Vjerski program

Novi Pazar: Medrese “Sinan-beg” i “Bakije-hanume” ispratile maturantkinje i maturante

Novi Pazar: Medrese “Sinan-beg” i “Bakije-hanume” ispratile maturantkinje i maturante Šetnjom centralnim gradskim ulicama i svečanom akademijom koja je organizovana u Novom Pazaru Rijaset Islamske zajednice Srbije i Mešihat Sandžaka ispratili su maturantkinje i maturante koji su uspešno završili četvorogodišnje versko obrazovanje, javlja Anadolija. Na svečanosti organizovanoj u novopazarskom Kulturnom centru ispraćeni su maturanti 415. generacije “Sinan-beg” medrese, odnosno 13. generacije od obnove rada te verske obrazovno-odgojne ustanove. Ispraćena je i prva generacija maturantkinja iste medrese, ali i 11. generacija maturantkinja “Bakije-hanume” medrese iz Prijepolja, opštine na tromeđi Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

Upriličena ikrar-dova u džematu Braunau

Upriličena ikrar-dova u džematu Braunau U subotu, 27. maja 2023. u džematu “Braunau (Austrija), poslije podne-namaza proučena je ikrar-dova za Zehrudina Hodžića, predsjednika džemata Braunau. Ikrar-dovi prisustvovali su članovi porodice, brojna rodbina, prijatelji i džematlije džemata Braunau. Na početku programa prisutnima se obratio Abdulah-ef. Čajlaković imam džemata Braunau, koji je u nadahnutom govoru ukazao na vrijednost obavljanja hadža. Prisutnima su se obratili i dr. Damir ef. Babajić imam džemata “Hidaje” Minhen (Njemačka) i Sakib-ef. Zekan imam džemata Liezen (IZBA). Zehrudin na hadž putuje sa agencijom “Mobarak” iz Beča uz pratnju šerijatskog vodiča Ishak-ef. Ahmetovića, koji je istakao da hadž nema ovozemaljsku cijenu i da svaki musliman treba čim se steknu uslovi izvršiti ovu obavezu. “Ove godine sa agencijom “Mobarak KG” iz Beča putuje 120 Bošnjaka. Na zahtjev većine budućih hadžija naš boravak na svetim mjestima trajat će dvije sedmice. Ovih dana obilazimo naše Bošnjačke džemate u kojima se organizuju ikrar-dove i seminari. Narednih dana seminare i ikrar dove biće upriličene u džematima “Bošnjak” Graz i “Gazi Husrev-beg” Beč koji su u sastavu Islamske zajednice Bošnjaka u Austriji. Također narednog vikenda planirana je ikrar-dova za buduće hadžije u Švicarskoj. U toku su prijave i za jesenjsku umru koja će također biti dobro isplanirana i sadržajna”, rekao je za Super TV Ishak-ef. Ahmetović, dugogodišnji šerijatski vodič na hadž i umru. Također tokom ikrar-dove obratio se Zehrudin Hodžić i tom se prilikom zahvalio Allahu što mu je omogućio ovo putovanje. “Zahvaljujem se i svojoj djeci, snahama, zetu, supruzi, unucima što su me na ovaj način obradovali. Također hvala svim prisutnima, rodbini i mojim džematlijama, mom imamu Abdulah-ef. Čajlakoviću, te dr. Damir ef. Babajiću i Sakib-ef. Zekanu koji su došli danas da uveličaju ikrar-dovu. Drago mi je što ću svoju dužnost obaviti uz pomoć Ishak-ef. Ahmetovića mog prijatelja i dugogodišnjeg šerijatskog vodiča koji je javnosti poznat širom svijeta. Ovih mjeseci radimo na još jednom vrijednom projektu, a to je izgradnja naših novih džematskih prostorija. Dovim i dovit ću u Mekki da se ovaj projekat završi kako smo planirali i da naredne godine ikrar-dovu obavimo u novom prostoru za vjerske obrede” rekao je Zehrudin Hodžić. Nakon proučene dove organizovan je ručak za sve prisutne. Snimak ikrar-dove iz džemata Braunau gledajte u petak od 21:15 sati na Super TV.  

