrica zdravstva TK Dušanka Bećirović sastala sa v.d. zamjenikom direktora Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH Suadom Bijedićem, pomoćnikom direktora za medicinske poslove JZU UKC Tuzla Igorom Hudićem, onkolozima – načelnicom Klinike za onkologiju i radio terapiju Šefikom Umihanić i šefom Odjeljenja za radioterapiju Hasanom Osmićem te predstavnicima Zavoda zdravstvenog osiguranja TK. Sastanak je organizovan na inicijativu zamjenika direktora Bijedića a bio je prilika da se sagledaju mogućnosti pružanja usluge radioterapije onkološkim pacijentima sa područja TK u drugim kliničkim centrima na području FBiH dok se ne nabavi linearni akcelarator za UKC Tuzla a novac za finansiranje ovih usluga već je obezbijeđen sa federalnog nivoa. Bila je ovo prilika za razmjenu informacija o broju pacijenata koji bi u narednom periodu trebali biti zbrinuti u Kantonalnoj bolnici Zenica ili kliničkim centrima u Sarajevu i Mostaru sa fokusom na pacijente koji zahtijevaju hospitalizaciju. Također je rečeno da je od ove sedmice povećan broj pacijenata koji će biti zbrinuti u zeničkoj bolnici. Kako bi se što efikasnije riješio ovaj problem na sastanku je također razgovarno o listama čekanja na citostatike.