Author name: Mirsad Hadzic

Slovenija kroz NATO program donira specijalizirana vozila za OS BiH Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez potpisao je u četvrtak Ugovor o donaciji iz NATO programa Izgradnje odbrambenih kapaciteta (DCB) sa Republikom Slovenijom. Ugovor se odnosi na donaciju specijaliziranih terenskih motornih vozila Oružanim snagama BiH za projekat unapređenja sposobnosti vojne policije u sastavu Bataljonske grupe lake pješadije Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Vrijednost vozila sa kompletnom opremom iznosi oko 1,3 miliona KM (650.000 eura). Također, ovo je prva donacija materijalnih sredstava Oružanim snagama BiH iz liste NATO programa (DCB) pomoći, javlja Anadolu. Prije potpisivanja Ugovora ministar Helez je održao sastanak sa delegacijom Republike Slovenije, a sastanku su prisustvovali Damijan Serdar, ambasador Republike Slovenije u BiH, brigadir Burgar Tadej, vojni ataše R. Slovenije za BiH i slovenački potpukovnik Boštjan Lesjak, inače šef tehničko-vojnog savjetodavnog odjela u NATO štabu Sarajevo. Helez je zahvalio za pomoć i podršku koju je ova država pružila MO i OS BiH u proteklom periodu, istučući da su Slovenija i NATO dokazani prijatelji BiH. “Posebno ističem da je ovo prvi projekat iz programa NATO inicijative po DCB koji će biti u potpunosti realizovan uz pomoć prijateljske Republike Slovenije i NATO. Zahvalan sam Vladi Slovenije”, rekao je Helez. Ministar je rekao da će u roku od dva mjeseca specializirana vozila za vojnu policiju biti isporučena BiH, a da će u međuvremenu pripadnici vojne policije, koji će upravljati tim specializiranim vozilima, proći potrebnu obuku. Brigadir Tadej je naglasio da je donacija pokazatelj dobre i prijateljske saradnje dvije zemlje. Također, je istakao da će dvije zemlje nastaviti raditi na zajedničkim projektima. Ambasador Serdar je kazao da je sretan zbog današnje svečanosti, a donirana oprema je dokaz konkretne saradnje Slovenije i BiH. „Nama je na čast i ponos što su pripadnici Oružanih snaga BiH pomogli Sloveniji kada su nas zadesile poplave. Što se tiče euroatlanskog puta BiH, Slovenija je uvijek glasna i mišljenja smo da nam trebate u EU i NATO savezu“, kazao je.

Ministar Lakić: Novi projekti u energetskom sektoru s Alžirom Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić boravio je u zvaničnoj posjeti Alžiru, gdje je razgovarao s ministrom energetike, rudarstva i obnovljive energije Alžira Mohamedom Arkabom. Tokom sastanka, obje strane su naglasile važnost dugogodišnjih prijateljskih i poslovnih odnosa te izglede za jačanje saradnje u oblastima energetike, rudarstva i obnovljivih izvora energije. Ministri su pozdravili uspješno partnerstvo između Sonelgaza i Energoinvesta te razgovarali o mogućnostima proširenja saradnje na polju električne energije, obnovljivih izvora, te projekata solarne i vjetroenergije. Ministar Lakić je istakao podršku Vlade FBiH domaćim kompanijama i pohvalio dosadašnje uspjehe Energoinvesta u Alžiru. Ministar Arkab je izrazio spremnost Alžira da podijeli svoju ekspertizu, naglašavajući da bliska saradnja može otvoriti široku perspektivu za razvoj zajedničkih projekata. Na kraju sastanka, oba ministra su se složila oko važnosti strateškog i održivog partnerstva između Alžira i Federacije BiH.

Prekid vodosnabdijevanja u nekoliko naselja Tuzle zbog kvara na cjevovodu Tuzla, BiH – Naselja Lipnica, Srednja Lipnica, Jasici, Matići i Čane suočavaju se s prekidom vodosnabdijevanja zbog kvara na cjevovodu. Prema najavama nadležnih, sanacija kvara očekuje se u toku dana. Ekipe su na terenu i intenzivno rade na otklanjanju problema kako bi se vodosnabdijevanje što prije uspostavilo. Dok traju radovi na sanaciji, ostala naselja na području Grada Tuzla imaju uredno vodosnabdijevanje i nisu pogođena ovim kvarom. Građani su zamoljeni za strpljenje i razumijevanje dok se radovi ne završe.

