Author name: Mirsad Hadzic

U Ferhat-pašinoj džamiji u Banjaluci obilježen Dan džamija i džemata Tim povodom na platou Ferhadije upriličena je izložba fotografija banjalučkih džamija kroz istoriju, od izgradnje, rušenja do obnove. U samoj džamiji održana je Akademija “Sjećanje na rušenje Ferhadije i ostalih banjalučkih džamija” u okviru koje su prigodan program izveli imami Medžlisa Islamske zajednice Banjaluka i učenici banjalučke Medrese “Reis Ibrahim ef. Maglajlić”. Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Banjaluka Muamer ef. Okanović rekao je da je cilj programa da pokušaju da očuvaju “sliku i memoriju koja bi trebalo da bude dio našeg identiteta”. “Ferhadija džamija je služila svojoj svrsi više vijekova i stoljeća. Nažalost, 1993. godine, pomućeni umovi su je porušili. Ona je izgubila tu svoju svetost u silnom rušenju i raznošenju njenih artefakata i vrijednosti. Prekinuta je jedna nit čovjekovog hoda u svetom prostoru, a on je bio za ovaj grad sve, ne samo za mulimane, Bošnjake, nego za sve ljude”, rekao je muftija banjalučki Nusret ef. Abdibegović. Prema njegovim riječima, naporom dobrih ljudi, obnovljena je džamija i ona sada treba da služi svojoj svrsi. “Kosmički potres je bio njeno rušenje, a zemljski zločin, tačnije urbicid, se dogodio jer su sve džamije koje su preostale od Drugog svjetskog rata u gradu Banjaluci porušene, njih 16. Mi se radujemo što možemo danas svjedočiti dobrotu ljudi koji su ipak smogli snage i kroz bol i kroz patnju, daleko od svojih kuća, pružiti podršku i obnoviti ovu džamiju”, naglasio je Abdibegović. Dodao je da se raduju svima onim koji će posjetiti ovu džamiju. “Na ovaj način pokazujemo da drevne civilizacije su uvijek mudro mislile, planirale. Nažalost, naša civilizacija,, umjesto da govori o miru, ona govori o ratu, umjesto da govori o ljubavi ona govori o mržnji, umjesto da govori o gradnji, ona govori o razgradnji i rušenju. Vjerujem da će se pojaviti umni ljudi koji će tminu i koprenu sa očiju ljudi i zatvorene umove otvoriti i osvijetliti kao što je današnji dan osvijetlio ovaj grad”, dodao je Abdibegović. Na današnji dan, u noći 7. maja 1993. godine, nakon 414 godina postojanja, minirana je i do temelja srušena jedna od najznačajnijih džamija u Bosni i Hercegovini, čuvena banjalučka ljepotica Ferhadija. Ubrzo zatim, minirani ostaci džamije odvezeni su na gradsku deponiju, a dio je bačen u jezero Karanovac, čime je nedvojbeno potvrđena planska i sistematska aktivnost realizacije zločina urbicida. Ferhat-pašina džamija, zadužbina Ferhad-paše Sokolovića, izgrađena 1579. godine, predstavljala je jedno od najuspješnijih arhitektonskih ostvarenja bosanske arhitekture u vrijeme Osmanlija u 16. stoljeću. Ferhadija je 1950. godine uvrštena u kulturnu baštinu BiH, a potom i na listu spomenika svjetske baštine pri UNESCO-u. Ferhadija je bila samo jedna od 16 banjalučkih džamija koje su tokom agresije na BiH do temelja porušene. Osim toga, 7. maj je i sjećanje na tragično stradanje Cazinjanina Murata Badića, 7. maja 2001. godine u Banjoj Luci. Tada su polaganje kamena-temeljca za obnovu prekinuli neredi u kojima je Murat Badić zadobio smrtne rane. Ferhadija je ponovo sagrađena te svečano otvorena na Dan džamija, 7. maja 2016. godine.

