Vjerski program

Islamska zajednica BiH: Sergija za pomoću narodu Maroka i Libije U svim džamijama u Bosni i Hercegovini i dijaspori u petak, 15. septembra, nakon džuma namaza bit će organizirana sergija za pomoć narodu Maroka i Libije. Razorni zemljotres koji je pogodio Kraljevinu Maroko i nezapamćene poplave u Libiji odnijele su veliki broj ljudskih žrtava i prouzročile ogromne materijalne štete. “Potrebno je pružiti urgentnu pomoć nastradalom stanovništvu i iskazati solidarnost s prijateljskim zemljama s kojima nas vežu iskreni i bratski odnosi”, poručili su iz Uprave za vjerska pitanja Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

BiH: Polaznicima Ljetne škole za djecu u Kiseljaku dodijeljeni certifikati i nagrade Ceremoniji dodjele certifikata i nagrada su prisustvovali i roditelji djece, kao i predstavnici Instituta “Yunus Emre”, Grada Konya i Medžlisa Islamske zajednice Kiseljak. U Kiseljaku je danas održana svečana ceremonija dodjele certifikata i nagrada polaznicima po završetku Ljetne škole za djecu, održane u organizaciji Instituta “Yunus Emre” u saradnji s turskim gradom Konyjom i Medžlisom Islamske zajednice Kiseljak, Oko stotinjak mališana učestvovalo je u Ljetnoj školi za djecu u Kiseljaku i Kreševu koja se organizira treću godinu zaredom. Nakon uspješno završene još jedne Ljetne škole polaznicima su danas u sali Vakufsko-administrativnog centra Kiseljak uručene diplome i prigodne nagrade. Ceremoniji dodjele certifikata i nagrada su prisustvovali i roditelji djece, kao i predstavnici Instituta “Yunus Emre”, Grada Konya i Medžlisa Islamske zajednice Kiseljak. Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Kiseljak Kenan ef. Bajrić istakao je da već treću godinu zajedno sa gradom Konya i Institutom “Yunus Emre” organizuju Ljetnu školu za djecu. “Ove godine je 103 djece upisalo Ljetnu školu, a 84 je završilo program. Uradili su test i danas primaju diplome i nagrade koje su obezbijedili Grad Konya i Institut ‘Yunus Emre’ na čemu im se srdačno zahvaljujem. Roditelji i djeca su prezadovoljni ovim što smo uradili tokom ovih mjesec dana”, kazao je ef. Bajrić. Plan Ljetne škole se sastojao od časova kiraeta (Kur’an i sufara), učenje iz ilmihala, strani jezici, sport, crtanje i izleti. Koordinator turskog grada Konya za Balkan Erdogan Nukte izrazio je zadovoljstvo što već treću godinu učestvuju u organizaciji Ljetne škole za djecu u Bosni i Hercegovini. “Baš kao što to radimo u Konyi i ovdje djeca imaju priliku da tokom Ljetne škole uče o vjeri, vrijednostima, te učestvuju u sportskim i umjetničkim aktivnostima. Nastavili smo održavati programe za djecu Kiseljaka, Kreševa, Zenice i Travnika. Ove godine je u aktivnostima ovih ljetnih škola učestvovalo ukupno oko tristo polaznika”, kazao je Nukte. Naglasio je kako vjeruje da su aktivnosti u sklopu Ljetne škole sigurno korisne i zanimljive za mališane. – Mališani prezadovoljni Ljetnom školom – Jedna od polaznica Melika Mujić istakla je da je veoma zadovoljna Ljetnom školom i svime što je naučila. “Bilo je jako lijepo, upoznala sam nove prijatelje, išli smo na izlete, u prirodu, posjetili smo Sarajevo, Travnik i još neke gradove. Učili smo Kur’an, fikh, kirajet, imali smo historiju islama i Bosne i Hercegovine, učili smo i strane jezike, poput engleskog”, rekla je Mujić. Dženan Dedić je također pohađao Ljetnu školu zajedno sa drugarima. “Učili smo svaki dan Kur’an, a oni malo mlađi su učili sufaru. Išli smo svake sedmice na izlete, na bazen i igrališta. Srijedom je bio sport i bilo je baš zanimljivo”, kazao je Dedić. Ljetna škola za djecu trajala je od 8. jula do 8. avgusta.