Tuzla: U srijedu promocija knjige “Islam i muslimani bužimskog kraja”

Tuzla: U srijedu promocija knjige “Islam i muslimani bužimskog kraja” Medžlis Islamske zajednice Tuzla organizuje promociju knjige “lslam i muslimani bužimskog kraja” u srijedu, 31. maja 2023. godine u Centru za mlade Tušanj sa početkom u 19:00 sati. O knjizi će govoriti doc. dr. Šefko Sulejmanović, hfz. dr. Rifet Sahinović i autor Amir Sijamhodžić, prof. Suorganizatori promocije su Medžlis Islamske zajednice Bužim, Institut za društvena i religijska istraživanja i JU Specijalna biblioteka ,,Behram-beg”. Knjiga lslam i muslimani bužimskog krajo govori o dolasku islama na ove prostore te prati organiziranje vjerskog života muslimana Bužima od davnina sve do sadašnjosti.

Enver Beganović stigao u Mekku Nakon 185 dana pješačenja

Enver Beganović stigao u Mekku Nakon 185 dana pješačenja Enver Beganović (52), porijeklom iz Bosne i Hercegovine, nakon 185 dana pješačenja, iz Austrije je stigao u Mekku kako bi obavio hadž, jedan od pet temelja islama. Beganović je 18. novembra prošle godine krenuo pješke iz mjesta Mauthausen prema Mekki gdje je stigao u nedjelju. Prešao je put dug 6.600 kilometara. “Došao sam na ideju tako što saM oduvijek znao da čovjek kao musliman treba jednog dana za života ići na hadž. Osjetio sam da me način i tempo života dosta udaljio od puta kako sam kao dijete bio odgajan – da vjerujem u Boga, budem Bogu zahvalan. Tako su me mati i otac učili”, rekao je ranije Beganović za Anadoliju dok je bio u iračkom gradu Kirkuku. Kako je kazao, tokom putovanja od hiljade kilometara nije nailazio na probleme, naprotiv, dobio je, kako je kazao, neočekivanu pomoć i podršku od ljudi. “Imao sam lijepe susrete s ljudima. Nisam ništa loše doživio nigdje. Prevazišlo je sva moja očekivanja. Odnos ljudi prema meni, podrška ljudi koji se upoznaju s mojom misijom, kroz sve zemlje kroz koje sam prolazio nosim samo najljepše utiske”, rekao je Beganović. Na hodočašće je, kaže, odlučio ići pješice, jer je bio sportista i navikao je da hoda velike udaljenosti. Dodao je da se tokom mjeseci pješačenja do svete zemlje nikada nije umorio. Hadž je po šerijatskim propisima jedan od pet temeljnih islamskih dužnosti. Svaki musliman koji je punoljetan, pametan, imućan i zdrav dužan je da jednom u životu hodočasti Kabu u Mekki, Saudijskoj Arabiji, boravi na Arefatu, obiđe Safu i Mervu i obavi druge dužnosti.