Dani džemata i džamija: Brojni sadržaji i aktivnosti tokom manifestacije u 10 gradova BiH   Otvorenjem izložbe “Džamije Bošnjaka u Istanbulu” u zgradi Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu u četvrtak je zvanično otvorena tradicionalna manifestacija “Dani džemata i džamija”, koju u povodu 7. maja Dana džamija organizuje Uprava za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, javlja Anadolija. Islamska zajednica u BiH 7. maj obilježava kao Dan džamija, u znak sjećanja na 7. maj 1993. godine, kada je srušena jedna od najljepših bosanskohercegovačkih džamija, banjalučka Ferhadija, ali i sve druge džamije koje su porušene tokom agresije. U ranim jutarnjim satima, 7. maja 1993. godine, razornim eksplozivom srušena je Ferhadija džamija u Banjoj Luci. Njeni ostaci nakon rušenja razmješteni su na tajne lokacije kako bi se, po mogućnosti, trajno sakrili materijalni tragovi ovog historijskog i civilizacijskog simbola, biljega muslimanskog kontinuiteta i identiteta na ovim prostorima. “Ferhadija je u našoj kolektivnoj memoriji sinonim razaranja muslimanske sakralne arhitekture u BiH koja se odvijala po unaprijed utvrđeno planu i cilju”, poručeno je na današnjoj konferenciji za novinare u Sarajevu. Direktor Uprave za vjerske poslove Mensur Malkić istakao je kako će i ove godine tradicionalno u svim dijelovima Bosne i Hercegovine biti upriličen niz različitih sadržaja i aktivnosti. Podsjetio je kako je prošlo 30 godina od rušenja banjalučke ljepotice Ferhadije. “Znamo da je jedan od ciljeva agresora bio da se unište ne samo džamije i mesdžidi, nego i oni koji dolaze u džamije i koji su vezani za njih i svoje džemate. Mi se ovom manifestacijom prisjećamo ne samo porušenih džamija već i svih stradalih u protekloj agresiji na našu domovinu”, rekao je Malkić te dodao: “Želimo na ovaj način uputiti poruku svima onima koji su željeli da ne bude više džamija i džemata, da i nakon 30 godina, Bošnjaci i Bošnjakinje, muslimani i muslimanke u BiH stoje uspravno kao što uspravno stoje i njihove džamije. Stojimo uspravno i dostojanstveno, onako kako nas uči naša vjera. Mi smo tu i mi ćemo, ako Bog da, ovdje s našim džamijama ostati do Sudnjeg dana.” U prostorijama Biblioteke potom je otvorena i izložba “Džamije Bošnjaka u Istanbulu”, čiji su autori uposlenici Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. Radi se o 11 džamija u Istanbulu koje su dali sagraditi Bošnjaci, a s kojih se i danas pet puta na dan oglašava mujezin i upućuju dove za njihove vakife. Riječ je o džamijama izgrađenim u periodu između 1463. i 1586. godine. Tokom nešto manje od 30 dana manifestacije biće održane izložbe, promocije, projekcije filmova, otvorenja džamija, večeri Kur’ana, a sve to će biti održano u 10 bosanskohercegovačkih gradova: Sarajevu, Bihaću, Cazinu, Ljubuškom, Konjicu, Banjoj Luci, Tešnju, Jajcu, Ustikolini, Živinicama i Tuzli. Centralna svečanost biće održana 7. maja u Banjoj Luci, kada će biti upriličena akademija “Sjećanje na rušenje Ferhadije i ostale banjalučke džamije”. Manifestacija će se završiti svečanošću pod nazivom “45 godina od osnivanja Tarikatskog centra” u Gazi Husrev-begovom hanikahu u Sarajevu. Dan džamija je sjećanje na 614 džamija srušenih u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu i progona Bošnjaka s teritorija na kojima su stoljećima živjeli. Osim toga, prema podacima Islamske zajednice BiH, srušeno je i 218 mesdžida, 69 mekteba, četiri tekije, 37 turbeta i 405 drugih vakufskih objekata. Na teritoriji pod kontrolom Vojske Republike Srpske (VRS) srušene su 534 džamije, a na teritoriji koju je kontrolisalo Hrvatsko vijeće obrane (HVO) 80. Uništeno je ili oštećeno više od 80 posto od 1.144 džamije koliko ih je prije agresije bilo na prostoru BiH. Ferhadija zadužbina Ferhad-paše Sokolovića, izgrađena je 1579. godine, a 1950. godine uvrštena je u kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine, potom i na listu spomenika svjetske baštine pri UNESCO-u. Srušena je 7. maja 1993., a polaganje kamena temeljca za obnovu 2001. godine prekinuli su neredi u kojima je stradao Murat Badić iz Cazina. Svečano otvaranje Ferhadije održano je na Dan džamija 7. maja 2016. godine.

