BiH: Gradačac jutros najtopliji na području Bosne, u većini mjesta temperatura jedva iznad nule Po kotlinama i uz riječne tokove ima dosta magle i niske oblačnosti, naročito u centralnim i istočnim područjima. U većem dijelu Bosne i Hercegovine preovladava pretežno sunčano vrijeme. Po kotlinama i uz riječne tokove ima dosta magle i niske oblačnosti, naročito u centralnim i istočnim područjima. Temperature zraka izmjerene u sedam sati iznosile su Livno -2, Bjelašnica, Drvar, Sokolac i Tuzla 0, Banja Luka, Bihać, Ivan Sedlo, Sanski Most, Sarajevo i Široki Brijeg 1, Bugojno i Prijedor 2, Stolac 4, Zenica 5, Gradačac, Mostar i Trebinje 7 i Neum 10 stepeni Celzijusa. Kako navode iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH danas će u većem dijelu zemlje pretežno sunčano vrijeme. Prije podne po kotlinama i uz riječne tokove će biti dosta magle i niske oblačnosti. Vjetar slab južnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 12 i 18 stepeni Celzijusa. U Sarajevu dosta niske naoblake dio prijepodneva. Sunčanije u drugom dijelu dana. Najviša dnevna temperatura zraka oko 14 stepeni Celzijusa.

Mostarac Dževad Pašić: Gledao sam kad je pao Stari most, glas mi zadrhti i nakon 30 godina Oči pune suza, nevjerice, niko ništa ne priča. Čuli su se pucnjevi, oni su slavili, jer su znali da će most biti srušen, riječi su kojima je Mostarac Dževad Pašić opisao momenat rušenja Starog mosta u Mostaru, srušenog projektilima Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) na današnji dan prije 30 godina. Ahmet Nurduhan – Prošlo je tačno 30 godina od rušenja Starog mosta u Mostaru, a tog kobnog 9. novembra 1993. godine Mostaraca Dževad Pašić bio je u neposrednoj blizini Starog mosta i gledao kako se njegov kamen sručio u hladnu Neretvu. “Gledao sam kad je most pao, šta reći, evo i nakon 30 godina glas mi podrhtava”, kaže Pašić  prisjećajući se jednog od najtežih momenata u životima svih Mostaraca i historiji ovog grada. Prije tri decenije, nakon što je u više navrata pogođen projektilima Hrvatskog vijeća odbrane (HVO), srušen je Stari most u Mostaru, simbol grada na Neretvi i remek djelo osmanske arhitekture iz 16. stoljeća, izgrađen prema nacrtima arhitekte Mimara Hajrudina, koji predstavlja jedan od najznačajnijih primjera bogatog kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine. Pašić, predsjednik Udruženja “Sinovi Mahale”, ističe kako je njemu lično ali sigurno svim građanima Mostara ovaj grad bez Starog mosta nezamisliv. Prisjeća se dana prije rušenja mosta, te navodi kako su primijetili dejstvovanje tenka, odnosno kako gađa Stari most. “Taj dan su gađali, no nije srušen tog dana, ali je most značajno oštećen. Mi smo osjetili svaku granatu prema mostu. Sutradan ujutro ponovo su počeli gađati s brda Stotina”, prisjeća se Pašić, te nastavlja: “Mi smo ponovo došli na isto mjesto, na kojem smo se dan ranije sakrili. Most je gađan. Gledao sam kad je pao, i šta reći, evo i nakon 30 godina glas mi zadrhti.” Naglašava kako ni tada, a ni danas ne može shvatiti kako su ljudi u stanju srušiti jedan takav kulturni i historijski spomenik. “Meni je, kao i svakom Mostarcu, bio san skočiti s Starog mosta. Nisam mogao shvatiti zašto je srušen, jer nije bio vojno važan. Taj most je uvijek bio simbol prelaska preko Neretve”, kaže Pašić. Na pitanje novinara Anadolu da opiše momenat rušenja Starog mosta, Pašić odgovara: “Oči pune suza, nevjerice, niko ništa ne priča. Čuli su se pucnjevi, oni su slavili, jer su znali da će most biti srušen.” O tome kako danas, kao čovjek koji je prije 30 godina svjedočio ratnim strahotama u Mostaru, gleda na masakre nad civilima u Palestini, Pašić odgovara kako ga to potresa, te kako se trudi da što manje gleda te snimke. Dodaje kako ono što su oni proživljavali u Mostaru, danas se dešava u Palestini. “Mene to jako potrese, upratim nešto na telefonu, vidim kako ljudi iznose djecu. Trudim se da što manje gledam. Isti to sam ja ovdje gledao i teško mi pada ubijanje civila, jer sam sve to ovdje proživio. Protiv sam ubijanja civila”, kaže Pašić. Podvlači kako vrlo dobro razumije kroz šta danas prolaze Palestinci. “Kad kažem da shvatam te ljude u Palestini, ja ih bukvalno shvatam. Ja sam doživio da se sakrijem u podrum, a da tenkovske granate prolaze kroz zgradu. Mogu zamisliti šta ljudi imaju (naoružanje) danas nakon 30 godina”, ističe Pašić, podsjećajući kako nikad neće zaboraviti kada su njegovoj komšinici u jednom danu poginula dvojica sinova. Rušenje Starog mosta počelo je dvadeset dana ranije, a intenzivno 8. novembra 1993. Gađan je s obližnjih planinskih visova Planinice i Stotine granatama velike razorne moći. Granate su padale i na kule Taru i Halebinku koje su svojevrsni statički uteg mostu. Cijela jedna ulica sa dućanima zvana Kujundžiluk potpuno je nestala. Granate su dva dana za redom intenzivno rušile dio po dio mosta. I konačno u 10 sati i 16 minuta, 9. novembra, pokleknulo je remek djelo mimara Hajrudina. Pao je u hladnu Neretvu.