Posljednji ispraćaj Saliha Brkića

Posljednji ispraćaj Saliha Brkića Rijeka ljudi danas se slivala ka tuzlanskom Komemorativnom centru. Posljednjem ispraćaju doajenu bosanskohercegovačkog novinarstva Salihu Brkiću, koji je ovaj svijet zauvijek napustio 12. maja u 75. godini, prisustvovala je porodica, rodbina, kolege, mnogobrojni građani koji su došli da se oproste od čovjeka koji je obilježio njihove živote, javlja Anadolija. Mnogobrojne kolege novinari ističu “da su od Saliha Brkića učili, da je zavirio u svaku srebreničku dušu, da ih je učio o genocidu u Srebrenici, ali i da je znao pustiti suzu na otkopavanjima masovnih grobnica u Podrinju“. Salih Brkić je najprije radio na Radio Banovići, potom Radio Sarajevo, a onda za Televiziju Sarajevu, Televiziju Bosne i Hercegovine i Federalnu televiziju iz koje je otišao u penziju. Dobar dio radnog vijeka s njim je proveo kamerman Enes Muratović. “Pamtit ću ga kao velikog čovjeka, prijatelja, druga, koji je uvijek bio spreman da pomogne, ne samo meni nego bilo kome. Njegove su se priče uvijek bazirale na tome da mu je u fokusu bio čovjek, mali čovjek koji je bio ugnjetavan da li od sistema ili nekih drugih ljudi i sve njegove priče su bazirane na toj ljudskosti“, kaže Muratović. Izvještavajući o historijskim događajima i sam je postao dio historije. Izvještavao je o najvećoj rudarskoj tragediji u bivšoj Jugoslaviji kada je poginula najmlađa smjena u jami Dobrnja – Jug u tadašnjim Titovim rudnicima Tuzla. Potom o događajima tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, a najduže o srebreničkom genocidu, o bolu i patnji srebreničkih majki… “Pamtit ću ga, prije svega, po jednom velikim intelektu. On je bio čovjek široke duše, on je bio, kako bih rekao, stanovnik svijeta, čitav svijet je bio u njegovoj duši. S njim sam jako puno pričao o Srebrenici, čak ne i samo profesionalno nego i intimno, ljudski… Naučio me je kako da razumijem Srebrenicu, naučio me je kako da osjećam i volim Srebrenicu, a patim za svim onim što se u njoj desilo tokom 1995. godine. Ono što je mene kod njega uvijek fasciniralo to je što je bio na najtežim zadacima, promovisao je genocid u Srebrenici, živio je za svaki mezar, za svaki kabur, za svaki tabut koji je spušten u Srebrenici, ali nikad od njega nisam čuo ni jednu ružnu riječ, nikada nisam čuo da je nekoga prokleo, da je nekoga optužio, da je bio prema bilo kome ko je počinio zločin na neki način grub i osvetničiki. Samo je radio svoj posao i dokumentovao ono što se nažalost na ovim prostorima desilo“, istakao je Aleksandar Marković, urednik na Federalnoj televiziji. U komemorativnom obraćanju od Saliha Brkića oprostili su se Željko Tica, urednik Informativnog programa FTV-a, Nađa Ridžić u ime Društva novinara BiH i Dino Durmić u ime ITC-a Tuzla. Dženaza-namaz predvodio je muftija tuzlanski dr. Vahid ef. Fazlović, a Salih Brkić je ukopan na mezarju Moluhe u Tuzli. “Braćo i sestre, svjedočimo istinu o velikom djelu rahmetli Saliha Brkića, svjedočimo to onako kako je on svjedočio istinu tokom cijelog svog života. Govorio je svojim srcem i radio je svojim srcem. Svi smo to osjećali jer ga je Allah dž.š. preodredio za to. To je izviralo iz njegove ljudske priorde, naravno iz njegove vjere, njegovog humanizma. Malo su čije oči vidjele ono što su vidjele Salihove oči. A onda je sve zabilježio i to je objelodanio, to je istina, a za svakog čovjeka je najvažnija istina. Nepobitno je ono što je Salih govorio, što je prenosio ljudima, makar da su neki među ljudima bili protiv toga jer uvijek ima pobornika istine i ima onih koji su protiv istine. Salih se nije obazirao na to. Bio je svjedok i borac za istinu. Njegova riječ se daleko čula“, kazao je između ostalog muftija Fazlović. Dodao je da je Salih Brkić uvakufio svojoj Islamskoj zajednici video i fotoarhivu porušenih džamija i agresije na Bosnu i Hercegovinu, uvakufio je i fotoarhivu više od stotinu masovnih grobnica. “To je neizmijerno važno. Ova dokumentacija se čuva u institucijama IZ-a u Sarajevu i Tuzli. Tako se služi svom narodu, tako se služi svojoj domovini, univerzalnim vrijednostima jer Salih nikada nije bio protiv dostojanstva bilo kojeg čovjeka“, istakao je Fazlović. Salih Brkić je rođen u Mostaru 1948. godine, a odrastao u Stocu. Životni put ga je doveo u Tuzlu gdje je radio u mnogim medijima. Osim zavidne novinarske karijere za koju je dobio mnogobrojna priznanja, Brkić je autor i brojnih dokumentarnih filmova. Iza njega je dokumentarni film “Hatidža“ o srebreničkoj majci Hatidži Mehmedović. Radio ga je 16 godina. Zatim film “Nermin“ na kojem je radio šest godina. Radio je i film o Seadu Bekriću kome su izbijene oči u granatiranju Srebrenice 12. aprila 1993. godine kada su ubijene 74 osobe, te o Bekiru Husejnoviću, dječaku sa rukama starca. Dobitnik je mnogobrojnih nagrada, od kojih je i Povelja Hasan Kaimija za životno djelo.

