Vjerski program

Hutba o nasilju u porodici u BiH: Porodice i građani ne smiju biti taoci ničijeg nekontroliranog bijesa i bezumlja Povodom nezapamćenog porodičnog nasilja u kojem su smrtno stradale četiri osobe, danas je u svim džamijama pročitana hutba kojom se skreće pažnja javnosti na nasilje nad ženama i na posljedice zanemarivanja odgoja u porodici. “Još smo pod dojmovima stravičnog i jezivog zločina od prošlog petka, kada su u nezapamćenom porodičnom nasilju na sjeveroistoku naše domovine smrtno stradale četiri osobe. Nakon počinjenog masakra koji je ubica hladnokrvno i bezumno prenosio uživo na društvenim mrežama, počinilac svirepog zločina na kraju je i sam sebi oduzeo život. Žalosno je da smo prije ovog zločina svjedočili grubom fizičkom nasilju nad radnicom u jednom hotelu na jugu naše domovine, jednom u nizu sve učestalijih nasilja nad ženama. Duboko nas boli i potresa spoznaja da je brutalni čin ubistva i iživljavanja nad nedužnim ljudima bez ikakve cenzure objavljivan na društvenim mrežama i, nažalost, u velikom broju uživo praćen i bezbrižno posmatran kao da je riječ o nekom normalnom događaju, a ne krvoproliću bez presedana“, navodi se u hutbi. “Kakvi su to ljudski umovi i kakva su to bezosjećajna ljudska srca koja ravnodušno posmatraju mučne prizore sijanja smrti i ubijanja“, dodaje se. “Nije li ovakvo masovno virtuelno saučesništvo u zločinu dovoljan alarm da se zamislimo nad stvarnošću u kojoj živimo? Kako objasniti izostanak saosjećanja prema žrtvama nasilja i pasivno posmatranje boli i nepravde koju podnose? Je li takozvana sloboda izražavanja princip lišen svih etičkih normi u čije ime je dopušteno, na zaprepaštenje članova porodica žrtava nasilja, ali i svih drugih normalnih i saosjećajnih ljudi, javno prikazivanje monstruoznog zločina?“, kaže se u hutbi. Ističe se da “značajan broj onih koje čin ovakvog nasilja nimalo ne brine i ne uznemirava, i koji iz udobnosti vlastitog doma na ekranu uživo i nepomično posmatraju posljednje jecaje i vapaje umirućih, ukazuje da naše društvo postaje ravnodušno spram ljudske patnje, pa samim time i nemoćno da se suprotstavi zlu i pošalje jasnu i odlučnu poruku svim potencijalnim silnicima da će se s njima beskompromisno obračunati“. “Ovo je prilika da pozovemo sve institucije i ustanove odgovorne za prevenciju nasilja nad ženama na povećan oprez i dodatnu odgovornost. Potrebno je da osim verbalnih osuda i javnih protesta i okupljanja, pravovremeno djeluju i zaštite potencijalne žrtve nasilja. Pojedinci s kriminalnom biografijom čiji su postupci već okvalificirani prestupničkim i nasilničkim moraju imati poseban tretman. Porodice i građani ne smiju biti taoci ničijeg nekontroliranog bijesa i bezumlja. Mjere pojačanog nadzora nad dokazanim prestupnicima i nasilnicima nad ženama same po sebi neće biti dovoljne, ali će ohrabriti žrtve nasilja da bez straha i oklijevanja potraže zaštitu od institucija i ustanova koje su dužne da brinu o slobodi i sigurnosti svakog građanina“, naglašeno je u hutbi. Također, ističe se da “krvavi pir počinjen u našoj domovini pokazuje kako se zlo razgoropadi kada mu se na vrijeme niko ne suprotstavlja“. “Ako je istina da će zlo na kraju samo sebe uništiti, jednako tako je istina da će prije nego sebe uništi to zlo iza sebe ostaviti krvave tragove, unesrećene porodice i nepopravljive posljedice za cijelo društvo. Naše uzmicanje i šutnja pred zlom, naše zataškavanje i prešućivanje zla ohrabrit će one koji se Boga ne boje i čije su ruke ogrezle u grijehu. Licemjerno je i beskorisno o zlu samo glasno govoriti, objavljivati