Author name: Mirsad Hadzic

Na Kosovu počela proslava Kurban bajrama Klanjanjem bajramskog namaza u svim džamijama na Kosovu počela je proslava Kurban bajrama. Centralna manifestacija održana je u Sultan Mehmet Fatih džamiji u Prištini gde je bajramsku hutbu održao predsednik Islamske zajednice Kosova, muftija Naim Ternava. Muftija je u prvom delu govorio o hadžu, koji je peta obaveza u islamu za one koji imaju mogućnost da putuju na hadžiluk. Istakao je da je ovaj bajram povezan sa klanjem kurbana čiji je cilj još više približavanje Bogu. “Na ovaj praznični dan Kurban bajrama vernici širom sveta kolju kurbane. Svrha prinošenja žrtve je još veći pristup Bogu. Sećajući se i neprestano pominjući ime Allaha, Svemogući Bog kaže: Dao sam ti mnogo dobrih stvari u životu, zato se moli i žrtvuj za Boga svoga“, naglasio je Ternava. Kosovski muftija je imao i više poruka tokom svom govora. Kazao je da su sve vrste nasilja protiv islamskih vrednosti, a da je najopasnije nasilje unutar porodice. Muftija je istakao da nasilje unutar porodice u najvećem broju slučajeva ostaje skriveno i nekažnjivo. On je kazao da nasilje nije sredstvo za rešavanje problema, te da je potrebno porodično vaspitanje i institucionalno i društveno organizovanje kako bi se sprečilo nasilje i degredacija porodice. Muftija je ukazao i na veliki problem odlaska stanovništva iz zemlje, posebno mladih, koji zaboravljaju albanski jezik, svoju tradiciju i običaje. Pozvao je kosovske institucije da se što brže i jako ozbiljno pozabave ovom problematikom i da spreče odlazaka mladih, stvarajući im ekonomske uslovi da ostanu u svojoj domovini. Muftija Ternava je govorio i o bezbedonosti na Kosovu, istakavši da na severu zemlje već više meseci postoje tenzije i nestabilnost. On je poručio da Vlada, kao i sve druge domaće i međunarodne institucije, treba više da doprinesu svim svojim mogućnostima na smirivanju situacije i smanjenju tenzija. Poručio je da sve probleme treba rešiti putem dijaloga i izbegavajući moguću upotrebu nasilja. “Vrednujemo rad naših institucija i međunarodne zajednice na doprinosu datom na smirivanju situacije i uspostavljanju reda i bezbednosti. Kosovo ima svoje granice, svoju suverenost, ima Ustav koji treba da se poštuje u svim okolnostima kako bi se sačuvao amanet palih heroja i amanet naroda koji je dao poverenje svojim izabranim predstavnicima”, kazao je muftija. Dodao je da se molimo ovih prazničnih dana da na Kosovu vladaju mir i harmonija, suživot i tolerancija, bezbednost i poštovanje. Završio je rečima “Da Bog čuva našu domovinu”.

Hrvatska: Bajram namaz klanjan u Zagrebačkoj džamiji Zagrebačka džamija bila je premala za primiti sve vjernike islamske vjeroispovijesti iz Zagreba i okolice koji su došli obilježiti Kurban bajram. Sve veći broj vjernika u Zagrebačkoj džamiji, posebno na središnjim vjerskim događanjima, doveo je do okolnosti da su vjernici namaz Kurban bajrama i ove godine klanjali izvan središnje prostorije za molitvu. Klanjalo se u dvorišnom prostoru džamije, u hodnicima i pomoćnim prostorijama, a bajramsku molitvu u Zagrebu predvodio je imam Aziz Alili. “Hadž je obred kojim nas Allah dž.š. podsjeća da su ljudi jedna porodica, da trebaju živjeti u miru, kao braća i sestre. Svijest o međusobnoj povezanosti i prisnosti, unatoč svim iskušenjima, održala je ljudski rod. Pružena ruka pomoći drugome čini i naš život boljim i plemenitijim“, poručio je u hutbi Alili. Centralna proslava Kurban bajrama ove godine održana je u Riječkoj džamiji, gdje je bajramsku hutbu održao muftija Aziz ef. Hasanović, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj. Riječku proslavu izravno je prenosila Hrvatska radiotelevizija, pri čemu je pročitana bajramska poruka reis uleme Huseina Kavazovića. U svojoj hutbi muftija Hasanović Kurban ili Hadži bajram je jedan od dva najznačajnija islamska blagdana, kada muslimani najčešće žrtvuju ovna ili ovcu, a žrtveno meso dijele na tri dijela, na obitelj, susjede i rodbinu te za siromašne. Darivaju se djeca, obilaze se i daruju susjedi i rodbina, a muslimani koji su u mogućnosti obavljaju hadž, hodočašće u Meku, petu dužnost islama.