Guterres pozvao na izbjegavanje bilo kakvog oblika etničkog čišćenja Palestinaca Generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Guterres naglasio je danas važnost suzdržavanja od “bilo kakvog oblika etničkog čišćenja“ Palestinaca usred prekida vatre u Pojasu Gaze. Govoreći na sastanku koji je organizirao Komitet UN-a za ostvarivanje neotuđivih prava palestinskog naroda, Guterres je rekao da se to odnosi na pravo Palestinaca da “jednostavno žive kao ljudska bića u svojoj zemlji“. “Vidjeli smo kako ostvarivanje tih prava sve više izmiče. Vidjeli smo jezivu, sistematsku dehumanizaciju i demonizaciju cijelog naroda“, rekao je. Podsjećajući na “katalog uništenja i neopisivih užasa“ iz genocida u Gazi, Guterres je rekao je u izraelskim napadima ubijeno blizu 50.000 ljudi, od kojih su 70 posto žene i djeca. “Većina civilne infrastrukture u Gazi, bolnica, škola i vodovodnih objekata je uništena. Ogromna većina cjelokupnog stanovništva suočila se s raseljavanjem, glađu i bolestima“, rekao je. Guterres je pozdravio sporazum o prekidu vatre i taocima, te je dodao da je vrijeme da bude kristalno jasno u pogledu ciljeva koji idu naprijed. Prvo je naglasio potrebu da se nastavi da se zalaže za trajni prekid vatre i oslobađanje svih talaca bez odlaganja. “Drugo, u potrazi za rješenjima, ne smijemo pogoršati problem. Od vitalnog je značaja ostati vjerni temeljima međunarodnog prava. Od suštinske je važnosti izbjeći bilo koji oblik etničkog čišćenja“, rekao je. Guterres je dalje naglasio potrebu za dvodržavnim rješenjem krize. Šef UN-a je također izrazio “ozbiljnu zabrinutost“ zbog nedavne eskalacije nasilja od strane ilegalnih izraelskih doseljenika na okupiranoj Zapadnoj obali i Istočnom Jerusalemu. “Nasilje mora prestati. Kao što je potvrdio Međunarodni sud pravde, izraelska okupacija palestinske teritorije mora se okončati. Međunarodno pravo se mora poštovati i osigurati odgovornost“, poručio je. Pozivajući da se radi na očuvanju jedinstva i integriteta okupirane palestinske teritorije i rekonstrukciji Gaze, Guterres je rekao da je snažna i jedinstvena palestinska uprava od vitalnog značaja za to. “Međunarodna zajednica mora podržati palestinske vlasti u tom cilju“, zaključio je.

Hegseth: Pentagon spreman da razmotri sve opcije za Gazu nakon Trumpovih izjava Američki ministar odbrane Pete Hegseth rekao je u srijedu da je Pentagon spreman razmotriti sve opcije za Gazu. Hegseth je to rekao dan nakon što je američki predsjednik Donald Trump rekao da će SAD “preuzeti“ tu palestinsku enklavu. “Po pitanju Gaze, definicija ludila je pokušaj da se ista stvar učini iznova i iznova“, rekao je Hegseth uoči sastanka s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom. Potsjetio je da su Trump i Netanyahu sinoć izrazili spremnost razmišljati izvan okvira, tražiti nove i jedinstvene, dinamične načine za rješavanje problema za koje se činilo da su nerješivi. “Tako da se radujemo dodatnim razgovorima o tome, kreativnim rješenjima za to, a kao čovjek koji ima zadatak da vodi Ministarstvo odbrane ovdje, spremni smo razmotriti sve opcije, kao što smo i rekli“, dodao je. Upitan hoće li Trump uključiti američke trupe u Gazi, Hegseth je rekao da je Trump uključen u vrlo složene pregovore na visokom nivou od velikih posljedica i za Sjedinjene Američke Države i za Državu Izrael. “Radujemo se saradnji sa našim saveznicima, našim kolegama i diplomatskim i vojnim, kako bismo razmotrili sve opcije“, poručio je. Ranije je iz Bijele kuće saopćeno da još nije donesena odluka o slanju američke vojske u Gazu. upitana o Trumpovoj spremnosti da pošalje američke trupe, a glasnogovornica Karoline Leavitt je izjavila da nikakva odluka još nije donesena. “Predsjednik se nije obavezao da će slati vojsku. Također je rekao da Sjedinjene Američke Države neće platiti obnovu Gaze. Njegova administracija će raditi s našim partnerima u regiji na obnovi“, rekla je glasnogovornica Karoline Leavitt. Leavitt je rekla da je Trump bio glasan u očekivanju od regionalnih partnera, posebno Egipta i Jordana, da privremeno prihvate palestinske izbjeglice dok se region obnavlja.

