Vijesti

U Poljicu svečanim programom obilježen Dan oslobađanja Vijenca     11. maj 1994. godine od velike je važnosti za mještane Poljica. Tog dana borci ARBiH uspjeli su osloboditi Vijenac i nastaviti sa napredovanjem u dubinu teritorije seperatističkih snaga, što je značilo uklanjanje dugih cijevi usmjerenih na civilne ciljeve u Poljicu. Prilikom oslobađanja vijenca pripadnici ARBiH uspjeli su zaplijeniti značajnu količinu naoružanja koju su kasnije uspješno koristili prilikom prodora prema Ozrenu. Zaplijenjeno je: 2 tenka T-34, s velikim količinama zrna za njih, 4 minobacača 82 mm, 2 minobacača 120 mm, 4 topa 76 mm(zis-ovi), 2 topa 40 mm (boforsi), 4 BsT-a, PAT 20/1 mm, broving 12,7 mm, dosta protivoklopnih sredstava i pješadijskog naoružanja i municije. Također značajan broj separatista je tom prilikom izbačeno iz stroja ili je zarobljeno.   Pvodom Dana oslobođanja Vijenca upriličena je svečanost ispred šehidskog spomen-obilježja Kahve.  U programu su učestvovali učenici OŠ Poljice i borci. Na kraju svečanosti polaganjem cvijeća i učenjem fatihe odana je počast svim poginulim borcima (šehidima) koji su ugradili svoje živote u odbrani Poljica i države Bosne i Hercegovine. Od 1992. do 1995. godine živote za domovinu položilo je 55 boraca. Osim linija oko Vijenca poljičani su ginuli na brojnim ratištima poput Brčkog, Gradačca, Vareša i drugih gradova koje je trebalo braniti od agresorske vojske.        

31. godišnjica pogibije narodnog heroja Mehdina Hodžića   Sa saborcima Dudetove čete Zaseok, mr. Hrustan Noćić je u ima Smaje Mandžića, zastupnika u Skupštini TK položio cvijeće na spomen obilježje  narodnog heroja Mehdina Hodzića. Prigodnim programom uz prisustvo velikog broja zvanica iz društveno-političkog života, građana i saboraca, danas je u Zaseoku obilježena 31. godišnjica pogibije heroja odbrambeno-oslobodilačkog rata Mehdina Hodžića. Mnogobrojne delegacije položile su cvijeće i odale počast na spomen-obilježju podignutom na mjestu pogibije heroja Mehdina Hodžića. Prisutnima su se obratili predsjednik Organizacije demobilisanih boraca Općine Sapna Ibrahim Husejnović, te premijer Tuzlanskog kantona Irfan Halilagić. Sastavni dio manifestacije “Dani odbrane Sapne” je i obilježavanje Dana MZ Zaseok pa su danas tim povodom brojne delegacije, porodice poginulih i građani na šehidskom spomen-obilježju u Zaseoku položile cvijeće i odale počast svim poginulim borcima u ovom mjestu.