Sattler: Na BiH je da izvrši reforme i prođe kroz otvorena vrata Evropske unije Šef Delegacije Evropske unije (EU) i specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini Johann Sattler pozvao je domaće lidere i institucije da provedu potrebne reforme koje će imati pozitivne efekte na kvalitetu života građana u Bosni i Hercegovini, napominjući da EU svakako ostaje uz BiH kao njen najveći trgovinski partner i investitor. Sattler je na sastanku uručio Izvještaj Evropske komisije o BiH za 2023. godinu predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH Borjani Krišto. Nakon sastanka je istakao da su vrata Evropske unije širom otvorena za Bosnu i Hercegovinu. “Sada je na Bosni i Hercegovini da izvrši potrebne reforme, iskoristi ovu priliku i prođe kroz ova otvorena vrata”, poručio je Sattler. Dodao je da je u izvještaju navedeno da Bosna i Hercegovina i prije marta 2024. godine može ponuditi argumentaciju da zemlje članice EU-a donesu odluku o otvaranju pregovora. “Još jedna pozitivan korak je da Bosna i Hercegovina sustiže ostatak regiona”, kazao je Sattler, napominjući da EU prepoznaje pozitivan pomak u BiH, ali je naglasio da određene negativnosti usporavaju put BiH prema EU: “Izvještaj se nadovezuje na dodjelu kandidatskog statusa od prije godinu dana i predstavlja jasan signal da je mjesto Bosne i Hercegovine u EU. Institucije EU-a poručile su da im je proces pridruživanja ponovo u fokusu.” Sattler je poručio da je pred vlastima u BiH puno posla na evropskom putu, posebno u pogledu ekonomskih pitanja. “Ovo nas dovodi do posljednje napomene, a tiče se Plana rasta za Zapadni Balkan. Plan koji je usvojen osigurava sredstva za reforme koje privlače investicije, odnosno investicije su podsticaj za reforme. Ovo je važna ponuda za cijeli region, nešto nezabilježeno u proteklim decenijama u procesu pridruživanja. Želim da zajednički radimo na regionalnoj integraciji, ono što je započeto u okviru Berlinskog procesa. Ovo treba da prate ključne reforme, posebno one koje se tiče vladavine prava, korupcije, organizovanog kriminala”, kazao je Sattler. Istakao je da će EU u narednom periodu pružiti značajna finansijska sredstva. “Šest milijardi eura, dvije milijarde su bespovratna sredstva, grantovi, a četiri zajmovi i krediti. Ovo nije neki tek dodatni finansijski instrument. Ako tome pridodate ostale finansijske pomoći, time smo dosegli nivo finansijske podrške uporediv sa sredstvima koje povlače zemlje članice EU-a u smislu koristi koje ostvaruju. To je nešto novo što dolazi sa Planom rasta i mislim da je sjajna poruka koja je poslana zemljama regiona”, rekao je Sattler i nastavio: “Taj novac će se davati pod uslovom reformi i pratiti modalitet programa rekonstrukcije i oporavka koji je osmišljen za zemlje članice nakon pandemije po istim principima, po principu reforme.” Pozvao je domaće lidere i institucije da poduzmu korake i provedu reforme koje će imati pozitivne efekte na kvalitetu života građana u Bosni i Hercegovini, napominjući da EU svakako ostaje uz BiH kao njen najveći trgovinski partner i investitor. – Izvještaj o napretku – Evropska komisija objavila je danas izvještaj o napretku u ispunjavanju preuzetih obaveza na evropskom putu Bosne i Hercegovine. U izvještaju Evropske komisije o Bosni i Hercegovini za 2023. godinu navodi se, između