Hutba o nasilju u porodici u BiH: Porodice i građani ne smiju biti taoci ničijeg nekontroliranog bijesa i bezumlja Povodom nezapamćenog porodičnog nasilja u kojem su smrtno stradale četiri osobe, danas je u svim džamijama pročitana hutba kojom se skreće pažnja javnosti na nasilje nad ženama i na posljedice zanemarivanja odgoja u porodici. “Još smo pod dojmovima stravičnog i jezivog zločina od prošlog petka, kada su u nezapamćenom porodičnom nasilju na sjeveroistoku naše domovine smrtno stradale četiri osobe. Nakon počinjenog masakra koji je ubica hladnokrvno i bezumno prenosio uživo na društvenim mrežama, počinilac svirepog zločina na kraju je i sam sebi oduzeo život. Žalosno je da smo prije ovog zločina svjedočili grubom fizičkom nasilju nad radnicom u jednom hotelu na jugu naše domovine, jednom u nizu sve učestalijih nasilja nad ženama. Duboko nas boli i potresa spoznaja da je brutalni čin ubistva i iživljavanja nad nedužnim ljudima bez ikakve cenzure objavljivan na društvenim mrežama i, nažalost, u velikom broju uživo praćen i bezbrižno posmatran kao da je riječ o nekom normalnom događaju, a ne krvoproliću bez presedana“, navodi se u hutbi. “Kakvi su to ljudski umovi i kakva su to bezosjećajna ljudska srca koja ravnodušno posmatraju mučne prizore sijanja smrti i ubijanja“, dodaje se. “Nije li ovakvo masovno virtuelno saučesništvo u zločinu dovoljan alarm da se zamislimo nad stvarnošću u kojoj živimo? Kako objasniti izostanak saosjećanja prema žrtvama nasilja i pasivno posmatranje boli i nepravde koju podnose? Je li takozvana sloboda izražavanja princip lišen svih etičkih normi u čije ime je dopušteno, na zaprepaštenje članova porodica žrtava nasilja, ali i svih drugih normalnih i saosjećajnih ljudi, javno prikazivanje monstruoznog zločina?“, kaže se u hutbi. Ističe se da “značajan broj onih koje čin ovakvog nasilja nimalo ne brine i ne uznemirava, i koji iz udobnosti vlastitog doma na ekranu uživo i nepomično posmatraju posljednje jecaje i vapaje umirućih, ukazuje da naše društvo postaje ravnodušno spram ljudske patnje, pa samim time i nemoćno da se suprotstavi zlu i pošalje jasnu i odlučnu poruku svim potencijalnim silnicima da će se s njima beskompromisno obračunati“. “Ovo je prilika da pozovemo sve institucije i ustanove odgovorne za prevenciju nasilja nad ženama na povećan oprez i dodatnu odgovornost. Potrebno je da osim verbalnih osuda i javnih protesta i okupljanja, pravovremeno djeluju i zaštite potencijalne žrtve nasilja. Pojedinci s kriminalnom biografijom čiji su postupci već okvalificirani prestupničkim i nasilničkim moraju imati poseban tretman. Porodice i građani ne smiju biti taoci ničijeg nekontroliranog bijesa i bezumlja. Mjere pojačanog nadzora nad dokazanim prestupnicima i nasilnicima nad ženama same po sebi neće biti dovoljne, ali će ohrabriti žrtve nasilja da bez straha i oklijevanja potraže zaštitu od institucija i ustanova koje su dužne da brinu o slobodi i sigurnosti svakog građanina“, naglašeno je u hutbi. Također, ističe se da “krvavi pir počinjen u našoj domovini pokazuje kako se zlo razgoropadi kada mu se na vrijeme niko ne suprotstavlja“. “Ako je istina da će zlo na kraju samo sebe uništiti, jednako tako je istina da će prije nego sebe uništi to zlo iza sebe ostaviti krvave tragove, unesrećene porodice i nepopravljive posljedice za cijelo društvo. Naše uzmicanje i šutnja pred zlom, naše zataškavanje i prešućivanje zla ohrabrit će one koji se Boga ne boje i čije su ruke ogrezle u grijehu. Licemjerno je i beskorisno o zlu samo glasno govoriti, objavljivati kojekakve statuse i komentare. Time se zlo ne suzbija! Naprotiv, ponekad se na taj neproduktivan način navodnog suprotstavljanja zlu, nasilje dodatno popularizira i pokazuje moćnijim nego što jeste“, navodi se u hutbi. Podsjećajući da nasilno oduzete živote niko ne može vratiti, dodaje se da ljubav prema našim porodicama podrazumijeva stalnu brigu i zapitanost o tome kakve vrijednosti naša čeljad njeguje i prenosi drugima. “Ko su uzori našoj djeci i kakav profil majke i žene kreiramo u javnosti, ako ženu predstavljamo kao nezaštićenu i prepuštenu osobu nad kojom svaki nasilnik nekažnjeno može iskaljivati svoj bijes? Učinimo sve da u našim porodicama posijemo sjeme poštovanja i ljubavi prema našim majkama i sestrama čija smo prava i čast pozvani i životom zaštititi ako se za to ukaže potreba. Gdje nema iskrene vjere i odgovornosti za odgoj i čestit život potomstva – tu se rađa sjeme buduće nesreće i iskušenja. Nijedna društvena institucija neće nadoknaditi i ispraviti ono što prethodno nije učinila porodica. Ovakva iskušenja ćemo prebroditi pravednim zakonima, ali i čvrstom vjerom u Boga i nastojanjem da svoje porodice čuvamo od nastranosti koje nam se nerijetko podastiru kao društveno prihvatljivo i normalno ponašanje“, poručeno je u današnjoj hutbi o nasilju u porodici. Hatib u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu bio je hafiz dr. Mensur-ef. Malkić, objavila je agencija MINA.