Hrvatska: U Maljevcu počela gradnja Islamskog centra   U mjestu Maljevac u Općini Cetingrad u Republici Hrvatskoj položen je kamen temeljac za izgradnju Islamskog centra. Ova svečana prigoda okupila je brojne muslimane iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske koji su istaknuli da će centar biti simbol zajedništva muslimana ali i suživota sa drugim vjernicima. “Ovo će biti mjesto okupljanja i zajedništva, rasadnik dijaloga i zajedničkog uvažavanja. Islamski centar u Maljevcu ima svoju posebnu vrijednost jer odražava nužnost i potrebu muslimana koji žive na području ove tri-četiri općine Cetingrad, Vojnić, Glina i Topusko, jer će imati muslimani ovih prostora adekvatan vjerski prostor za vjersko i kulturno jačanje svoga duhovnoga i identitetskoga bića. Mešihat Islamske zajednice daje potporu ovom projektu da se izgradi ovo hvale vrijedne i Bogu ugodno djelo, a to je izgradnja novog Islamskog centra jer će on značiti ponos i zadovoljstvo muslimana u Hrvatskoj“, kazao je Aziz efendija Hasanović, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj. Islamska zajednica u BiH podržava ovaj projekt i cijeni status muslimana u Hrvatskoj, istakao je hafiz Mehmed efendija Kudić, muftija bihaćki i predstavnik Islamske zajednice u BiH. “Islamska zajednica u BiH je ustanova koja gaji islamski identitet na području BiH ali svakako i izvan domovinskih temelja kao što je Republika Hrvatska, gdje muslimani u jednom mozaiku sa drugim vjernicima čine jedno kompletno društvo. Cijenimo status koji ima Islamska zajednica u Hrvatskoj. Od 1916. godine do sada Hrvatska je priznala islam kao religijsku zajednicu, a s druge strane sve potrebne aktivnosti dio su zajedničkog suživota muslimana sa drugim vjerskim zajednicama. Današnji kamen temeljac je poruka mira, zajedništva i humanosti i suživota“, kazao je Kudić. Prema procjeni Mešihata Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj, vrijednost izgradnje ovog projekata je oko 1,5 miliona eura, a gradnja bi trebala biti završena za dvije do tri godine. Islamska zajednica u Hrvatskoj za sada ima svoje objekte u Rijeci, Umagu i Sisku, uskoro će početi radovi u Osijeku, a planira se gradnja i u drugim gradovima. “Muslimani u Hrvatskoj su bili u nužnim prostorima, ali kako jača zajednica, jača i potreba za adekvatnijim prostorom i sa ovim džematom u Maljevcu. Imamo potrebe u Dubrovniku, Poreču, Puli, možda se to sada čini zgusnuto ali zaista je neophodno“, istakao je Hasanović.

Enver Beganović koji je iz Austrije krenuo pješke u Mekku stigao u Irak   Enver Beganović (52), porijeklom iz Bosne i Hercegovine, koji je iz Austrije krenuo u Mekku na put dug 6.600 kilometara, stigao je u irački grad Kirkuk. Beganović, koji već 28 godina živi u Austriji, je na putu do svetog grada gdje planira obaviti hadž, jedan od pet temelja islama, prešao deset država. Na put je krenuo 18. novembra prošle godine i na leđima nosi zastavu svake zemlje u kojoj je bio, među kojima, Slovačka, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo, Makedonija, Grčka i Turkiye. “Došao sam na ideju tako što sa oduvijek znao da čovjek kao musliman treba jednog dana za života ići na hadž. Osjetio sam da me način i tempo života dosta udaljio od puta kako sam kao dijete bio odgajan – da vjerujem u Boga, budem Bogu zahvalan. Tako su me mati i otac učili”, rekao je Beganović za Anadoliju. Kako je kazao, tokom putovanja od hiljade kilometara nije nailazio na probleme, naprotiv, dobio je, kako je kazao, neočekivanu pomoć i podršku od ljudi. “Imao sam lijepe susrete s ljudima. Nisam ništa loše doživio nigdje. Prevazišlo je sva moja očekivanja. Odnos ljudi prema meni, podrška ljudi koji se upoznaju s mojom misijom, kroz sve zemlje kroz koje sam prolazio nosim samo najljepše utiske”, rekao je Beganović. Na hodočašće je, kaže, odlučio ići pješice jer je bio sportista i navikao je da hoda na velike udaljenosti. Dodao je da se ovih mjeseci pješačenja do svete zemlje nikada nije umorio. Hadž je po šerijatskim propisima jedan od pet temeljnih islamskih dužnosti. Svaki musliman koji je punoljetan, pametan, imućan i zdrav dužan je da jednom u životu hodočasti Ka’bu u Mekki, Saudijskoj Arabiji, boravi na Arefatu, obiđe Safu i Mervu i obavi druge dužnosti koje su vezane za ovaj ibadet.