Hiljade vjernika na Danima mevluda i zikra u Blagaju

Hiljade vjernika na Danima mevluda i zikra u Blagaju     Hiljade vjernika iz cijele Bosne i Hercegovine i regiona pristiglo je na centralni događaj manifestacije Dani mevluda i zikra na Derviškoj tekiji u Blagaju. Riječ je o najstarijoj kulturno-vjerskoj manifestaciji u Hercegovini. Svečanost je započela tradicionalnim mevludom u sklopu kojeg su odlomke iz Kur’ana učili poznati hafizi. Rukovodilac Službe za vjerske poslove i obrazovanje Mostarskog muftijstva Ilham efendija Puce naglasio je da je manifestacija utemeljena na okupljanjima vjernika na dovištima, koji se na taj način, kako kaže, nastoje približiti Stvoritelju, razmišljajući o korijenima, ali i sadašnjosti.     “Manifestacija je od velikog značaja za sve Bošnjake. Njome afirmišemo i promovišemo učenjake koji su ostavili neizbrisiv trag u tradiciji i historiji. Govorimo o sebi, identitetu, vjerskom, nacionalnom i kulturnom, a manifestacija je od velike važnosti ne samo za Mostar, već i za Bosnu i Hercegovinu“, kazao je Puce. Tradicija godišnjeg okupljanja i dovišta u Blagaju održavala se do 1925, kada je umro posljednji njen šejh, nakon čega je tekija postala samo turistička atrakcija. Tradicija je obnovljena 1975. godine. Mevlud se prema kalendaru Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini organizira svake druge subote u maju.  