Protest “Niš protiv nasilja”: Dosta nam je svega nenormalnog jer nenormalno odnosi žrtve     Više hiljada građana okupilo se večeras na Trgu kralja Milana na protestu “Niš protiv nasilja“ odakle je kolona prošetala do Skupštine Grada Niša. Tamo su pročitani zahtjevi kakvi su se u ponedeljak čuli na protestima u Beogradu i Novom Sadu – smjene članova Regulatornog tjela za elektronske medije (REM), ministra unutrašnjih poslova Bratislava Gašića i direktora Bezbjednosno-informativne agencije (BIA) Aleksandra Vulina, ukidanje rijalliti programa, gašenje tabloida i televizija sa nacionalnom frekvencijom koje promovišu mržnju i nasilje. Jednočasovna šetnja ka odredištu odvijala se u tišini, bez zvižduka i skandiranja. Osim članova opozicionih partija, među okupljenima su bili i članovi sindikata prosvjetnih radnika. Predstavnica Unije sindikata prosvetnih radnika je pred zgradom gradske skupštine pozvala okupljene da minutom ćutanja odaju počast poginulima u nedavnim masovnim pucnjavama u Beogradu i okolini Mladenovca, a potom se obratila okupljenima. “Okupili smo se zato što nam se protestuje, zato što nam se šeta i zviždi. Dosta nam je svega nenormalnog jer nenormalno predugo traje i nenormalno je počelo da odnosi žrtve. Ovo moramo da mjenjamo. Pristojna Srbija je rekla – dosta, pristojna Srbija želi da živi u slobodnom i sigurnom okruženju. Pristojna Srbija je rekla da neće više da trpi nepristojnosti”, rekla je Gordana Arsić i zatim pročitala već poznate zahtjeve. Među njima su hitno zaustavljanje promocije nasilja u medijima u javnom prostoru, gašenje štampanih medija i tabloida koji promovišu mržnju i nasilje i oduzimanje dozvole televizijama sa nacionalnom frekvencijom poput Pinka i Hepija zbog promocije mržnje i nasilja. Zahtjevaju se i smjene ministra unutrašnjih poslova Gašića i direktora BIA-e Vulina, kao I hitno sazivanje skupštinske sjednice na kojoj bi se razmotrila odgovornost Vlade, sagledala bezbjednosna situacija u Srbiji i pronašla dugoročna rješenja da do događaja poput prošlonedeljnih tragedija više ne dođe. “Ukoliko se zahtjevi ne ispune, blokiraćemo Gazelu u Beogradu. Nadam se da se više nikad nećemo skupiti sa sličnim zahtjevima”, kazala je Arsić. Ona je skup završila citirajući Dositeja Obradovića rječima “Vostani Serbije, davno si zaspala, u mraku ležala, sada se probudi”. Protesti “Srbija protiv nasilja” počeli su u ponedeljak, 8. maja, kao reakcija opozicije i građana na dve masovne pucnjave u kojima je 3. i 4. maja ubijeno 17 i ranjeno 14 osoba, uglavnom djece i mladih. Najmasovnija okupljanja bila su u Novom Sadu i Beogradu gdje se, prema procjenama organizatora, okupilo oko 50.000 ljudi. Proteste organizuju Demokratska stranka, Narodna stranka, Zeleno-levi front – Ne davimo Beograd, stranka Zajedno, Stranka slobode i pravde, Pokret slobodnih građana, Sindikat Sloga i Pokret za preokret. Dio opozicije danas je ispred zgrade REM-a u Beogradu ostavio prijedlog teksta o ostavci njihovih članova zbog, kako navode, odgovornosti što su mediji u Srbiji preplavljeni nasiljem. Novi protesti pod sloganom “Sve mora da stane” najavljeni su za 12. maj, što je rok za ispunjenje zahtjeva. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je sinoć u video obraćanju rekao da je opozicija “na brutalan način zloupotrijebila tragediju”. Prema njegovim navodima, članovi opozicije su “u danima žalosti zakazivali političke skupove sa jedinim ciljem da primjene nasilje i da se nasilnim putem dočepaju vlasti”. Pozvao je građane da 26. maja dođu u Beograd na, kako je rekao, “najveći skup ikada održan u Srbiji” kada će im, navodi, “predstaviti plan za modernu i pristojnu Srbiju”.

