Author name: Mirsad Hadzic

Francuskoj prijeti suša dok toplotni talas pogađa Evropu Svjetska meteorološka organizacija (WMO) saopćila je u ponedjeljak da bi mogle biti zabilježene nove rekordno visoke temperature jer su intenzivni toplotni talasi zahvatili jug SAD-a, Mediteran, Sjevernu Afriku, Bliski istok i neke zemlje u Aziji. Francuska je suočena sa rizikom od suše dok toplotni talasi zahvaćaju Evropu.  Kako visoke temperature i šumski požari prijete kontinentu, francuska meteorološka uprava Meteo France redovno upozorava građane na opasnosti toplotnih talasa, posebno u južnim regijama. Polja lavande u južnom gradu Lunelu su se osušila. Svjetska meteorološka organizacija (WMO) saopćila je u ponedjeljak da bi mogle biti zabilježene nove rekordno visoke temperature jer su intenzivni toplotni talasi zahvatili jug SAD-a, Mediteran, Sjevernu Afriku, Bliski istok i neke zemlje u Aziji. Francuski ministar za ekološku tranziciju Christophe Bechu rekao je u februaru da je zemlja u “stanju pripravnosti” zbog rizika od ljetnih suša. Biro za geološka i rudarska istraživanja objasnio je u maju da je nivo podzemnih voda u Francuskoj alarmantno nizak, jer je predsjednik Emmanuel Macron najavio plan za očuvanje vode u martu. Zemlja je prošle godine imala teško ljeto zbog toplotnih talasa, kada je zabilježeno više od 2.800 smrtnih slučajeva koji su se mogli spriječiti, objavila je državna zdravstvena agencija u novembru.  

Mostar: Zdravstveni radnici u HNK-a ponovo na ulici Predsjednik Sindikata zdravstvenih radnika HNK-a Dalibor Vuković upozorio je na sporost i nemar Vlade, kazavši da se novi generalni štrajk nameće kao neminovnost. Nekoliko stotina zdravstvenih radnika iz HNK-a učestvovalo je u protestnoj šetnji ulicama Mostara, nezadovoljni zbog odnosa kantonalne vlade, od koje traže povećanje ličnih dohodaka za ukupno 30 posto. Nezadovoljstvo zdravstvenih radnika raste posljednjih mjeseci, te su danas zaprijetili i generalnim štrajkom. “Vlada ponižava radnike. Ono što nije učinila prije dvije godine, ne čini ni sad. Već 45 dana nisu ni pogledali Kolektivni ugovor. Sjetite se samo sramotne izjave ministra Adnana Faladžića, koji je rekao da nisu gledali Kolektivni ugovor i da će ga tek sad početi gledati. Vlada laže Sindikat. Pozivaju na neslužbene sastanke, obećavaju, ali 45 dana je prošlo. Preostalo je sedam dana za Mirovno vijeće, a ako se to ne desi, stupamo u generalni štrajk. Neka se srame svih ovih okupljenih radnika. Tražimo povećanje plate za 30 posto“, izjavio je predsjednik Sindikata zaposlenih u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar, Ivica Anić. Članovi Sindikata upozoravaju da se rješenje problema može odužiti zbog sve izvjesnijeg imenovanja nove Vlade u HNK-a. “Tražit ćemo pregovore i s novom Vladom. Ova Vlada će ostati krivac i crnim slovima upisana svim radnicima u zdravstvu. Oni su grobari zdravstva. Držali su nas u šatoru, sada nas drže na ovoj vrućini, dok oni čekaju kraj svojih mandata“, konstatuje Anić. Predsjednik Sindikata zdravstvenih radnika HNK-a Dalibor Vuković upozorio je na sporost i nemar Vlade, kazavši da se novi generalni štrajk nameće kao neminovnost. “Nepojmljivo je da u ladici u Ministarstvu zdravstva stoji zahtjev zdravstvenih radnika. U pitanju je 4000 radnika. Njihovim stupanjem u generalni štrajk prošlog puta, došlo je do ozbiljnih poremećaja u zdravstvenom sistemu. Mnogi koji su tražili zdravstvenu zaštitu ostali su uskraćeni za nju. Vlada to opet želi, ponovo nastojeći krivicu prebaciti na Sindikat. Ovaj sindikat ne želi štrajk. Tražimo ono što nam pripada po Zakonu. Želimo sjesti, potpisati Kolektivni ugovor i povećati platu dva puta po 15 posto. Dosad Vlada, ni ministar ništa nisu učinili. Žele sve da prebace na novu Vladu. Radnici su spremni na štrajk da bi zaštitili svoja prava. Na potezu su premijer i ministar zdravstva“, poručio je Vuković.

Vlada Tk podržala kulturne manifestacije i izdavačku djelatnost sa 146 300 KM Vlada Tuzlanskog kantona danas je dala saglasnost na Odluku o odobravanju finansijskih sredstava, korisnicima, iznosima i namjeni finansijskih sredstava u okviru Javnog poziva za odabir korisnika sredstava sa pozicije „Podrška u oblasti kulture“ u 2023. godini. Ovim Programom bit će podržano održavanje ukupno 68 kulturnih manifestacija u Tuzlanskom kantonu, sa ukupno 146.300 KM. Također za, sufinansiranje 11 programa/projekata izdavačke djelatnosti odobreno je ukupno 25.700 KM. “U toku trajanja Javnog poziva organizovali smo “Dan podrške korisnicima” gdje su svi zainteresovani mogli da dobiju sve potrebne informacije koje se odnose na popunjavanje dokumentacije. Željeli smo svesti na minimum nepotpune i netačne prijave. Primili smo 125 prijava sa 128 programa podjeljenih u dva segmenta. Prvi se odnosi na podršku manifestacijama u oblasti kulture i drugi dio za izdavačku djelatnost. 92 prijave odnosile su se na oblast kulture, a 33 prijave na izdavaštvo. 68 prijava iz oblasti kulture i 11 iz oblasti izdavaštva bile su potpune, rekao je Damir Gazdić ministar za kulturu, sport i mlade TK. Uskoro će uslijediti potpisivanje ugovora.    