Bratunac: Šest bošnjačkih žrtava ukopano u mezarju Veljaci

Bratunac: Šest bošnjačkih žrtava ukopano u mezarju Veljaci   Na bratunačkom šehidskom mezarju Veljaci danas je klanjana 17. kolektivna dženaza za šest žrtava velikosrpskih zločina počinjenih na ovom području u proljeće 1992. godine. Najmlađa žrtva koja je danas pronašla svoj vječni smiraj je Amira Paraganlija, koja je ubijena u sedmoj godini života, a u kabure pored nje spušteni su njena majka Safija Paraganlija (31) i nena Rukija Paragajlija (67). Dženaza je klanjana i Aliji Hodžiću, Sabaheti Hasanović i Šaćiru Muminoviću. Sestra i brat, Samra i Amir Paraganlija, nakon dženaze svojim najmilijim, rekli su da se nadaju da će ubrzo pronaći i posmrtne ostatke oca Adila. Sudbina porodice Paraganlija je jedna od najtragičnijih iz doba agresije na Bosnu i Hercegovinu. U njihovu kuću u naselju Joševo u proljeće 1992. godine upali su srpski vojnici i rafalnom paljbom ubili Rukiju, Safiju i Amiru… Pucali su i u bešiku u kojoj je bila jedanestomjesečna Samra, dok se od metaka sakrio Amir. Poslije desetak dana djeca su pronađena pored mrtvih tijela svojih najmilijih. Jedanaestomjesečnu Samru spasila je tetka Dila, dok je petogodišnji Amir odveden u logor. Rodio se kao zdrav dječak, ali nakon tortura preživljenih u logoru danas je osoba s posebnim potrebama i o njemu brine sestra Samra, koja se udala i ima dva sina. “Teško je, teško je, vjerujte mi… Svaki dan nedostaju. Od godina kada sam prohodala, kada me je neko trebao pomilovati, kada sam trebala Bajram dočekati. Ništa, sve mi je od toga u životu uskraćeno. Moje djetinjstvo je uskraćeno, sve mi je uskraćeno u životu. Sve su mi uzeli, i oca i majku, sve, što mi je trebalo kao djetetu, sve su mi uzeli”, kaže Samra Halilović, rođena Paraganlija, koja je s bratom Amirom pred kaburima majke, sestre i nene učila Fatihe. Bratunac je jedno od mjesta u Bosni i Hercegovini čije je stanovništvo najteže stradalo u agresiji na BiH. U Bratuncu su ubijana i nerođena djeca, a monstruozni plan zatiranja bošnjačkog stanovništva koje je činilo 70 odsto ukupne populacije u općini provođen je planski i sistematski. “Mi, u Podrinju, generalno, imamo dane koji su za nas važni i kolektivne dženaze kada je ukop žrtava. Ono što je ovdje potrebno istaći da je namjera genocida koja je dokazana u julu 1995. godine u suštini je započela početkom rata u BiH, a posebno mi u Podrinju od Višegrada do Bijeljine smo to osjetili, jer su prve žrtve u BiH pale ovdje u Podrinju. Nažalost, to je naša sudbina. Obaveza je sjećanje i to je težak oblik društvene odgovornosti koji mi gajimo”, kazao je Ćamil Duraković, dopredsjednik bh. entiteta Republika Srpska. Tuzlanski muftija Vahid ef. Fazlović istakao je kako se u Veljacima kolektivno svjedoči, zajedno s porodicama šehida, jednoj velikoj istini. “Zajedno sam s našim šehidima u šehitlucima. Došli smo da im iskažemo naše poštovanje i našu zahvalnost. Šehidi su svjedoci, simboli, vrijednosti ljudskog života, ali i zlodjela protiv života”, rekao je tuzlanski muftija Vahid ef. Fazlović. Dženazi su prisustvovali domaći predstavnici vlasti, izaslanstvo OHR-a, ali i američki ambasador u BiH Michael J. Murphy koji je rekao: “Moramo nastaviti aktivno raditi na pronalasku nestalih lica, ali i tražiti pravdu u smislu procesuiranja onih koji su počinioci ovih zločina. To je upravo onakva vrsta pomirenja koja je potrebna Bosni i Hercegovini kako bi nastavila graditi svoju demokratiju i kako bi mogla da se razvija kako zaslužuje”, rekao je ambasador Murphy. ​​​​​​​ Na mezarju Veljaci poslije 17. kolektivne dženaze svoj vječni smiraj pronašlo je 316 žrtava velikosrpskih zločina. Bratunčani tragaju za još oko 200 nestalih. Dženazu-namaz je predvodio Enes ef. Ljevaković, zamjenik reisul-uleme Islamske zajednice u BiH.