ostalog, da su i dalje potrebne ustavne i izborne reforme kako bi se Ustav uskladio sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Bosna i Hercegovina je značajno unaprijedila svoje usklađivanje sa vanjskom politikom EU-a. Nije postignut napredak u borbi protiv korupcije. Određeni napredak je postignut u borbi protiv organizovanog kriminala, navedeno je u izvještaju. Kako se dalje navodi, što se tiče ekonomskih kriterija, Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi uspostavljanja funkcionalne tržišne ekonomije. Napominje se također da je Bosna i Hercegovina između rane faze i određenog nivoa pripreme u svojoj sposobnosti da preuzme obaveze iz članstva u EU. Na kraju se navodi da su potrebni dalji napori da Bosna i Hercegovina ispuni 14 ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju Evropske komisije po zahtjevu za članstvo u EU i koracima navedenim u preporuci EK za kandidatski status. Komisija preporučuje otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom u EU nakon što se postigne neophodan stepen usklađenosti sa kriterijima za članstvo. Naglašeno je da će Evropska komisija izvijestiti Vijeće o napretku najkasnije u martu 2024. godine.

Prošle su 34 godine od pada Berlinskog zida: Događaj koji je označio kraj Hladnog rata Prošle su 34 godine od pada Berlinskog zida koji je više od dvije decenije dijelio Istočnu i Zapadnu Njemačku. Sagrađen je odlukom tadašnjeg komunističkog režima kako bi se spriječio odlazak istočnih Nijemaca u demokratske zapadne zemlje. Pad Berlinskog zida značio je, ne samo ujedinjenje Njemačke nego i početak pada komunističkog režima, odnosno kraja Hladnog rata. Berlinski zid je bila dugačka barijera koja je odvajala Zapadni od Istočnog Berlina i okružni teritorij Njemačke Demokratske Republike (DDR). Sagradila ga je istočnonjemačka vlast i dobio je propagandistički naziv s pridjevom “antifašistički”. Gradnja je počela 13. augusta 1961. godine i više je puta nadograđivan. Zid nije bio samo obična bodljikava žica preko visoke ciglene barijere nego je imao ulogu džinovskog betonskog zida koji je opasao zapadni Berlin, praktično podijelio grad, presjekao ulice i razdvojio mnoge porodice i prijatelje. Padom Berlinskog zida 9. novembra 1989., koji je bio prekretnica i za Njemačku i za Evropu, okončan je režim Istočne Njemačke, odnosno Njemačke Demokratske Republike (DDR), a socijalistički blok u Evropi je nestao. Između 1949. i 1961. oko tri miliona ljudi, posebno obrazovanih i kvalifikovanih mladih ljudi, pobjeglo je na Zapad iz Istočne Njemačke, čija se ekonomija pogoršavala. Kako bi spriječila ova bijega, administracija DDR-a odlučila je tajno zatvoriti granicu u Berlinu u subotu uveče, 12. augusta 1961. godine. Dugačak 156 kilometara, Berlinski zid bio je uzrok smrti najmanje 138 osoba koje su ubijene u pokušaju da ga pređu. Mnogi drugi, koji su spriječeni u tom naumu, završili su u tamnicama. Zbog sve veće želje za ujedinjenjem, otvoren je za neometan saobraćaj 9. novembra 1989. godine, a potom je potpuno srušen. Svega nekoliko sati poslije pada Berlinskog zida bili su otvoreni i drugi granični prelazi, a deseci hiljada Nijemaca plesali su ispred i na zidu. Istoga dana nakon pada zida u zapadni Berlin prešlo je milion osoba. Pad Berlinskog zida, simbola “hladnog rata” u 20. vijeku, jedan je