I dalje aktivni šumski požari u Grčkoj: Vatra prijeti naseljima U regijama Lutraki, Anavisos i Saronida, gdje su izgorjele mnoge kuće, vatra se proširila na naselja. U Grčkoj su i dalje aktivni šumski požari. Ekipama na terenu situaciju otežavaju jaki vjetrovi i velike vrućine.  U regijama Lutraki, Anavisos i Saronida, gdje su izgorjele mnoge kuće, vatra se proširila na naselja. U regionu Dervenohorije, oko 40 kilometara od Atine, borba sa vatrenom stihijom trajala je tokom cijele noći.  Zvaničnici su naveli da je požar u stalnom porastu zbog jakog vjetra na tom području.  U Dervenohoriji su izgorjele hiljade hektara šuma. Zvaničnici grčke vatrogasne službe saopćili su da u gašenju požara učestvuje helikopter, šest kanadera, 140 vatrogasaca i 48 vozila. Grčka meteorološka služba je također upozorila da je opasnost od požara i danas velika. Vasilis Kikilias, ministar za klimatsku krizu i civilnu zaštitu, izjavio je da su šumski požari juče izbili na 81 lokaciji. Kikilias je naveo da su dvije osobe privedene u vezi sa požarima.

Volonteri u ukrajinskom Časiv Jaru pomažu stanovništvu i evakuišu životinje Save Animals Ukraine fokusirana je na evakuaciju životinja iz zona sukoba. Volonteri u gradu Časiv Jar u istočnoj ukrajinskoj regiji Donjeck pružaju pomoć lokalnom stanovništvu i pokušavaju da evakuišu životinje iz zone sukoba. Save Animals Ukraine u martu 2022. godine otvorila je centar za slanje hrane vlasnicima životinja koji su se preselili u grad Dnjepar mjesec dana nakon početka rusko-ukrajinskog rata. Tokom više od godinu dana rata, fokus grupe se pomjerio na evakuaciju životinja s linija fronta s Rusijom i teritorija pod kontrolom ukrajinskih snaga. Časiv Jar je nekoliko kilometara udaljen od linije fronta i graniči se sa gradom Bahmut, koji je glavno žarište sukoba između ruskih i ukrajinskih snaga.

Preživjeli genocida u Srebrenici obilježili godišnjicu proboja na slobodnu teritoriju u Nezuku Od pada zaštićene zone UN-a Srebrenice 11. jula do 16. jula 1995. godine kolona muškaraca, ranjenika i dječaka na putu dugom 110 kilometara intenzivno je gađana svim vrstama naoružanja i bojnim otrovima, a pripadnici Vojske i MUP-a RS sve ratne zarobljenike tih dana su strijeljali na stratištima širom Bosanskog podrinja. Udruženje „Preživjeli genocida 11. jula 1995.“ obilježili su 28. godišnjicu proboja na slobodnu teritoriju u Nezuku na području Općine Sapna. Tog 16. jula 1995. godine mnogi od njih su ponovo rođeni, ali su i mnogi saznali za ubistva svojih najmilijih. Od pada zaštićene zone Ujedinjenih nacija Srebrenice 11. jula do 16. jula 1995. godine kolona muškaraca, ranjenika i dječaka na putu dugom 110 kilometara intenzivno je gađana svim vrstama naoružanja i bojnim otrovima, a pripadnici Vojske i MUP-a RS sve ratne zarobljenike tih dana su strijeljali na stratištima širom Bosanskog podrinja. „Ovdje je vođena borba prsa u prsa. U poslijepodnevnim satima 16. jula 1992. godine došlo je do proboja i našeg izlaska na slobodnu teritoriju. Oni negiraju genocid, oni veličaju zločince, između ostalih generala Vinka Pandurovića, koji je osuđeni ratni zločinac, ali o kojem se pravi mit da je bio humanitarac i da nam je otvorio koridor za izvlačenje. Nije to tačno. Tačno je da smo krvlju i svojim tijelima otvorili koridor i došli do slobodne teritorije“, kazao je Salih Mulalić, predsjednik Udruženja „Preživjeli genocida 11. jula 1995.“. Cilj okupljanja je, kako je istaknuto, da se kroz njegovanje kulture sjećanja ne bi zaboravio genocid i herojska borba muškaraca i dječaka iz Srebrenice za slobodu. „Govorio sam o temi kontinuiteta genocida nad Bošnjacima Podrinja. Ono što je zadesilo Bošnjake Srebrenice i Podrinja u julu 1995. godine je završna faza onog što je počelo u proljeće 1992. godine, a da je priprema počela nekoliko godina prije. Predočio sam relevantne dokumente od 1989. godine do 1995. godine. Srebrenica, odnosno srednje Podrinje, nisu slučajno stavljeni kao prioritet u velikosprskim planovima i to je pripremamo u najvišim strukturama Srbije, odnosno Savezne republike Jugoslavije, te je to u tim krugovima bilo razrađeno do najsitnijih detalja“, rekao je Avdo Huseinović, autor mnogobrojnih dokumentarnih filmova o stradanjima Bošnjaka u agresiji na Bosnu i Hercegovinu. Otvorena je i hair-česma u Nezuku, a poznati fotoreporter Ahmet Bajrić postavio je izložbu fotografija preživjelih u proboju 16. jula 1995. godine koje su krucijalno svjedočanstvo o bespoštednoj borbi ljudi za goli opstanak i slobodu.