Vijesti

28. godišnjica genocida u Srebrenici: U Istanbulu postavljena umjetnička instalacija “Majčina marama” U okviru obilježavanja 28. godišnjice genocida u Srebrenici, u Istanubulu je u srijedu postavljena inspirativna umjetnička instalacija “Majčina marama”. Prigodnim programom u organizaciji istanbulske općine Bagcilar i uz podršku Turske agencije za saradnju i koordinaciju (TIKA) u ovoj istanbulskoj općini upriličen je prigodan program na kojem je odana počast žrtvama genocida u Srebrenici. U općini Bagcilar otvorena je i izložba fotografija “Marame sjećanja” i “Memento”, a programu su prisustvovali načelnik općine Abdullah Ozdemir, ambasador Bosne i Hercegovine u Turkiye Adis Alagić, zamjenik predsjednika TIKA-e Mahmut Cevik, konzulica Bosne i Hercegovine u Istanbulu Enisa Komar, direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić, majke Srebrenice, zvanice i građani Istanbula. “Proklinjemo one koji su nanijeli veliku bol usred Evrope i osuđujemo one koji to opravdavaju. Potrebno je učiti iz ove velike patnje”, rekao je tokom obraćanja načelnik općine Bagcilar Abdullah Ozdemir. Govoreći o tome kako se Srebrenica nikad ne smije zaboraviti, Ozdemir je dodao: “Znamo dobro da su naše majke dale veliku borbu i ta borba je dala rezultata na najvećim europskim sudovima. Želimo kazati da smo bili i da ostajemo partneri u ovoj borbi kako bismo spriječili da se više nikad ne ponovi genocid kako u regiji, tako i u cijelom svijetu.” Umjetnička instalacija “Majčina marama” prvi put je postavljena prošle godine u Potočarima na obilježavanju godišnjice genocida.

U UKC Tuzla urađena kadaverična transplantacija  Ljekari Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla su izvršili eksplantaciju organa u Kantonalnoj bolnici Zenica. Kadaveričnom donacijom organa i uspješno obavljenom transplantacijom nastavljen je razvoj projekta transplantacije organa u JZU UKC Tuzla, ali i stvorena mogućnost da se transplantacijom organa spasi život i poboljša kvalitet života za pacijenate. Prema riječima prof. dr. med sc. Denijala Tulumovića, direktora Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla, brzom reakcijom cjelokupnog transplantacionog tima UKC Tuzla, zdravstvenog osoblja Kantonalne bolnice Zenica, kao i humanosti porodice donora, ali i velikom broju nemedicinskog kadra urađena je eksplantacija organa, nakon čega je uslijedila transplantacija dva bubrega koja je urađena u Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla. Direktor Tulumović se ovom prilikom zahvalio na saradnji kolegama iz Kantonalne bolnice Zenica, ali i pripadnicima MUP-a TK, koji su službenom pratnjom doprinijeli brzom i sigurnom transportu organa što je u ovakvim slučajevima od izuzetnog značaja. Uz multidisciplinarni tim ljekara za eksplantaciju i transplantaciju i stručni timovi Poliklinike za transfuziologiju, Poliklinike za laboratorijsku dijagnostiku, Bolničke apoteke, Odjeljenja za nefrologiju, hemodijalizu i transplantaciju i Sektora za tehničke poslove dali su veliki doprinos u obavljanju ovih transplantacija.