kojekakve statuse i komentare. Time se zlo ne suzbija! Naprotiv, ponekad se na taj neproduktivan način navodnog suprotstavljanja zlu, nasilje dodatno popularizira i pokazuje moćnijim nego što jeste“, navodi se u hutbi. Podsjećajući da nasilno oduzete živote niko ne može vratiti, dodaje se da ljubav prema našim porodicama podrazumijeva stalnu brigu i zapitanost o tome kakve vrijednosti naša čeljad njeguje i prenosi drugima. “Ko su uzori našoj djeci i kakav profil majke i žene kreiramo u javnosti, ako ženu predstavljamo kao nezaštićenu i prepuštenu osobu nad kojom svaki nasilnik nekažnjeno može iskaljivati svoj bijes? Učinimo sve da u našim porodicama posijemo sjeme poštovanja i ljubavi prema našim majkama i sestrama čija smo prava i čast pozvani i životom zaštititi ako se za to ukaže potreba. Gdje nema iskrene vjere i odgovornosti za odgoj i čestit život potomstva – tu se rađa sjeme buduće nesreće i iskušenja. Nijedna društvena institucija neće nadoknaditi i ispraviti ono što prethodno nije učinila porodica. Ovakva iskušenja ćemo prebroditi pravednim zakonima, ali i čvrstom vjerom u Boga i nastojanjem da svoje porodice čuvamo od nastranosti koje nam se nerijetko podastiru kao društveno prihvatljivo i normalno ponašanje“, poručeno je u današnjoj hutbi o nasilju u porodici. Hatib u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu bio je hafiz dr. Mensur-ef. Malkić, objavila je agencija MINA.

U petak u Škahovici veče za sve ljubitelje duhovne muzike U petak 18. augusta od 20 sati u mz Škahovica nedaleko od Gračanice bit će održan Festival ilahija i kasida.  Udruženje građana “Izvor” iz Škahovice u petak okupit će horove ilahija i kasida iz cijele Bosne i Hercegovine u sklopu festivala. Učešće će uzeti: Hor VIS “Merak” Sapna, Omladinski ansambl Tešanj, Hor BZK “Preporod” Gornji Vakuf, Hor “Elif-Nur” Stjepan Polje i domaći hor “El-Emin” Škahovica. Pozivaju se ljubitelji duhovne muzike iz Gračanice, Tuzlanskog kantona i šire da u petak svojim dolaskom podrže festival koji će biti održan na poligonu malih sportova, a u slučaju kiše u sali Doma kulture u Škahovici. Generalni pokrovitelj festivala je Grad Gračanica, a generalni medijski pokrovitelj Super TV.

Muslimani danas obilježavaju Dan ašure: Simbol zajedništva među ljudima Muslimani širom svijeta danas obilježavaju Dan ašure koji je karakterističan po istoimenom slatkom jelu, a simbol je berićeta, zajedništva i dijeljenja dobra među ljudima. Dan ašure se obilježava desetog dana muharrema, prvog mjeseca hidžretskog, odnosno islamskog kalendara, a za muslimane ima snažan vjerski, historijski i kulturološki značaj. Ašura u prevodu s arapskog jezika znači deset, a upravo 10. muharrema je izuzetno značajan u historiji islama i poslanika. Na taj dan su se, prema hadisima i drugim izvorima, zbili brojni važni događaji, uključujući i spašavanje lađe poslanika Nuha i prolazak poslanika Musaa kroz razdvojeno more kako bi se spasio od faraona. Prema mnogim djelima historije kulture, na današnji dan je prihvaćeno i pokajanje poslanika Adema, dogodilo se i uzdizanje poslanika Idriza, vatra nije htjela opeći i spaliti poslanika Ibrahima, poslanik Jakub se ponovo sreo sa sinom i poslanikom Jusufom, poslanik Ejub je ozdravio, poslanik Junus se spasio iz utrobe ribe, a poslanik Isa je rođen i uzdignut Božijom voljom. Na današnji dan, 61. hidžretske godine, na Kerbeli je ubijen unuk poslanika Muhammeda Husejin sa još 72 njemu bliske osobe. Zbog tih i mnogo drugih važnih događaja, muslimani pridaju veliku važnost Danu ašure koji je karakterističan po istoimenom slatkom jelu