Dizdar, Duraković i Duratović posjetili Prijedor: Počinje izgradnja infrastrukture u povratničkim mjestima Federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Nerin Dizdar, potpredsjednik entiteta RS Ćamil Duraković i potpredsjednik Narodne skupštine entiteta RS Mirsad Duratović posjetili su Prijedor. Sa gradonačelnikom Grada Prijedora Slobodanom Javorom i predstavnicima povratnika razgovarano je o stanju povratničke zajednice. Utvrđeni su prioriteti za izgradnju infrastrukture u povratničkim mjestima, dok je razgovarano i o drugim vidovima podrške povratnicima u održivom povratku, samozapošljavanju, zapošljavanju, podrške u  poljoprivredi i dr.   Ministar Dizdar predstavio je aktuelne javne pozive, te najavio nove programe podrške povratnicima. Posjetio je uspješne privrednike koji svoje biznise razvijaju u povratničkim mjestima.   “Ovdje smo da saslušamo potrebe naših ljudi i da ih podržimo kroz projekte koje provodimo. Želimo nastaviti dobru saradnje lokalne samouprave sa povratničkom populacijom. Dogovoreni su i određeni projekti koji će poboljšati putnu komunikaciju i povezati povratnička naselja. Želimo animirati mlade i poduzetne ljude u razvijanju početnih biznisa, malih i srednjih preduzeća”, kazao je ministar Nerin Dizdar.

Krišto: Energetska pitanja su u nadležnosti entiteta, Bosna i Hercegovina treba razviti svoj sistem prirodnim plinom   Mislim da Bosna i Hercegovina treba razviti svoj sistem prirodnim plinom na cijelom teritoriju osiguranjem novih transportnih pravaca, kazala je predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto povodom 100 dana rada Vijeća ministara BiH. Navela je da su u proteklom periodu održali 15 sjednica i odradili oko 530 materijala, odnosno tačaka dnevnog reda, od usvojenih zakonskih prijedloga do raznih prijedloga, akcionih planova, strategija, inicijativa, odluka, rješenja… “U ime Vijeća ministara uputili smo tri prijedloga zakona, od kojih je jedan u parlamentarnoj proceduri usvojen. To je prijedlog zakona o budžetu za 2023., sa prijedlogom međunarodnih obaveza, on je usvojen. To je velika stvar za institucije Bosne i Hercegovine. Uputili smo i zakon o službi u Oružanim snagama i zakon o slobodi pristupa informacijama”, pojasnila je Krišto. Usvojili su, između ostalog, i strategiju za borbu protiv organizovanog kriminala u Bosni i Hercegovini za 2023./2026. godinu. Dotakla se i posjeta koje su realizovane u proteklih 100 dana. “Intenzivirali smo dijalog sa dužnosnicima Evropske unije, od najviše razine, deblokirani su sastanci Bosne i Hercegovine u okviru odbora i pododbora za provedbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Usvojili smo plan ekonomskih reformi u Bosni i Hercegovini za period 2023./2025. Naš fokus i dalje ostaje na 14 ključnih prioriteta iz mišljenja Evropske komisije. I dalje ću se zalagati za naš dijalog, za međusobno uvažavanje, to je prilika da stabilizujemo političke prilike u Bosni i Hercegovini i da stvorimo pretpostavke za napredak, rast i razvoj”, rekla je Krišto. Dotakla se i pitanja istočne i južne interkonekcije. “Što se tiče najava oko plinskih interkonekcija, poznato je da Bosna i Hercegovina ima nerazvijen plinski sistem u odnosu na zemlje regije i ovisna je o snadbijevanju prirodnim plinom samo iz uvoza i to jednim transportnim pravcem. Mislim