Vijeće ministara BiH upoznato o inicijativi za smjenu Elemedina Konakovića Vijeće ministara Bosne i Hercegovine upoznato je na današnjoj sjednici sa zahtjevom za iniciranje glasanja o rekonstrukciji Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Predmet je dostavio Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, a nakon što je zahtjev za smjenu ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedina Konakovića potpisalo 11 zastupnika tog doma. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine već djeluje u krnjem sastavu s obzirom da je nakon produženja jednomjesečnog pritvora ostavku dao Nenad Nešić, ministar sigurnosti, a njegovu ostavku je prihvatila predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto. Također, Nešića je većinom glasova razriješio i Predstavnički dom PS BiH, ali se nakon prihvatanja ostavke od predsjedavajuće Vijeća ministara BiH ministar smatra razriješenim, te to ne mora potvrditi i Dom naroda PS BiH da bi odluka bila pravomoćna. Inače, nakon što je “Trojka” najavila raskid koalicije sa SNSD-om najavljena je i inicijativa za razrješenje zamjenika predsjedavajuće Vijeća ministara i ministra odbrane Zukana Heleza, ali i zamjenika predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staše Košarca i ministra finansija i trezora Srđana Amidžića. Naime, raskid koalicionog dogovora “Trojke” i SNSD-a rezultirao je međusobnim najavama smjena bošnjačkih kadrova iz Trojke iz Vijeća ministara, odnosno srpskih kadrova iz SNSD-a. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je pojedinačne informacije o usvajanju Izvještaja o usklađenosti Bosne i Hercegovine s preporukama GRECO-a u Petom krugu evaluacije i Trećeg privremenog izvještaja o usklađenosti Bosne i Hercegovine s preporukama GRECO-a u Četvrtom krugu evaluacije, koja će biti objavljena na internet stranici Ministarstva sigurnosti BiH. GRECO izvještaj u Petom krugu evaluacije posvećeno je temama sprečavanja korupcije i promoviranja integriteta u središnjim vlastima (najviše izvršne funkcije) i agencijama za provedbu zakona. Istodobno, u Četvrtom krugu evaluacije, koji se odnosio na prevenciju korupcije u odnosu na članove parlamenta, suce i tužitelje, GRECO je u Trećem izvještaju konstatirao blagi napredak BiH, nakon što su tri preporuke potpuno provedene, 11 djelomično, dok jedna preporuka nije provedena. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo je Odluku o izmjenama Tarife administrativnih pristojbi u postupku neizravnog oporezivanja. Odlukom se, na prijedlog Uprave za neizravno oporezivanje, uvodi smanjenje ili ukidanje pojedinih pristojbi, a zbog uvođenja Novog kompjuteriziranog tranzitnog sistema (NCTS) na nacionalnoj razini i pripreme za pristupanje Bosne i Hercegovine Konvenciji o zajedničkom provoznom postupku (CTC Konvencija) i Konvenciji o pojednostavljenju formalnosti u trgovini robom (JCI Konvencija). Istovremeno je potrebno da se propis terminološki uskladi sa Zakonom o carinskoj politici BiH, koji je počeo da se primjenjuje 1. augusta 2022. godine. Također, ranijom Reformskom agendom za BiH predviđena je optimizacija administrativnih pristojbi i naknada. Procjenjuje se da će primjena ove odluke dovesti do umanjenja prihoda u budžetu Bosne i Hercegovine za oko 6.029.000 KM na godišnjoj razini.