Mnogobrojni vjernici klanjali bajram-namaz u Banjaluci U Ferhat-pašinoj džamiji u Banjaluci mnogobrojni vjernici klanjali su bajram-namaz povodom Kurban-bajrama, jednog od dva najveća muslimanska blagdana. Molitvi je prisustvovao veliki broj vjernika, kako onih koji žive u Banjaluci, tako i onih koji su prije živjeli u gradu na Vrbasu, a sada su inostranstvu, te vjernika iz drugih zemalja koji trenutno borave u Banjaluci. Bajram-namazu u Ferhat-pašinoj džamiji u Banjaluci prisustvovao je i Denis Bećirović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Muftija banjalučki Nusret ef. Abdibegović rekao je da je Kurban-bajram uvijek budio emociju u dušama vjernika, posebno Bošnjaka jer imaju sjetu na povijesne događaje koji su označili put, trag, čovjeka kroz vrijeme i prostor. “Susret sa današnjim danom je sublimiranje tih vrijednosti koje sadrži u sebi kurban kao žrtva, hadž kao pohod svetom mjestu i tekbir koji se izgovara ovih dana nakon klanjanja farz-namaza. Sve to ima za cilj slavljenje i veličanje Boga, ima za cilj potvrdu postizanje čovjekove bogobojaznosti i najveće što možemo o ovom kazati jeste zahvalnost Bogu na blagodatima kojima je čovjeka počastio”, rekao je Abdibegović. Prema njegovim riječima, ta blagodat treba biti prosuta po svijetu među ljudima i treba zračiti ljubavlju i toplinom, jer “altruizam je u nekom našem smislu kada je u pitanju Kurban-bajram žrtva za drugog, rad u korist drugog i posvjedočenje da smo svi Božija stvorenja, a da Bog prima od onih koji su najčestitiji i najbogobojazniji”. “Zato mi je drago da smo danas u Ferhadiji-džamiji u Banjaluci imali priliku poslati poruku ove vjere, ove postojanosti koju svjedočimo ovih dana, godina i desetljeća u ovom gradu. Vjerujem da jutrošnje prisustvo ovog velikog broja vjernika svjedoči da se vraća povjerenje u život, toleranciju i suživot”, kazao je muftija banjalučki čestitajući Bajram svim vjernicima. Enver Smajić, koji je prije rata živio u Banjaluci, a sada živi u Francuskoj, došao je u posjetu supruginom bratu. “Ja sam prezadovoljan, stvarno sam uzbuđen ne znam šta da kažem. Ovo je veliko zadovoljstvo”, rekao je on. Narcis Hadžiselimović iz Banjaluke, koji trenutno živi u Švedskoj, rekao je da svake godine koristi priliku da klanja bajram-namaz Ferhat-pašinoj džamiji u Banjaluci. “Iskreno govoreći kao rođenom Banjalučaninu ovdje emocije su uvijek iste. Ono što ti je u srcu otkinuto, pokušavaš da nadomjestiš bar na ovaj način, da dođeš, da prisustvuješ ovoj našoj svečanosti, klanjanju bajram-namaza, bez obzira da li bio Ramazanski ili Kurban-bajram” rekao je on i dodao da je zadovoljstvo to podijeliti sa sugrađanima i ljudima dobre volje svih ostalih nacionalnosti.   Izvor: Super TV/Anadolija

Bajram namaz klanjan u džamijama širom Crne Gore Kurban bajram, jedan od dva najveća islamska praznika, počeo je jutros klanjanjem bajram namaza u svim džamijama širom Crne Gore. Centralna proslava Kurban bajrama ove godine priređena je u Petnjici, dok je u Podgorici bajram namaz klanjan u Strarodoganjskoj i Osmanagića džamiji. U Osmanagića džamiji, bajram-namaz je predvodio Ismail ef. Dacić. Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat ef. Fejzić, u juče upućenoj bajramskoj poruci, poručio je da ovaj praznik treba da donese razumijevanje i mir među potomcima Ademovim i bude bajram buđenja i jedinstva. Nakon klanjanja bajram namaza, ljudi uglavnom odlaze na mezarje, kako bi proučili Fatihu, prvu Kuransku suru, pred duše umrlih članova porodice. Takođe, bajram je prilika da ljudi posjete jedni druge, a posebno se Bajramu raduju najmlađi, koji dok traje prikupljaju slatkiše. Kurban bajram se naziva i Hadžijski bajram zato što se ovih dana obavlja hodočašće u svetom gradu Meki. Jedan je od pet stubova islama i svaki musliman koji je finansijski i fizički sposoban mora učestvovati u hodočašću bar jednom u životu, a da pri tom ne dovede u pitanje opstanak i normalan život svoje porodice. Za Kurban bajram se veže još jedan bitan obred, a to je kurban ili mesna žrtva koja se poklanja komšijama i siromašnima, po čemu i sam blagdan nosi ime. Sama simbolika Kurban bajrama temelji se na žrtvi i bogobojaznosti. Kurban bajram traje četiri dana.   Izvor: Super TV/Anadolija

Bajramska hutba reisa Kavazovića: Ne dozvolite da vas razlike udaljavaju od naše primarne potrebe da budemo ljudi Ma gdje živjeli, živite u miru i prijateljstvu sa svojim bližnjima, komšijama i prijateljima. Ne dozvolite da vas razlike udaljavaju od naše primarne potrebe da budemo ljudi. Pozivam sve ljude da složno radimo na podizanju naših porodica, odgoju naše djece i izgradnji našeg zajedništva, poručio je reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović u današnjoj hutbi tokom bajram namaza kojim je počeo jedan od najvećih muslimanskih blagdana Kurban bajram. U prisustvu velikog broja vjernika jutros je u džamijama širom Bosne i Hercegovine klanjan bajram-namaz. Centralna bajramska svečanost Rijaseta Islamske zajednice održana je u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu, gdje je bajramsku hutbu kazivao reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović. Nakon sabah-namaza, koji se klanja prije bajrama, u Begovoj džamiji održan je svečani program u izvedbi poznatih učača Kur’ana, ilahija i kasida. Reisu-l-ulema Kavazović je u svom kazivanju podsjetio kako je Ibrahim, a.s., uputio poziv ljudskom rodu da vjeruje u jednog Boga, da mu iskreno ispovijeda vjeru i da živi u miru. “I danas, iako su prošle hiljade godina, svjedočimo snazi ovog poziva, koji je promijenio tok ljudske povijesti. Vjera u Boga i uređenje svijeta koje iz te vjere izvire, donosili su ljudskom rodu blagostanje i napredak, sretan i miran život. Danas, dok vršimo obred prinošenja kurbana, sjetimo se životnog puta i žrtve koju je ovaj pejgamber podnio“, naveo je Kavazović. Citirao je odlomak iz Kur’ana u kojem se kaže: “Ibrahim je bio primjer čestitosti, pokoran Allahu, pravi vjernik, nije druge smatrao Allahu ravnim. I bio je zahvalan na blagodatima njegovim; On je njega izabrao i na pravi put izveo.“ “Njegov (Ibrahim) životni put bio je put novih duhovnih i etičkih vrijednosti na kojima je utemeljena zajednica tevhida, vjere u jednog Boga. To je zajednica koja je nastala na velikom kurbanu, žrtvi koju je podnio Ibrahim, a.s., onda kada su ga bacali u vatru, i onda kada je iskušan u Egiptu sa suprugom Sarom; i onda kada je iskušan sa svojim sinom Ismailom velikim kurbanom, i onda kada ga je u dolini puste Mekke ostavio samog s njegovom majkom Hadžerom. On je na tom putu morao žrtvovati vlastitu porodicu, ostaviti iza sebe rodnu grudu, kuću i rodbinu, da bi utemeljio veliku porodicu ljudi na koju se danas pozivamo svi, i muslimani, i kršćani, i Jevreji“, poručio je Kavazović. Rekao je kako i “u našem vremenu moramo svi ponešto žrtvovati, poput Ibrahima, a.s., kako bismo uspostavili vrijednosti na kojima ćemo utemeljiti svoj život i život svoje zajednice“. “Podjele