da Bosna i Hercegovina treba razviti svoj sistem prirodnim plinom na cijelom teritoriju osiguranjem novih transportnih pravaca i mislim da je takva potreba i više nego opravdana. Sve što se odnosi na takve prioritete, da su to prioriteti i interesi BiH, ne vidim nijednog razloga da bi neko imao nešto protiv takvih projekata. Svako od nas ima obavezu poštovati Ustav. Kada je u pitanju donošenje zakona o gasu, mi zaključak još nismo dobili od Predsjedništva BiH. Što se tiče donošenja zakona to je nadležnost entiteta, kada je u pitanju energetika, i mislim da se sve institucije trebaju pridržavati nadležnosti Bosne i Hercegovine”, naglasila je Krišto. Navela je i kako je situacija sa istočnom interkonekcijom jasnija nego što je to slučaj sa južnom. “Dobili smo prijedlog odluka u kojem temeljem zakona o sklapanju međunarodnih sporazuma imenujemo povjerenstvo koje bi se trebalo uputiti u razgovore, odnosno pregovore u smislu sklapanja. Za istočnu interkonekciju, imamo zakon koji je donesen u RS-u i prijedloge za provođenje sporazuma i faktički čistu situaciju da možemo donijeti odluku da se krene u pregovore. Kada je u pitanju južna interkonekcija, od formiranja novog saziva Vlade Federacije BiH, oni su iz procedure povukli određeni broj zakona između ostalih i zakon o južnoj plinskoj interkonekciji. Nadam se da će Vlada uputiti drugi prijedlog. Do ovog trenutka, nismo imali zakon na razini FBiH i u tom slučaju još nemamo još uvijek uslove za sklapanje sporazuma. Onog trenutka kada se na razini FBiH dogovori zakon, Vijeće ministara će uraditi ono što je naš posao”, poručila je Krišto. Dotakla se i “sudbine zakona iz 14 ključnih prioriteta”. “Ti zakoni se tiču resora pravde i odnose se na zakon o visokom sudskom i tužilačkom vijeću, zakon o sudovima i zakon o sukobu interesa. Moramo se usaglasiti oko zakona. Zakon je gotovo pripremljen, ali ne u potpunosti usaglašen. Ostalo je još malo prostora da se neke stvari dorade”, dodala je Krišto.

Pripreme za 11. juli: Posmrtni ostaci 18 žrtava spremni za kolektivnu dženazu u Potočarima   U Memorijalnom centru Potočari – Srebrenica danas je održan drugi sastanak Organizacionog odbora za obilježavanje 11. jula 1995. godine, 28. godišnjice genocida nad Bošnjacima “Sigurne zone Ujedinjenih nacija” Srebrenica. Hamdija Fejzić, predsjednik Organizacionog odbora, istakao je da pripreme za obilježavanje 28. godišnjice genocida teku prema planu. “Prema informacijama imamo 18 identifikovanih žrtava genocida za koje su porodice dale saglasnost za ukop 11. jula. Sigurno da će biti još žrtava koje će naći svoj vječni smiraj 11. jula. Uglavnom sve pripreme idu prema planu, pododbori rade svoj dio posla. Imamo obavezu prema žrtvama da sve pripremimo i da prođe sve bez problema. Na vrijeme smo krenuli sa pripremama”, istakao je Fejzić. Munira Subašić, predsjednica udruženja “Pokret majke enklava Srebrenica i Žepa”, je rekla da ovu godišnjicu posvećuju nestalim osobama. “Svi moramo uložiti napore zbog žrtava. I ove godine imat ćemo dosta događaja, i saradnju, između ostalog i sa Svjetskim jevrejskim kongresom ovdje u Potočarima na konferenciji 10. jula”, rekla je Subašić. Prema informacijama Instituta za nestale osobe BiH do sada je identifikovano 18 žrtava genocida kojima će 11. jula biti klanjana dženaza i obavljen ukop.