U petak u Škahovici veče za sve ljubitelje duhovne muzike U petak 18. augusta od 20 sati u mz Škahovica nedaleko od Gračanice bit će održan Festival ilahija i kasida.  Udruženje građana “Izvor” iz Škahovice u petak okupit će horove ilahija i kasida iz cijele Bosne i Hercegovine u sklopu festivala. Učešće će uzeti: Hor VIS “Merak” Sapna, Omladinski ansambl Tešanj, Hor BZK “Preporod” Gornji Vakuf, Hor “Elif-Nur” Stjepan Polje i domaći hor “El-Emin” Škahovica. Pozivaju se ljubitelji duhovne muzike iz Gračanice, Tuzlanskog kantona i šire da u petak svojim dolaskom podrže festival koji će biti održan na poligonu malih sportova, a u slučaju kiše u sali Doma kulture u Škahovici. Generalni pokrovitelj festivala je Grad Gračanica, a generalni medijski pokrovitelj Super TV.

Muslimani danas obilježavaju Dan ašure: Simbol zajedništva među ljudima Muslimani širom svijeta danas obilježavaju Dan ašure koji je karakterističan po istoimenom slatkom jelu, a simbol je berićeta, zajedništva i dijeljenja dobra među ljudima. Dan ašure se obilježava desetog dana muharrema, prvog mjeseca hidžretskog, odnosno islamskog kalendara, a za muslimane ima snažan vjerski, historijski i kulturološki značaj. Ašura u prevodu s arapskog jezika znači deset, a upravo 10. muharrema je izuzetno značajan u historiji islama i poslanika. Na taj dan su se, prema hadisima i drugim izvorima, zbili brojni važni događaji, uključujući i spašavanje lađe poslanika Nuha i prolazak poslanika Musaa kroz razdvojeno more kako bi se spasio od faraona. Prema mnogim djelima historije kulture, na današnji dan je prihvaćeno i pokajanje poslanika Adema, dogodilo se i uzdizanje poslanika Idriza, vatra nije htjela opeći i spaliti poslanika Ibrahima, poslanik Jakub se ponovo sreo sa sinom i poslanikom Jusufom, poslanik Ejub je ozdravio, poslanik Junus se spasio iz utrobe ribe, a poslanik Isa je rođen i uzdignut Božijom voljom. Na današnji dan, 61. hidžretske godine, na Kerbeli je ubijen unuk poslanika Muhammeda Husejin sa još 72 njemu bliske osobe. Zbog tih i mnogo drugih važnih događaja, muslimani pridaju veliku važnost Danu ašure koji je karakterističan po istoimenom slatkom jelu koje se pravi od više vrsta voća, orašastih plodova, žitarica i drugih namirnica. Takvo jelo spravlja se u znak sjećanja na poslanika Nuha čija lađa je na današnji dan pristala na kopno nakon poplave sa, prema predajama, parom svih živih vrsta na Zemlji. Kako se hidžretski kalendar razlikuje od gregorijanskog, tako i deseti muharrem svake godine po gregorijanskom kalendaru nastupa različitog dana. Stoga se i namirnice od kojih se priprema ašure svake godine razlikuju, s obzirom na godišnje doba i dostupnost plodova. Jelo može sadržavati od 7 do 77 namirnica, a običaj je da se podijeli komšijama i rodbini.   Izvor: Super TV/AA