koje se pravi od više vrsta voća, orašastih plodova, žitarica i drugih namirnica. Takvo jelo spravlja se u znak sjećanja na poslanika Nuha čija lađa je na današnji dan pristala na kopno nakon poplave sa, prema predajama, parom svih živih vrsta na Zemlji. Kako se hidžretski kalendar razlikuje od gregorijanskog, tako i deseti muharrem svake godine po gregorijanskom kalendaru nastupa različitog dana. Stoga se i namirnice od kojih se priprema ašure svake godine razlikuju, s obzirom na godišnje doba i dostupnost plodova. Jelo može sadržavati od 7 do 77 namirnica, a običaj je da se podijeli komšijama i rodbini.   Izvor: Super TV/AA

Održana centralna svečanost manifestacije “Musalla 2023” Centralna svečanost tradicionalne vjersko-kulturne manifestacije “Musalla 2023” održana je danas na Musalli sultana Mehmeda Fatiha u Donjem Kamengradu. Centralnoj svečanosti ovogodišnje manifestacije prisustvovali su brojni gosti, predstavnici vjerskog, političkog, društvenog i kulturnog života Bosne i Hercegovine. Nakon obraćanja zvanica, uslijedilo je klanjanje džuma-namaza. Džuma-namaz na Musalli je predvodio i hutbu održao izaslanik reisul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Nusret ef. Abdibegović, muftija banjalučki. “Danas imamo razloga da budemo sretni, jer smo tu u prirodi, u Donjem Kamengradu, na Musalli u Sanskom Mostu i upućeni smo jedni na druge. Okupile su nas zajedničke ideje i zajednički ciljevi, a oni su: islam, vjera u Jednog Boga, ljubav prema domovini Bosni i Hercegovini, bogata i raznovrsna povijesna zbilja bosanskog društva, te tradicija i kulturno naslijeđe našeg naroda, a posebno čuvanje, sjećanja na tradiciju ovog kraja vezanog za historijski događaj klanjanja prve džume ovdje na Musalli”, kazao je Abdibegović. Naglasio je da je i dolazak na Musallu s ciljem “da pokažemo i potvrdimo ljubav prema našoj domovini Bosni i Hercegovini, kao i njenim povijesnim tokovima, te ličnu privrženost zavičaju i rodnoj grudi”. Muftija bihački hafiz Mehmed ef. Kudić ukazao je na značaj ove manifestacije. “Dolazak sultana Mehmed Fatiha predstavlja čin slobode ovog naroda. Prije svega, iz zahvalnosti i poštovanja, na taj datum organiziramo svečanost jer je veliki broj gazija i mnogih šehida dao svoje živote da bi mi ovdje u bosanskoj Krajini živjeli islam”, kazao je Kudić. Glavni imam Medžlisa Sanski Most Mirza ef. Žerić je kazao da je cilj ove manifestacije oživljavanje vjerske i kulturne tradicije kroz bogat vjersko-kulturni sadržaj. “Ovdje je sultan Mehmed Fatih sa svojim vojnicima klanjao svoju prvu džumu namaz. Od tog vremena počinje novo doba za Bošnjake koji su prije toga pripadali bosanskoj crkvi. Tada masovno prihvataju islam odazivajući se pozivu u islam. Bošnjaci su dolaskom Osmanlija uvidjeli priliku i za prosperitet i sigurnost, kao i uspjeh na dunjaluku i ahiretu. Prema tome, Medžlis islamske zajednice Sanski Most već duže od dvadeset godina organizuje manifestaciju ‘Musalla’”, kazao je Žerić. Premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić poručio je ovom prilikom da je “Bosna uvijek trebala svoje patriote i uvijek je imala svoje najbolje sinove, preko Mehmeda Fatiha do našeg generala Alagića”. “Posebna je prilika da na ovaj mubarek dan svi mi radimo na sebi kako bi donijeli što bolje odluke. Danas trebamo sebe još više preispitati, prije svega u pravcu zajedništva, međusobnog uvažavanja i poštovanje”, kazao je Ružnić. Manifestacija “Musalla” spomen je na prvi susret Bošnjaka s islamom, koji je na ove prostore donio sultan Mehmed Fatih. Na lokalitetu Musalle, Mehmet Fatih je sa