Novi zakon donosi financijske benefite za Tuzlu i Kakanj Parlament Federacije BiH Usvojio Prijedlog Zakona o Izmjeni Zakona o Izdvajanju Prihoda Termoelektrana Tuzla, BiH – Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH usvojio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzeća ostvarenih radom termoelektrana, kojim će gradovi Tuzla i Kakanj od ove godine u budžete dobijati 20% više sredstava. Ovaj Zakon omogućit će dodatna sredstva za poboljšanje kvaliteta života građana kroz ekološki prihvatljive projekte i energijsku efikasnost. Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić izjavio je da je zakon prvi put usvojen u prvom mandatu premijera FBiH Nermina Nikšića, čime su gradovi Tuzla i Kakanj stekli pravo na dio prihoda koji ostvaruju termoelektrane. „Sredstva su koristili za poboljšanje kvaliteta života građana. Deset godina kasnije povećavamo naknadu kako bi se ostvarili i veći efekti za ove gradove kroz ekološki prihvatljive projekte i energijsku efikasnost“, kazao je ministar Lakić. Zakon o usmjeravanju dijela prihoda preduzeća ostvarenih radom termoelektrana propisuje obavezu javnih poduzeća koja ostvaruju prihod radom termoelektrana, da plaćaju novčani iznos naknade u budžet općine, odnosno grada, na čijem području se nalaze termoelektrane. Novi zakon će stupiti na snagu nakon što ga u istovjetnom tekstu usvoji i Dom naroda Parlamenta FBIH. Očekuje se da će ove izmjene dodatno potaknuti razvoj ekološki prihvatljivih projekata i unaprijediti životni standard građana Tuzle i Kaknja.   IZVOR: SUPER TV

Masakr na sarajevskoj pijaci Markale ”ne smije se zaboraviti” Nikada se to zaboraviti ne može, poručio je Hasan Banda koji je teško ranjen u masakru na sarajevskoj pijaci Markale prije 31 godinu. “Tog dana, došao sam na Markale da nešto kupim djeci. Teško sam ranjen. Čuo sam jauke. Mene su odvezli u bolnicu gdje sam bio mjesec dana”, prisjetio se Banda na godišnjici obilježavanja Dana sjećanja na sve ubijene i ranjene građane Sarajeva od 1992. do 1995. godine i 31. godišnjicu masakra na sarajevskoj pijaci Markale. Iako su prošle decenije, teško se prisjetiti tih dana, sve to i danas proživljava i sjećanja ne blijede. “Nikada se to zaboraviti ne može”, dodao je. Prvi od dva masakra na pijaci Markale, u centru Sarajeva, dogodio se 5. februara 1994. godine između 12.10 i 12.20 sati, kada je s agresorskih položaja tadašnje Vojske Republike Srpske, koji su se nalazili na području Mrkovića, ispaljena minobacačka granata kalibra 120 milimetara. Granata je pala na prepunu pijacu, ubivši 68 građana, dok ih je 142 teže i lakše ranjeno. Među poginulim je i Dževad Durmo, sin od amidže Bulke Suljić koja je danas došla na obilježavanje na sarajevsku pijacu. “Ja sam bivša logorašica. U ratu smo mi ubijeni muž i sin. Sjećanja na rat i Markale će uvijek biti svježa. Zaboraviti se ne može”, dodala je. Cvijeće su danas na Markalama, između ostalih položili, delegacija Unije civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo s porodicama ubijenih i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i Denis Bećirović. “Mi u Bosni i Hercegovini moramo biti neumorni čuvari istine, a to znaći da agresore nazovemo agresorima, a ratne zločince ratnim zločincima”, poručio je Bećirović. O tome je govorio i u Generalnoj skupštini UN-a, pred Vijećem sigurnosti UN-a i na brojnim međunarodnim konferencijama. “Nikada ne smijemo zaboraviti istinu. Narod koji zaboravi svoju prošlost rizikuje da se ona ponovi i u sadašnjosti i budućnosti. To nikada ne smijemo dozvoliti”, dodao je Bećirović navodeći da uvijek moramo svjedočiti istinu i boriti se za pravedniju Bosnu i Hercegovinu. Skupština Kantona Sarajevo je proglasila 5. februar (dan masakra građana Sarajeva na