od važnih koraka preduzetih ka ponovnom ujedinjenju zemlje. Prije 34. godišnjice pada Berlinskog zida, oni koji su posjetili ovaj spomenik u Berlinu ispričali su novinaru Anadolu svoja razmišljanja i sjećanja na pad zida. Ingrid Pixley, koja je emigrirala iz Berlina u SAD 1986. godine i došla u posjetu glavnom gradu, izjavila je da nikada nije očekivala pad Berlinskog zida. “Nisam mislila da će se ovo dogoditi. Bilo je potpuno iznenađenje. Znam ljude koji su pokušali da pređe na ovu stranu”, kazala je Pixley. Izjavila je da vjeruje da su se ljudi koji žive na istoku i zapadu Njemačke integrirali. “Mislim da je bilo teže nego što su ljudi zamišljali, ali su se ipak integrirali. Smatram da je impresivno doći u Berlin i vidjeti ljude različitih nacionalnosti. Jako je lijepo što se ovdje govori toliko jezika”, pojasnila je Pixley. Jedan od posjetitelja je bio i jedan penzioner koji nije želio reći svoje ime. Rekao je da je za rušenje zida saznao iz vijesti na televiziji 9. novembra 1989. godine. “U početku nisam mogao da vjerujem”, pojasnio je. Smatra da ljudi koji žive na istoku i zapadu zemlje nisu u potpunosti integrisani i da još uvijek ima ljudi koji imaju predrasude jedni prema drugima. Nikola, koji je radio u vrtiću u Istočnom Berlinu prije pada zida, izjavio je da je 9. novembra uveče bio kod kuće, a da je sutradan radio u vrtiću. Rušenje zida ga je iznenadilo. “U ovom gradu postoji mnogo mogućnosti. Mnogi od njih su otišli da rade na zapadu grada. Naravno, postoje razlike. Imam prijatelje i na istoku i na zapadu grada. Berlin je za mene postao grad. Naravno, i dalje ima problema”, dodao je Nikola. Prve dvije osobe koje su izgubile život u pokušaju prelaska Berlinskog zida su Ida Siekmann i Gunter Liftin. Zid je bio i oličenje Hladnog rata, pa je time i samo rušenje Berlinskog zida označilo početak oslobađanja od komunističke ideologije i struktura, ne samo u Istočnoj Njemačkoj, nego u većini do tada socijalističkih država u Evropi. Njemačka je dugi niz godina, a posebno nakon ujedinjenja, najveća ekonomska sila u Evropi i među vodećima u svijetu. Svakog 9. novembra organizuje se skromno obilježavanje godišnjice rušenja Berlinskog zida kada se prisutni prisjećaju i onih koji su izgubili živote.

Manifestacije  “Zima u Tuzli” počinje 15.11.2023. godine Po uzoru na gradove iz regije i Evrope koji tradicionalno nude bogate zimske markete i sadržajne praznične programe, zimsku sezonu u gradu Tuzli će ponovo obilježiti manifestacija „Zima u Tuzli“, koja iz godine u godinu izrasta u turistički brend prepoznatljiv izvan granica Bosne i Hercegovine. Sa ciljem obogaćivanja turističke ponude u zimskom periodu, a u svrhu podrške poduzetnicima i obrtnicima, Turistička zajednica grada Tuzle i Grad Tuzla su i ove godine kroz ustupanje mobilnih kućica omogućili promociju lokalne privrede na Trgu slobode od 15.12.2023. do 07.01.2024. godine. U ovom periodu će građanke i građani Tuzle, ali i gosti našeg grada, imati priliku da na Trgu slobode, uživaju u prazničnim čarima, gastro ponudi i zabavnom programu. Turistička zajednica grada Tuzle i Grad Tuzla, u partnerstvu sa Bingo Grupom, te uz sponzorstvo NLB Banke BiH, su za ovu manifestaciju obezbijedili atraktivan muzičko-zabavni program kojeg u petak, 15. decembra 2023. otvaramo velikim koncertom Džejle Ramović.