i izolacija kojima sada svjedočimo neće nas spasiti. One samo povećavaju sebičnost koja dalje otvara ponore straha i netrpeljivosti među nama. Moramo izaći iz začaranog kruga naših zabluda da nam je drugi preči od nas samih. Srce je izvor unutarnje snage, a vjera je nadahnuće koje daje snagu da se postigne i ono što u prvi mah izgleda nemoguće. U vjeri se odvajaju dobro i zlo, istina i laž, pravi put od zablude. Ibrahim, a.s., snagom vjere je promijenio sebe, a sa sobom i tok historije čovječanstva. Naučimo iz njegovog životnog puta da mijenjamo sebe, kako ne bismo ostali slijepi i kako ne bismo morali našu djecu žrtvovati i tjerati od sebe daleko“, kazao je Kavazović, te nastavio: “Zato se svi mi moramo kretati u istom pravcu. Našu lađu na uzburkanom moru nije moguće uvesti u mirnu luku bez zajedničkog truda, bez davanja drugom i prihvatanja od drugog, bez uspostave pravde koja će osigurati jednakost i poštovanje za sve, a posebno za najslabije među nama. Davno je bilo vrijeme da se nauči važna lekcija o zemlji u kojoj živimo: neće biti mira ukoliko se budu sklapali savezi jednih protiv drugih, jer takva savezništva samo će povećati patnju i podjele. Samo ako se svi držimo zajedno možemo biti na dobitku“. Naglasio je da oni koji budu s vjerom u Boga gradili kuću mira bit će na pravom putu. A Božiji put ne može biti protiv ljudi, jer su mu nasilje i neprijateljstvo suprotni. “Kako bismo izgradili bolji svijet, treba da poduzmemo putovanje da upoznamo jedni druge, da podijelimo zajedničku memoriju, strahove i iskustva. Samo tako ćemo moći izgraditi zajedničku kuću, poput one koju je izgradio Ibrahim, a.s., u Meki, i sačuvati je od vlastite pohlepe. U njoj treba da živimo zajedno, da čuvamo svoja sjećanja i uspomene, da iz nje gradimo svoju budućnost, i da nam ona pruži tako potrebnu sigurnost“, podvukao je Kavazović. Kavazović je rekao kako je život koji se rađa vrijednost sama po sebi. I sam čovjek je ta ista vrijednost, a ne ono što posjeduje. Kako je kazao, moramo sačuvati sebe, i ovaj divni svijet oko nas, od svoje pohlepe koja nema granica. “Kazivanje o Ismailu, a.s., skreće pažnju na našu djecu, koja su najčešće žrtva naše nemarnosti i zanemarivanja njihovog odrastanja i odgajanja. Ovih dana nas je na to podsjetio jedan tužan događaj u jednoj od naših škola. To naše nesretno dijete samo je žrtva nebrige roditelja i sredine u kojoj je raslo. Krajnje je vrijeme da razumijemo da će odrastanje naše djece bez temeljnih vrijednosti vjere i odgoja pretvoriti i njihov i naš život u košmar i očajanje. Odazovimo se Ibrahimovom, a.s., pozivu i odgajajmo našu čeljad na vrijednostima na kojima su on i njegovi sinovi odgajali svoje sinove i kćeri. Poslušajmo nasihat našeg najvećeg učitelja Muhammeda, a.s., po kojem roditelj ništa bolje u nasljedstvo svom djetetu ne može ostaviti od lijepog odgoja. Potrudimo se da potomci naši budu iskreno Allahu odani, neka se čiste i zavjete svoje ispune, neka namaz obavljaju i od onoga što im Allah daje udjeljuju i kurban u ime Allaha žrtvuju. Neka im uzori budu Allahovi vjerovjesnici i dobri ljudi, a ne ratni zločinci, kriminalci, pokvarenjaci i ljudi bez hrza i obraza, čemu smo svjedočili ovih dana u ovom gradu“, poručio je Kavazović. Podvukao je kako nas razlike ne trebaju udaljiti od primarne potrebe da budemo ljudi. “Ma gdje živjeli, živite u miru i prijateljstvu sa svojim bližnjima, komšijama i prijateljima. Ne dozvolite da vas razlike udaljavaju od naše primarne potrebe