svojom vojskom obavio džuma-namaz, neposredno nakon bitke za kamengradsku tvrđavu, što je označilo dolazak islamske civilizacije, kulture i načina života na ove prostore. Prije džuma-namaza, upriličen je defile turskog vojnog mehtera, bajraktara, imama i učesnika manifestacije kroz centar grada. Tradicionalno, proglašen je i najuspješniji alim i imam Medžlisa islamske zajednica Sanski Most u toku protekle godine, a ovo vrijedno priznanje pripalo je Muhamed ef. Hadžiću, džemat Demiševci. Dodijeljena su počasna priznanja. Priznanje za najopremljeniju kočiju pripalo je Amiru Okčiću, Demigrad džamija, Demiševci. Najljepši bajrak je bajrak Udruženja Nanićevi Bužimljani iz Bužima, a najopremljeniji bajraktari su izviđači Republike Turkiye. Musalla u Donjem Kamengradu ima veliki značaj jer je jedan od rijetkih spomenika ove vrste koji je očuvan u svome izvornom obliku. Nalazi se pod zaštitom države, a krase je originalni mihrab i minber iz 15. vijeka i jedina je aktivna musalla na prostoru Balkanskog poluostrva.   Izvor: Super TV/AA

Večeras sa akšam-namazom nastupa Nova 1445. hidžretska godina Po Takvimu Rijaseta Islamske zajednice nova hidžretska godina nastupa večeras sa akšam-namazom. Hidžra je jedan od najvažnijih događaja u historiji islama i označava prekretnicu u formiranju zajednice muslimana koja se temelji na požrtvovanosti, bratskoj ljubavi i solidarnosti. U historijskom pogledu Hidžra označava seobu Muhammeda, a.s., i prvih muslimana iz Mekke u Medinu, koja se dogodila 622. godine po Isau, a.s. Medina je garantovala muslimanima jednu vrstu povoljne psihološke i društvene atmosfere koja im je omogućila da nadvladaju do tada preovlađujuću tribalnu i plemensku svijest i da izgrade zajednicu utemeljenu na principima tevhida. Bez razumijevanja Hidžre nemoguće je bar načelno razumijeti fenomenologiju širenja islama u vremenu i prostoru. Nakon Hidžre, preseljenja Muhammeda, a.s. iz Meke u Medinu, formirana je snažna duhovna zajednica muslimana koja nije bila vezana uobičajenim predrasudama rase, krvi i boje kože. Hidžra je bunt protiv potlačenosti i podsjetnik da nije dovoljno da se muslimani protiv obespravljenosti bore samo pomoću pobožnosti. Hidžra je pokazala sposobnost prvih muslimana da se prilagode novim izazovima života, da nauče ostati vjerni smislu islam¬skih učenja uprkos promjeni mjesta, kulture i memorije. Medina je značila nove običaje, nove tipove društvenih odnosa, potpuno drugačiju ulogu žene (koja je bila društveno daleko prisutnija nego u Meki), kompleksnije međuplemenske odnose, kao i utjecajno prisustvo jevrejske i kršćanske zajednice, što je za muslimane bilo nešto novo. Zbog izuzetne važnosti ovog događaja, za vrijeme halife Omera, r. a., Hidžra je uzeta kao početak računanja muslimanskog kalendara, koji je u osnovi lunarni i njegova godina kraća je za 10 dana od sunčevog kalendara. Islamski kalendar ima dvanaest mjeseci s 29 ili 30 dana. Hidžra se spominje na preko trideset mjesta u Kur’anu, a također veliki broj hadisa Božijega Poslanika, a.s, odnosi se, kako na sami događaj, tako i na poruke koju su proistekle iz Hidžre. U hadisu se navodi: “Najbolja hidžra je da napustiš i zaobiđeš ono što mrzi i prezire tvoj Gospodar…” (Bilježi Ahmed, 2/160). Hidžra je bijeg savjesti i srca od lažnih božanstava, otuđenja svake vrste, od zla i grijeha. Udaljavanje od idola vremena (moći, novca, pokazivanja itd.), napuštanje laži i neetičnog načina života, samooslobađanje od svih privida slobode paradoksalno nametnutih našim navikama kroz iskustvo raskida s njima – to su duhovni zahtjevi hidžre.