U Ferhat-pašinoj džamiji u Banjaluci obilježen Dan džamija i džemata

U Ferhat-pašinoj džamiji u Banjaluci obilježen Dan džamija i džemata Tim povodom na platou Ferhadije upriličena je izložba fotografija banjalučkih džamija kroz istoriju, od izgradnje, rušenja do obnove. U samoj džamiji održana je Akademija “Sjećanje na rušenje Ferhadije i ostalih banjalučkih džamija” u okviru koje su prigodan program izveli imami Medžlisa Islamske zajednice Banjaluka i učenici banjalučke Medrese “Reis Ibrahim ef. Maglajlić”. Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Banjaluka Muamer ef. Okanović rekao je da je cilj programa da pokušaju da očuvaju “sliku i memoriju koja bi trebalo da bude dio našeg identiteta”. “Ferhadija džamija je služila svojoj svrsi više vijekova i stoljeća. Nažalost, 1993. godine, pomućeni umovi su je porušili. Ona je izgubila tu svoju svetost u silnom rušenju i raznošenju njenih artefakata i vrijednosti. Prekinuta je jedna nit čovjekovog hoda u svetom prostoru, a on je bio za ovaj grad sve, ne samo za mulimane, Bošnjake, nego za sve ljude”, rekao je muftija banjalučki Nusret ef. Abdibegović. Prema njegovim riječima, naporom dobrih ljudi, obnovljena je džamija i ona sada treba da služi svojoj svrsi. “Kosmički potres je bio njeno rušenje, a zemljski zločin, tačnije urbicid, se dogodio jer su sve džamije koje su preostale od Drugog svjetskog rata u gradu Banjaluci porušene, njih 16. Mi se radujemo što možemo danas svjedočiti dobrotu ljudi koji su ipak smogli snage i kroz bol i kroz patnju, daleko od svojih kuća, pružiti podršku i obnoviti ovu džamiju”, naglasio je Abdibegović. Dodao je da se raduju svima onim koji će posjetiti ovu džamiju. “Na ovaj način pokazujemo da drevne civilizacije su uvijek mudro mislile, planirale. Nažalost, naša civilizacija,, umjesto da govori o miru, ona govori o ratu, umjesto da govori o ljubavi ona govori o mržnji, umjesto da govori o gradnji, ona govori o razgradnji i rušenju. Vjerujem da će se pojaviti umni ljudi koji će tminu i koprenu sa očiju ljudi i zatvorene umove otvoriti i osvijetliti kao što je današnji dan osvijetlio ovaj grad”, dodao je Abdibegović. Na današnji dan, u noći 7. maja 1993. godine, nakon 414 godina postojanja, minirana je i do temelja srušena jedna od najznačajnijih džamija u Bosni i Hercegovini, čuvena banjalučka ljepotica Ferhadija. Ubrzo zatim, minirani ostaci džamije odvezeni su na gradsku deponiju, a dio je bačen u jezero Karanovac, čime je nedvojbeno potvrđena planska i sistematska aktivnost realizacije zločina urbicida. Ferhat-pašina džamija, zadužbina Ferhad-paše Sokolovića, izgrađena 1579. godine, predstavljala je jedno od najuspješnijih arhitektonskih ostvarenja bosanske arhitekture u vrijeme Osmanlija u 16. stoljeću. Ferhadija je 1950. godine uvrštena u kulturnu baštinu BiH, a potom i na listu spomenika svjetske baštine pri UNESCO-u. Ferhadija je bila samo jedna od 16 banjalučkih džamija koje su tokom agresije na BiH do temelja porušene. Osim toga, 7. maj je i sjećanje na tragično stradanje Cazinjanina Murata Badića, 7. maja 2001. godine u Banjoj Luci. Tada su polaganje kamena-temeljca za obnovu prekinuli neredi u kojima je Murat Badić zadobio smrtne rane. Ferhadija je ponovo sagrađena te svečano otvorena na Dan džamija, 7. maja 2016. godine.