pijaci Markale) – Danom sjećanja na sve ubijene i ranjene građane Sarajeva od agresora u periodu opsade 1992-1995. godine koji se obilježava: “programima komemorativnog sadržaja sa odgovarajućim protokolarnim aktivnostima”. Prije tačno 31 godinu na Markalama su ubijeni: Senad Arnautović, Ibrahim Babić, Mehmed Baručija, Ćamil Begić, Emir Begović, Vahida Bešić, Gordana Bogdanović, Vaskrsije Bojinović, Muhamed Borovina, Faruk Brkanić, Sakib Bulbul, Jelena Čavriz, Almasa Čehajić, Zlatko Čosić, Alija Čukojević, Verica Ćilimdžić, Smilja Delić, Ifet Drugovac, Dževad Durmo, Fatima Durmo, Kemal Džebo, Ismet Fazlić, Vejsil Ferhatbegović, Dževdet Fetahović, Muhamed Fetahović, Ahmed Fočo, Majda Ganović, Isma Gibović, Rasema Hasanović, Alija Hurko, Mirsada Ibrulj, Mustafa Imanić, Rasema Jažić, Razija Junuzović, Hasija Karavdić, Mladen Klačar, Marija Knežević, Selma Kovač, lbro Krajčin, Sejda Kunić, Jozo Kvesić, Numo Lakača, Ruža Malović, Jadranka Minić, Safer Musić, Nura Odžak, Mejra Orman, Hajrija Oručević, Seid Prozorac, Smajo Rahić, Igor Rehar, Rizvo Sabit, Zahida Sablja, Nedžad Salihović, Hajrija Smajić, Emina Srnja, Džemo Subašić, Šaćir Suljević, Hasib Šabanović, Ahmed Šehbajraktarević, Bejto Škrijelj, Junuz Švrakić, Pašaga Tihić, Munib Torlaković, Ruždija Trbić, Džemil Zečić, Muhamed Zubović i Senad Žunić. Najprometnija sarajevska pijaca Markale i tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. bila je jedno od mjesta opskrbe te prilika za snabdijevanje stanovnika opkoljenog grada. Na tom mjestu se trgovalo prehrambenim proizvodima i svim onim što je na bilo koji način moglo poslužiti građanima Sarajeva da prežive teške ratne dane i opsadu, uključujući i razmjenu informacija. Markale su tokom opsade Sarajeva bile i mjesto susreta prijatelja te mjesto stvaranja novih i obnavljanja starih poznanstava. Pijaca i zatvorena Gradska tržnica Markale u starom dijelu Sarajeva, granatirane su u dva navrata. Nakon februara 1994. godine, u masakru pred kraj rata, 28. augusta 1995. godine, kod Gradske tržnice Markale poginula su 43, a ranjena 84 civila. Opsada Sarajeva počela je 5. aprila 1992. godine, okončana je 29. februara 1996. godine. Trajala je 1.425 dana. Za to vrijeme, oko 350 hiljada stanovnika bilo je izloženo svakodnevnoj vatri pripadnika nekadašnje JNA i paravojnih formacija, a kasnije pripadnika Vojske Republike Srpske, iz skoro svih vrsta naoružanja, sa položaja smještenih na okolnim brdima. Nisu uspjeli sići i zauzeti grad samo zahvaljujući ogromnoj volji, želji i naporima branilaca, mahom građana koji su se odazvali pozivu za odbranu, te u početku skoro goloruki, u patikama i farmericama, s minimalno naoružanja, stali na branike grada. Tokom opsade poginuo je 11.541 građanin Sarajeva, među njima 1.601 dijete, a više od 50.000 civila je bilo lakše ili teže ranjeno. Procjenjuje se da je oko 500.000 projektila ispaljeno na grad za vrijeme opsade, dok je zabilježeno da je dana 22. jula 1993. godine na grad ispaljeno rekordnih 3.777 projektila. Na grad je dnevno u prosjeku ispaljivano 329 granata. Radovan Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske, pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove (MMKS) pravosnažno je u martu 2019. godine osuđen na doživotnu kaznu zatvora, između ostalog, i za terorisanje i granatiranje građana Sarajeva, što je također jedna od tačaka za koje je na doživotni zatvor u junu prošle godine osuđen i Ratko Mladić, komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS). Za ubistva 68 građana Sarajeva i ranjavanje 142 njih osuđen je i komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Stanislav Galić. Dragomira Miloševića je Haški tribunal 2009. osudio na 29 godina zatvora zbog terora nad civilima u Sarajevu.