Klagenfurt: U džamiji “Cvijet Srebrenice” proučena hatma dova za petnaest mektepskih polaznika U džamiji “Cvijet Srebrenice” u nedjelju, 02. jula, upriličena svečanost povodom završetka hatme još jedne grupe polaznika sa kojom su radili hfz. Omer-ef. Bušatlić i Ahmed-ef. Karahasanović. Svečanosti su prisustvovali roditelji, rodbina, imami i džematlije džemata. “Džamija “Cvijet Srebrenice” otvorena je prije nešto više od godinu dana. Aktivnosti su povećane, porastao je broj džematlija i broj djece koja dolaze na mektepsku nastavu. Džamija je otvorena svakim danom, klanjaju se svi namazi, a pored uobičajenih organizujemo i niz drugih aktivnosti koje upotpunjuju potrebe naših džematlija. Današnja svečanost posebno je značajna za naš džemat, čestitam djeci i roditeljima na ovom uspjehu” rekao je hfz. Omer-ef. Bušatlić. Suvad Emrić predsjednik je džemata “Cvijet Srebrenice” od februara 2022. godine. Rado ističe uspjehe koji se nižu u ovom džematu. “Prva džuma klanjana je 25. marta 2022. godine u našoj džamiji  i time je završena prva faza radova. Sada realizujemo drugu fazu radova, a riječ je o gradnji objekta gdje će biti stanovi za naše imame, restoran, sala za manifestacije i učionice za mektepsku nastavu. Time ćemo stvoriti kapacitete za sve naše potrebe. Trenutno imamo 190 polaznika mektepske nastave, taj broj nas ohrabruje i čini sretnim. Danas smo ispred džemata djeci uručili novčane hedije kao mali znak pažnje za njihov trud i zalaganje, rekao je za Super TV Suvad Emrić predsjednik džemata “Cvijet Srebrenice” Klagenfurt. Tokom svečanosti obratio se prof. dr. Nezir Halilović koji je ukazao na značaj mektepske nastave. “Došao sam na poziv džemata “Cvijet Srebrenice” i ovdje sam tri dana. U petak je upriličeno druženje, razgovor sa džematlijama, džuma namaz i nastavak druženja. U subotu sam prisustvovao obilježavanju genocida u Srebrenici koje je upriličeno u džamiji “Cvijet Srebrenice”, a danas sam na jako lijepoj svečanosti na kojoj je petnaestero djece proučilo hatme. Učenje Kur’ana i pohađanje mektepske nastave najsnažnije su veze naše djece i naših ljudi sa domovinom Bosnom i Hercegovinom, rekao je prof. dr. Nezir Halilović. Sara Emrić zajedno sa svojom sestrom Hanom ponosne su na postignuti uspjeh. “Ovo mi znači mnogo, danas se osjećam lijepo. Što se tiče mektepske nastave nije mi uopšte bilo teško, sve sam savladala za sekundu”, rekla je Sara. “Drago mi je što sam doživjela ovo. Neka Dragi Allah nagradi sve roditelje, djecu, hfz. Omer-ef. Bušatlića i Ahmed-ef. Karahasanovića na trudu. Darivala sam svoje unuke novcem. To je naš običaj u Krajini, zaslužile su”, kaže Šefika Emrić. Svršenici hatme u džematu “Cvijet Srebrenice” Klagenfurt su: Sara Emrić (kćerka Suvada i Mirele), Hana Emrić (kćerka Suvada i Mirele), Meliha Hodžić (kćerka Hasana i Jasmine), Arijana Mehulić (kćerka Sanela i Darije), Davud Karić (sin Dževada i Amire), Harun Orlić (sin Sulejmana i Minke), Amar Žilić (sin Nermina i Nermine), Ilijaz Avdić (sin Senaida i Fatimke), Edin Mekić (sin Edhema i Halime), Ishak Dervišević (sin Zekerijaha i Nermine), Edin Haman (sin Nermina i Melihe), Amar Tirić (sin Senada i Elvire), Aid Ibrišimović (sin Adnana i Hasebe), Emrah Hodžić (sin Hasana i Jasmine), Ajdin Haman (sin Nermina i Melihe).   Snimak svečanosti biće prikazana u petak 14.jula 2023. godine od 21:15 u programu Super TV, a tv reportaža u emisiji “Vikend je” 16.jula 2023. godine od 18:00 sati, te nakon televizijskog emitovanja reportaža će biti dostupna u ovom članku. Super Televiziju možete pratiti putem Moja TV (BH Telecom), NET TV Plus Dijaspora, MTEL Globa Dijaspora, FASTV Dijaspora, MISS NET Bihać, TXTV Tuzla, Telkos Kosovo i još preko 50 kabl-iptv sistema u Bosni i Hercegovini, regiji i svijetu, te putem live streama 24 sata na našem portalu.