Izrael ponovo bombardovao naseljena područja u Gazi: Veliki broj ubijenih i ranjenih Mnogi civili su ubijeni i povrijeđeni u novom bombardovanju izraelske vojske naselja u gradu Deir al Balahu u Pojasu Gaze. Selame Marouf, šef Ureda za medije Vlade u Gazi, kazao je za Anadolu da su izraelski borbeni avioni bombardovali naseljena područja u Deir al Balahu. Istakao je da su mnogi civili ubijeni i povrijeđeni u najnovijem napadu. “Zračni napadi izazvali su velika razaranja u stambenom području”, kazao je Marouf. Glasnogovornik palestinskog Ministarstva zdravlja u Gazi Ashraf al-Qudra također je rekao da ima mnogo žrtava u vazdušnim napadima izraelske vojske na Deir al Balah. Dodao je da medicinski timovi rade na spašavanju povrijeđenih koji su ispod ruševina na tom području. Pojas Gaze je pod teškim bombardovanjem otkako je palestinska grupa Hamas pokrenula iznenadnu ofanzivu na Izrael 7. oktobra. Od tada je ubijeno najmanje 10.328 Palestinaca, među kojima 4.237 djece i 2.719 žena. Prema zvaničnim podacima broj poginulih u Izraelu je oko 1.600. Izvor: Super TV/AA

Marko Divković: Vapaji civila iz Gaze podsjećaju na posljednja obraćanja Nine Ćatića iz Srebrenice Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari i Linija za pomoć novinarima (FMHL) pozvali su gospođu Irenu Khan, specijalnu izvjestiteljicu Ujedinjenih naroda za slobodu izražavanja i mišljenja, da se hitno uključi u zaštitu novinara/ki i medijskih ekipa u ratnoj zoni pojasa Gaze koji su svakodnevno izloženi ubistvima, ranjavanjima i drugim sigurnosnim rizicima tokom obavljanju profesionalnih novinarskih zadataka. Predsjednik Udruženja/udruge BH novinari Marko Divković ističe u razgovoru za Anadolu kako je u sadašnjem trenutku najgore ćutati i okretati glavu od svakodnevnog krvoprolića. “Ono što smo zapravo mogli to je sve što smo mogli da pozovemo međunarodne zvaničnike da učine sve što prije i što efikasnije da se novinarski posao u Gazi obavljao maksimalno sigurno. Mi pri tome ne mislimo samo na novinare Palestince nego na sve novinare, novinare iz drugih zemalja, kolege iz Izraela, dakle generalno na novinare. Zašto smo se oglasili? U ovoj situaciji najgore je ćutati i reći kako nas sve to ne zanima, kako je to daleko. Mi koji smo rat proveli u Bosni i Hercegovini dobro znamo taj osjećaj nemoći, kada očekujete bilo kakvu pomoć, a nje nema. Odnos međunarodne zajednice prema problemu u Gazi, prema stradanjima civila, prema stradanjima novinara podsjeća doslovce na stradanja u Bosni i Hercegovini. Negdje sam skoro objavio jedan kratak post da me vapaji civila iz Gaze podsjećaju na zadnja obraćanja Nine Ćatića iz Srebrenice. Ta neka podudarnost nas koji smo ovdje u Bosni i Hercegovini doživjeli je zapravo ono što unosi nemir. Ne treba ćutati makar smo mi izuzetno svjesni naše nemoći, ali smo pozvali gospođu Irenu Khan i ostale čimbenike da učine maksimalno što prije i što efikasnije“, naveo je Marko Divković, predsjednik Udruženja/udruge BH novinari. Upravni odbor BH novinara ističe da je organizacija Reporteri bez granica (RSF) izvijestila o ubistvu 34 novinara i uništavanju 50 redakcija medija u Gazi. Ova organizacija je pozvala tužioce Međunarodnog krivičnom suda (ICC) u Den Haagu da istraže ove slučajeve. RSF je također podnio pritužbu ICC za osam palestinskih novinara, za koje kažu da su ubijeni u izraelskom bombardovanju civilnih područja u Gazi, i jednog izraelskog novinara, ubijenog tokom napada Hamasa na jugu Izraela. Istovremeno, Komitet za zaštitu novinara (CJP) izvještava o ubistvu 31 novinara do početka novembra ove godine, među kojima je 26 Palestinaca, četiri Izraelca i jedan Libanonac.

Gradonačelniku Lugaviću uručena zahvalnica za podršku UG “Sevdalije” U znak zahvalnosti za podršku i saradnju, predstavnici Udruženja  građana “Sevdalije”, danas su u gradskoj upravi, uručili zahvalnicu, gradonačelniku Tuzle, dr.sc. Zijadu Lugaviću. Istaknuto je, kako je saradnja sa Gradskom upravom Tuzle od suštinskog značaja za njihovu djelatnost, omogućavajući im da promovišu sevdalinku u široj zajednici. Gradonačelnik Lugavić zahvalio se na priznanju, te kazao: “Hvala vam na svemu što radite za naš grad. Vaša predanost i ljubav prema sevdalinci je neprocjenjiva. Nastavit ćemo zajednički raditi na očuvanju i promociji ovog neprocjenjivog kulturnog blaga naše države.” Udruženje postoji i radi preko 20 godina i posvećeno je očuvanju tradicionalne bosanske pjesme, poznate kao sevdalinka, te članovi nastoje sačuvati neprocjenjivo kulturno blago Bosne i Hercegovine i prenositi ga na buduće generacije. Njihova predanost ovom cilju ne poznaje granice, jer sve što rade čine iz ljubavi prema sevdalinci i to volonterski.