Delegacija Vlade TK prisustvovala obilježavanju Dana odbrane Sapne   Premijer Tuzlanskog kantona Irfan Halilagić i delegacija Vlade Tuzlanskog kantona prisustvovala je danas obilježavanju završnoj manifestaciji „Dani odbrane Sapne“. U okvirima ove manifestacije, koja traje od 5. maja, brojni zvaničnici, bivši komandanti i borci odali su počastpoginulim suborcima i prisjetili se ratnih dešavanja na ovom području našeg kantona. Dani odbranesapne dani su prisjećanja na herojske podvige mještana Sapne prije svih, koji su stali na bedemodbrane Bosne i Hercegovine i taj bedem održali kao nepremostivu prepreku znatno bolje naoružanom i znatno brojnijem agresoru. Podsjećamo, neprijateljska ofanziva „Čekić i nakovanj“, koja je počela 06. maja 1995. godine, doživjela je svoj potpuni neuspjeh i krah, kada su jedinice Armije RBiH, na području Visoke glavice, porazile agresora. Također, istog datuma ali 1992. godine, na početku ratnih dešavanja, slabo naoružane jedinice Teritorijalne odbrane RBiH su sa ovih prostora, u žestokom protiv udaru, otjerale jake snage JNA, srpskih dobrovoljačkih jedinica i lokalnih srpskih formacija, koje su, potpomognute tenkovskim jedinicama, iz pravca Zvornika, zaposjele položaje u Kraljevićima, Sapni i na Gaju. Tog 6. maja 1992. godine, srpske snage su, i pored ogromne nadmoći u tehnici i ljudstvu, doživjele poraz i primorane su na povlačenje. Time je Teritorijalna odbrana oslobodila Sapnu, Gaj, Kraljeviće i druga privremeno okupirana naselja, te spriječila potpunu okupaciju slobodne sapanjske teritorije. Dani odbrane Sapne prilika su i da se prisjeti heroja odbrambeno – oslobodilačkog rata Mehdina Hodžića, Kapetana Senada ili nadaleko poznatog Crnog labuda, koji je poginuo prilikom zarobljavanja prvog tenka i samohotke za potrebe Armije RBiH. Delegacije Vlade i Skupštine Tuzlanskog kantona predvođene premijerom Halilagićem i predsjednikom Skupštine Žarkom Vujovićem, danas su položile cvijeće i odale počast na spomen obilježju Heroju i poginulim pripadnicima Armije RBiH u Zaseoku kod Sapne, Centralnom spomen obilježju u MZ Zaseok, te Centralnom spomen obilježju poginulim pripadnicima Armije RBiH u Sapni. U svom obraćanju prisutnima premijer Halilagić je akcentirao potrebu da mlade osobe, nove generacije dobro poznaju svoju historiju, kako bi spriječili da im se ona ciklično ponavlja. „Nažalost mnoge generacije nisu poznavale bitne činjenice iz odbrambeno oslobodilačkog rata. Zbog toga smo prošle godine u udžbenike historije za IX razred osnovnih škola uveli ovu tematiku, i od prošle godine pa ubuduće niko nam neće braniti da izučavamo svoju historiju, da je dobro poznajemo, da ne dozvolimo da nam je falsifikuju i da se njome ponosimo, jer imamo čime. To je naša i dužnost i obaveza spram ljudi i žrtve koju su nam heroji poput Mehdina ostavili u amanet. Također, danas u ovom turbulentnom političkom vremenu moramo zauzeti stavove, povući crvene linije ispod kojih ne smijemo ići u smislu održavanja stabilnosti i opstojnosti Bosne i Hercegovine, te ne smijemo dozvoljavati da zbog sitnih ličnih interesa pojedinaca izdajemo državne interese. I danas državničkim potezima moramo se boriti za istu onu ideju za koju su naši heroji, kojih se danas i posebno ovih dana sjećamo, dali svoje živote. Zbog toga mi je posebno drago što današnjem obilježavanju prisustvuje veliki broj mladih. Od njih očekujemo da gaje patriotski duh i da, poznajući historijske činjenice, svojim riječima i djelima brane cjelovitu, suverenu i jedinstvenu, našu jedinu domovinu Bosnu i Hercegovinu“, kazao je premijer Halilagić i još jednom izrazio zahvalnost svim pripadnicima boračke populacije za njihov doprinos u očuvanju slobode u kojoj danas imamo priliku uživati. U okviru današnjeg, centralnog događaja cijele manifestacije pročitan je referat o liku i djelu heroja odbrambeno-oslobodilačkog rata Mehdina Hodžića Senada i historijski čas o ratnim dešavanjima na ovom području i značaju odbrane ovog područja za Tuzlansku regiju i Bosnu i Hercegovinu u cjelini.