Komemoracija Dževadu Karahasanu: Otišao je jedan od najvećih mislilaca savremene evropske književne scene “Pomiren sam sa smrću od svoje pete godine. Vratit ću se sretan Gospodaru, a vi ćete biti tužni zbog sebe jer mi nećete oprostiti što vas ostavljam”, ovo je rečenica istaknutog bosanskohercegovačkog pisca Dževada Karahasana, koju je izgovorio u februaru ove godine, a koju je danas u Sarajevu na njegovoj komemoraciji prenijela Merima Handanović, posljednja doktorantica profesora Karahasana. Uz prisustvo članova porodice, te brojnih prijatelja, kolega i saradnika, u amfiteatru Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu danas je održan komemoracija povodom smrti Dževada Karahasana, koji je preminuo 19. maja u Grazu nakon borbe s teškom bolešću. Otišao je jedan od najvećih mislilaca na savremenoj evropskoj književnoj pozornici, čiji stvaralački opus istinu spada u red najintrigantnijih u svijetu danas, poručeno je između ostalog na komemoraciji. Posebno emotivan govor na komemoraciji bio je onaj Merime Handanović, posljednje doktorantice profesora Karahasana. Ona je, govoreći o profesoru, kazala kako rijetki ljudi iza sebe ne ostave nijednu lošu emociju. “Moj mentor je jedan od najvećih. Riječ bio u ovom govoru ne upotrebljavam, ona ne pripada Dževadu Karahasanu. Pokušavajući da verbaliziram tugu razmišljam kako je preselio najbolji bosanskohercegovački pisac ovog doba, shvatam da je sa njim ugasnula najljepša rečenica bosanskog jezika. Preselio je sjajan profesor, svjetski priznati znanstvenik, jedan od najznačajnijih evropskih pisaca, esejista, dramaturg, erudita, mistik”, kazala je Handanović. Prisjetila se susreta s Karahasanom u Grazu u februaru ove godine. “Na našem susretu u Grazu, dan poslije promocije knjige u februaru, mi je rekao: ‘Pomiren sam sa smrću od svoje pete godine, vratiću se sretan Gospodaru, a vi ćete biti tužni zbog sebe jer mi nećete oprostiti što vas ostavljam. Svako od nas danas tuguje samo zbog sebe, zbog svoje istine da se na ovome svijetu više nikome neće nasmijati mentorove oči. Zbog činjenice da nemamo kome postaviti pitanje, posmatrati kako se raduje ljudima koji postavljaju pitanja i slušaju sagovornika. Oprostite mentore na superlativima, Dževad Karahasan je najbolji čovjek kojeg sam upoznala. Čovjek koji poštuje svaki dogovor, koji poštuje svakog sagovornika, koji iz poštovanja pristupa svakom čovjeku. A tako može živjeti samo izuzetno pošten i pravedan čovjek. Obećao je doći u maju u Sarajevu, ispunio je onako kako se može ispuniti”, kazala je Handanović. Na komemoraciji se obratio i Kenan Šljivo, dekan Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. “Kada je objavljena vijest o smrti Dževada Karahasana, sve je počelo da se razvija jednom sumornom logikom prolaznosti, nevjerica, osjećaj neizmjerne tuge i boli i konačno jedna beznadežna praznina. Bilo nam je jasno da nas je napustio veliki čovjek, humanist, intelektualac”, rekao je Šljivo. Kazao je kako su od Karahasana puno naučili, ali da je, prema njegovom mišljenju, najvažnija lekcija naučena od Karahasana ona o nužnosti i svetosti razgovora. “Ostaje nam da čuvamo Karahasana i da nas Karahasan čuva. Da mislimo o njemu i da mislimo zajedno sa njim. Ako uskoro dođemo do neke nagrade koja zaslužuje nositi ime Dževada Karahasana, moje skromno mišljenje da je to nagrada koja će veličati i prepoznavati čovjekovo dostojanstvo”, poručio je Šljivo. Muhamed Dželilović, bivši dekan Filozofskog fakulteta i dugogodišnji Karahasanov suradnik, kazao je kako neće pretjerati ako kaže da je „otišao jedan od najvećih mislilaca na savremenoj evropskoj književnoj pozornici. “Ljudski, toplo, strpljivo, smireno, kako je on to već znao, u svojim je djelima nudio čitaocima razgovor, u kojem se nijedna stvar ne uzima zdravo za gotovo nego se uvijek iznova preispituje. Svaka forma razgovora s njim stoga jest bila i ostala prava gozba u izvornom antičkom značenju. Dževad Karahasan je ostvario opus koji istinu spada u red najintrigantnijih u svijetu danas. I opet je svom Sarajevu, ne bilo kakvom, nego Sarajevu kao ideji i kao kulturnom obrascu ostao vjeren do posljednjeg slova i posljednjeg dana svoga tako plodnog stvaralačkog života”, rekao je Dželilović. Predsjednik Društva pisaca BiH Hadžem Hajdarević rekao je kako je “otišao naš najevropskiji pisac”. “Otišao je sa ovog svijeta naš najevropskiji pisac, jedan od onih koji je pronio slavu književnosti oblikovane na bosanskom jeziku”, kazao je Hajdarević. Ispred Akademije scenskih umjetnosti, institucije u kojoj je Karahasan predavao i obnašao dužnost dekana, obratio se režiser i bivši dekan ove Akademije Pjer Žalica. “Kad ode prijatelj naprosto je jako teško, to boli, i neka boli. Najviše sam ponosan što je Karahasan bio moj prijatelj i ja se i danas hvalim svojim studentima da mi je bio profesor i prijatelj”, rekao je Žalica. Podvukao je kako je Karahasan jedan od temeljnih ljudi u historiji Akademije scenskih umjetnosti. “Iako bi se Akademija vjerovatno napravila i da nije bilo profesora Karahanasan, ja kao student prve generacije režije znam da ne bi bila ovakva kakva je danas, a mislim da je jako dobra i da smo zbog toga mi na Akademiji scenskih umjetnosti ponosni što je Dževad Karahasan bio naš profesor, što je od nas krenuo i bio s nama u godinama kad smo počinjali i dizali Akademiju”, zaključio je Žalica. Komemoracija Karahasanu biće održana i sutra u 11 sati i na Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, a dženaza-namaz i ukop biće obavljeni istog dana s početkom u 15 sati, u haremu Ali-pašine džamije u Sarajevu. Dženazu će predvoditi reisu-l-ulema IZ Husein ef. Kavazović.
