Prije tri decenije reaktiviran rad Behram-begove medrese u Tuzli: Odgovorno i uspješno bdjenje u časnoj misiji Na današnji dan, 6. oktobra 1993. godine, nakon 44 godine prekida rada, reaktivirana je Behram-begova medresa u Tuzli. Početak rada Behram-begove medrese veže se za prvu četvrtinu 17. stoljeća, budući da se prvi pisani trag o njenom radu i postojanju temelji na relevantnim historijskim izvorima iz 1626. godine. Njen rad je, odlukom vlasti, prekinut 1949. godine. U teškim vremenima tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu ova odgojno-obrazovna ustanova obnovila je svoj rad. Uprkos ratnim uslovima, nastava, smještaj i život učenika uspješno je organizovan, a na čelu škole tada se nalazio Vahid ef. Fazlović, danas muftija tuzlanski. U razgovoru za Agenciju MINA muftija Fazlović je naglasio da je nepobitna činjenica da Behram-begova medresa predstavlja korijen razvoja institucionalnog obrazovanja u Tuzli i sjeveroistočnoj Bosni. “U svim periodima svoje bogate prošlosti uživala je lijep ugled u narodu i među ulemom. Kada se u vremenu s kraja Drugog svjetskog rata naslućivalo njezino nasilno zatvaranje, roditelji njenih učenika su svojom požrtvovanošću i dobročinstvom omogućili da se ovo svjetlo znanja još neko vrijeme održi. I danas ona u Islamskoj zajednici i društvu nalazi svoje pripadajuće okrilje. Obnavljanje rada Behram-begove medrese 1993. godine nije bilo moguće osloniti na vakufsko dobro koje je ranije ovoj školi stoljećima pripadalo, niti na bilo koju drugu materijalnu vrijednost. Ipak, imali smo u našem narodu sačuvano ime plemenitog Behram-bega te svjedoke, alumniste ove škole iz četrdesetih godina prošlog stoljeća”, kazao je Fazlović. Kako je istaknuo “nošeni velikom željom da se u Tuzli i ovoj regiji ponovo rasplamsa misija odgajanja i poučavanja u jednoj od najpoznatijih bosanskohercegovačkih škola, u teškom vremenu za našu domovinu Bosnu i Hercegovinu, obavili smo odgovornu zadaću obnavljanja Behram-begove medrese”. Podsjetio je da po kvalitetu i rezultatima odgojno-obrazovnog rada ova škola danas uživa ugled i zauzima visoko mjesto među školskim institucijama, ne samo u Tuzlanskom kantonu, već i u cijeloj zemlji. “Brojni njezini učenici, današnji imami, nemjerljivo su mnogo doprinijeli oporavku Istočne Bosne, Podrinja, Posavine hrabro predvodeći svoj narod u povratku na rodnu grudu. Na ponos je to Islamskoj zajednici, muderrisima i svim njezinim učenicima. Pored univerzalnih odlika djelovanja, tokom duge povijesti pa sve do našeg vremena, bosanske medrese ostale su najvažnijim ishodištem islamskog identiteta ovdašnjih muslimana. Stoga, misiju ovih naših institucija valja odgovorno čuvati, razvijati i prenositi na generacije naših čestitih potomaka”, akcentirao je muftija tuzlanski. Iskazao je zahvalnost direktoru Behram-begove medrese Ahmedu Hatuniću, svim profesorima i ostalim uposlenicima na “odgovornom i uspješnom bdjenju u časnoj misiji koju danas ima ova obrazovna institucija”. “Svima njima, kao i svim našim učenicima i alumnistima čestitam 30. godišnjicu Behram-begove medrese u periodu njezinog obnovljenog rada i djelovanja”, poručio je Fazlović. Direktor Behram-begove medrese dr. Ahmed Hatunić ukazao je na ulogu i podršku reisul-uleme Husein ef. Kavazovića i muftije tuzlanskog Vahid ef. Fazlovića, kako u procesu reaktiviranja Medrese, tako i danas. “Kada god govorimo o 6. oktobru, o obnovi Medrese, o njenih 30 godina, neizostavno je spomenuti tadašnjeg muftiju, a danas reisul-ulemu Husein-ef. Kavazovića, i prvog direktora, a danas muftiju tuzlanskog Vahid-ef. Fazlovića, uz neke profesore koji su zaista dali puno – rahmetli Besima Čanića, rahmetli Abdulaha Hodžića, rahmetli Abdulaha Budimliju. Neki od tih ljudi su i danas u Nastavničkom vijeću. To vrijeme je iznjedrilo entuzijaste koji su bili spremni da se suoče s izazovom obnove škole koja nije radila 44 godine, kada od vakufa Behram-bega nije ostalo ništa, nijedna olovka iz nekadašnje medrese”, istakao je Hatunić. Od reaktiviranja rada 1993. godine, pa sve do danas, u Behram-begovoj medresi neprestano se ulažu napori za poboljšanje i prostornih i organizacijskih uvjeta za ostvarenje što kvalitetnijih odgojno-obrazovnih rezultata, čemu svjedoče značajni uspjesi učenika, kako na nivou Kantona, tako i na nivou Bosne i Hercegovine, ali i na međunarodnoj sceni. “Već dugi niz godina 6. oktobar obilježavamo kao Dan škole. Put koji je Medresa prošla u ove tri decenije je put truda i nastojanja da se ona etablira u bosanskohercegovačkom društvu i obrazovnom sistemu naše zemlje, a naročito Tuzlanskog kantona. Od 1993. godine do danas smo u kontinuiranom nastojanju da poboljšavamo programski, organizacijski i kadrovski okvir, i da unapređujemo njenu infrastrukturu”, izjavio je Hatunić. Naglasio je da su prostori Medrese danas prilagođeni njenim potrebama, a da kompleks ukupno sadrži više od 16.000 metara kvadratnih. “Permanentno se nastoji osigurati vakufska osnova za djelovanje Medrese u ovom, a naročito u budućim vremenima”, naveo je Hatunić. Medresa je nakon obnove, do danas, po pitanju svoje uloge i misije u društvu nastavila djelovanje. “Svjesni smo da je, uz znanje, odgoj na čemu se sve temelji, opstoji i od čega sve zavisi. Potrebno je da se mladi usmjeravaju na put dobra, dobročinstva, empatije, razumijevanja. Mi nismo pusta ostrva, nego smo sastavni dio društva i svih zbivanja, stoga je potrebno za zajedno djelujemo, što učenici Medrese, njih 521 u ovoj školskoj godini, s roditeljima, profesorima i uposlenicima, i čine”, kazao je Hatunić. Poručio je da su važna poluga misije Bahram-begove medrese u Tuzli njeni diplomanti. “U ovih 30 godina Behram-begova medresa je iznjedrila oko 2.700 diplomanata, koji na poseban način promiču ideju dobra i nose sa sobom, ma gdje bili, Behram-begovu medresu, njene vrijednosti. To su danas formirani ljudi, koji imaju svoju ulogu u našem društvu, često su to i roditelji naših današnjih učenika. Mi smo ponosni na njih, na ono što jesu, na njihov društveni aktivizam, na njihovu ulogu u današnjem radu Medrese kroz razne vidove podrške”, zaključio je Hatunić.