Dani džemata i džamija: Brojni sadržaji i aktivnosti tokom manifestacije u 10 gradova BiH

Dani džemata i džamija: Brojni sadržaji i aktivnosti tokom manifestacije u 10 gradova BiH   Otvorenjem izložbe “Džamije Bošnjaka u Istanbulu” u zgradi Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu u četvrtak je zvanično otvorena tradicionalna manifestacija “Dani džemata i džamija”, koju u povodu 7. maja Dana džamija organizuje Uprava za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, javlja Anadolija. Islamska zajednica u BiH 7. maj obilježava kao Dan džamija, u znak sjećanja na 7. maj 1993. godine, kada je srušena jedna od najljepših bosanskohercegovačkih džamija, banjalučka Ferhadija, ali i sve druge džamije koje su porušene tokom agresije. U ranim jutarnjim satima, 7. maja 1993. godine, razornim eksplozivom srušena je Ferhadija džamija u Banjoj Luci. Njeni ostaci nakon rušenja razmješteni su na tajne lokacije kako bi se, po mogućnosti, trajno sakrili materijalni tragovi ovog historijskog i civilizacijskog simbola, biljega muslimanskog kontinuiteta i identiteta na ovim prostorima. “Ferhadija je u našoj kolektivnoj memoriji sinonim razaranja muslimanske sakralne arhitekture u BiH koja se odvijala po unaprijed utvrđeno planu i cilju”, poručeno je na današnjoj konferenciji za novinare u Sarajevu. Direktor Uprave za vjerske poslove Mensur Malkić istakao je kako će i ove godine tradicionalno u svim dijelovima Bosne i Hercegovine biti upriličen niz različitih sadržaja i aktivnosti. Podsjetio je kako je prošlo 30 godina od rušenja banjalučke ljepotice Ferhadije. “Znamo da je jedan od ciljeva agresora bio da se unište ne samo džamije i mesdžidi, nego i oni koji dolaze u džamije i koji su vezani za njih i svoje džemate. Mi se ovom manifestacijom prisjećamo ne samo porušenih džamija već i svih stradalih u protekloj agresiji na našu domovinu”, rekao je Malkić te dodao: “Želimo na ovaj način uputiti poruku svima onima koji su željeli da ne bude više džamija i džemata, da i nakon 30 godina, Bošnjaci i Bošnjakinje, muslimani i muslimanke u BiH stoje uspravno kao što uspravno stoje i njihove džamije. Stojimo uspravno i dostojanstveno, onako kako nas uči naša vjera. Mi smo tu i mi ćemo, ako Bog da, ovdje s našim džamijama ostati do Sudnjeg dana.” U prostorijama Biblioteke potom je otvorena i izložba “Džamije Bošnjaka u Istanbulu”, čiji su autori uposlenici Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. Radi se o 11 džamija u Istanbulu koje su dali sagraditi Bošnjaci, a s kojih se i danas pet puta na dan oglašava mujezin i upućuju dove za njihove vakife. Riječ je o džamijama izgrađenim u periodu između 1463. i 1586. godine. Tokom nešto manje od 30 dana manifestacije biće održane izložbe, promocije, projekcije filmova, otvorenja džamija, večeri Kur’ana, a sve to će biti održano u 10 bosanskohercegovačkih gradova: Sarajevu, Bihaću, Cazinu, Ljubuškom, Konjicu, Banjoj Luci, Tešnju, Jajcu, Ustikolini, Živinicama i Tuzli. Centralna svečanost biće održana 7. maja u Banjoj Luci, kada će biti upriličena akademija “Sjećanje na rušenje Ferhadije i ostale banjalučke džamije”. Manifestacija će se završiti svečanošću pod nazivom “45 godina od osnivanja Tarikatskog centra” u Gazi Husrev-begovom hanikahu u Sarajevu. Dan džamija je sjećanje na 614 džamija srušenih u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu i progona Bošnjaka s teritorija na kojima su stoljećima živjeli. Osim toga, prema podacima Islamske zajednice BiH, srušeno je i 218 mesdžida, 69 mekteba, četiri tekije, 37 turbeta i 405 drugih vakufskih objekata. Na teritoriji pod kontrolom Vojske Republike Srpske (VRS) srušene su 534 džamije, a na teritoriji koju je kontrolisalo Hrvatsko vijeće obrane (HVO) 80. Uništeno je ili oštećeno više od 80 posto od 1.144 džamije koliko ih je prije agresije bilo na prostoru BiH. Ferhadija zadužbina Ferhad-paše Sokolovića, izgrađena je 1579. godine, a 1950. godine uvrštena je u kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine, potom i na listu spomenika svjetske baštine pri UNESCO-u. Srušena je 7. maja 1993., a polaganje kamena temeljca za obnovu 2001. godine prekinuli su neredi u kojima je stradao Murat Badić iz Cazina. Svečano otvaranje Ferhadije održano je na Dan džamija 7. maja 2016. godine.

Hrvatska: U Maljevcu počela gradnja Islamskog centra

Hrvatska: U Maljevcu počela gradnja Islamskog centra   U mjestu Maljevac u Općini Cetingrad u Republici Hrvatskoj položen je kamen temeljac za izgradnju Islamskog centra. Ova svečana prigoda okupila je brojne muslimane iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske koji su istaknuli da će centar biti simbol zajedništva muslimana ali i suživota sa drugim vjernicima. “Ovo će biti mjesto okupljanja i zajedništva, rasadnik dijaloga i zajedničkog uvažavanja. Islamski centar u Maljevcu ima svoju posebnu vrijednost jer odražava nužnost i potrebu muslimana koji žive na području ove tri-četiri općine Cetingrad, Vojnić, Glina i Topusko, jer će imati muslimani ovih prostora adekvatan vjerski prostor za vjersko i kulturno jačanje svoga duhovnoga i identitetskoga bića. Mešihat Islamske zajednice daje potporu ovom projektu da se izgradi ovo hvale vrijedne i Bogu ugodno djelo, a to je izgradnja novog Islamskog centra jer će on značiti ponos i zadovoljstvo muslimana u Hrvatskoj“, kazao je Aziz efendija Hasanović, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj. Islamska zajednica u BiH podržava ovaj projekt i cijeni status muslimana u Hrvatskoj, istakao je hafiz Mehmed efendija Kudić, muftija bihaćki i predstavnik Islamske zajednice u BiH. “Islamska zajednica u BiH je ustanova koja gaji islamski identitet na području BiH ali svakako i izvan domovinskih temelja kao što je Republika Hrvatska, gdje muslimani u jednom mozaiku sa drugim vjernicima čine jedno kompletno društvo. Cijenimo status koji ima Islamska zajednica u Hrvatskoj. Od 1916. godine do sada Hrvatska je priznala islam kao religijsku zajednicu, a s druge strane sve potrebne aktivnosti dio su zajedničkog suživota muslimana sa drugim vjerskim zajednicama. Današnji kamen temeljac je poruka mira, zajedništva i humanosti i suživota“, kazao je Kudić. Prema procjeni Mešihata Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj, vrijednost izgradnje ovog projekata je oko 1,5 miliona eura, a gradnja bi trebala biti završena za dvije do tri godine. Islamska zajednica u Hrvatskoj za sada ima svoje objekte u Rijeci, Umagu i Sisku, uskoro će početi radovi u Osijeku, a planira se gradnja i u drugim gradovima. “Muslimani u Hrvatskoj su bili u nužnim prostorima, ali kako jača zajednica, jača i potreba za adekvatnijim prostorom i sa ovim džematom u Maljevcu. Imamo potrebe u Dubrovniku, Poreču, Puli, možda se to sada čini zgusnuto ali zaista je neophodno“, istakao je Hasanović.

Scroll to Top