U Nezuku će se obilježiti 28. godišnjica proboja 28. divizije Armije RBiH Udruženje “Preživjeli genocida 11. jula 1995. godine“ obilježit će 16. jula ove godine u Nezuku kod Sapne 28. godišnjicu proboja pripadnika 28. divizije Armije Republike Bosne i Hercegovine s ciljem njegovanja kulture sjećanja na žrtve genocida nad Bošnjacima u zaštićenoj zoni UN-a Srebrenici. “Oformirli smo udruženje kako bi obilježavali značajne datume, a 16. jul je za sve nas dan ponovnog rođenja, dan svjetlosti, dan slobode… Prošle godine smo postavili spomen-ploču u Nezuku, a ove godine ćemo otvoriti hair-česmu. Organizovat ćemo i prigodan kulturni program, a predavanje će održati Avdo Huseinović“, kaže Salih Mulalić, predsjednik Udruženja “Preživjeli genocida 11. jul 1995. godine“. Predsjednik Ratnih vojnih invalida Tuzlanskog kantona Fahrudin Hasanović prisjetio se, kao učesnik kolone, proboja 28. divizije Armije RBiH. Ističe kako su prisutni različiti narativi, ali historičari trebaju dati svoj konačan sud o podvigu pripadnika 28. divizije koji su na trasi dugoj 110 kilometara bili izloženi bjesomučnim granatiranjima i pucnjavi. “Imamo heroje našeg proboja koji su poginuli, poput komandanata Ejuba Golića ili Ibre Dudića, ali i heroje proboja koji su preživjeli i zbog svih njih moramo njegovati kulturu sjećanja i pamćenja“, kaže Fahrudin Hasanović. Avdo Huseinović posljednjih 15-ak godina, kao malo ko, podredio je život istraživanju genocida nad Bošnjacima u Srebrenici i Podrinju. “Tog 16. jula ću govoriti jezikom činjenica utvrđenih pravomoćnim sudskim presudama. Područje Srednjeg Podrinja je bilo izloženo najžešćoj agresiji tadašnje Vojske SR Jugoslavije, odnosno Srbije i Crne Gore. I druga područja su bila izložena agresiji vojske susjedne države, ali nigdje kao na području Srednjeg Podrinja. Postavlja se pitanje zbog čega je Srebrenica tako skupo platila cijenu? Moj odgovor je zbog vojničkih poraza koje je 28. divizija Armije R BiH nanosila srpskoj vojsci. Kroz historiju se ponavlja da se srpska vojska nakon vojničkih poraza sveti civilima. Vladaju i narativi kako je Vojska RS Srebrenicu zauzela sa neznatnim brojem vojske. To nije tačno jer je komisija Vlade RS 2004. godine u izvještaju navela kako je u julu 1995. godine na području Srebrenice bilo angažovano 25.000 vojnika. Akcija „Krivaja ’95“ je mjesecima planirana, a velikosrpska propaganda pokušava amnestirati određene komandante kao, primjerice, tadašnjeg pukovnika, danas generala Vinka Pandurevića. Koliko je on imao intervjua i koliko je puta ponovio da je tobože otvorio koridor za učesnike kolone. Kada je takav “humanista“ postavlja se pitanje zašto je u njegovoj zoni odgovornosti najviše grobnica, najviše ubijenih itd. Upravo o tim stvarima moramo govoriti“, kazao je Huseinović. Preživjeli iz kolone smrti i ove godine će učestvovati u “Maršu mira”, ali će se 16. jula ponovo vratiti na mjesto proboja i progovoriti o bolnim uspomenama koje nose sa sobom.

Hrvatska: Ultramaratonci ispraćeni ispred Gradske uprave Zagreba   Zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba Luka Korlaet primio je u Gradskoj upravi predstavnike organizatora i sudionike XII. Ultramaratona Vukovar – Srebrenica koji će sutra s Ovčare krenuti prema Potočarima. Zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba Luka Korlaet istaknuo je kako zagrebačka Gradska uprava svake godine nastavlja podržavati ovaj događaj, kojega je nazvao plemenitim. “Ovim ultramaratonom se na simboličan način povezuju dva grada u kojima su se dogodili tako tragični događaji. Nadljudskim naporima koje ultramaratonci ulažu pokušava se, barem na taj način, komemorirati i prisjetiti na nemile događaje iz tog vremena. Prisjećanjem želimo ne ponavljati greške prošlosti“, poručio je Korlaet. Armin Hodžić, predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba, glavni organizator Ultramaratona, na ispraćaju dvojice ultramaratonaca iz Zagreba najavio je kako će Ultramaraton krenuti sutra u 9 sati od iz Memorijalnog centra Ovčara, te kako je očekivani dolazak u Potočare 10. srpnja (jula), nešto prije 13 sati. “Ovo je ultramaraton mira koji želi poslati poruku da se sve ono što se dogodilo u Vukovaru i Srebrenici nikada ne smije zaboraviti, ali je i vrsta poruke cijelom svijetu da se to nikome ne ponovi, jer vidimo da se u Ukrajini danas povijest ponavlja“, poručio je Hodžić. Dodao je kako je ovaj ultramaraton organizacijski i logistički za VBNMGZ jedan od najzahtjevnijih projekata, ali i „projekt koji realizacijom donosi zadovoljstvo i katarzu“. Hodžić je podsjetio kako Ultramaraton uživa potporu najvažnijih institucija u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, od Predsjedništva BiH i predsjednika Hrvatske, do gradova Zagreb, Sarajevo, Vukovar i Vinkovci. Na sastanku u zagrebačkoj Gradskoj upravi i na ispraćaju sudjelovali su ultramaratonci Boban Pantović i Mirsad Softić, kojima će se u Vukovaru sutra pridružiti Dražen Ćućić i Robert Kasumović. Ultramaratonac iz Beograda Boban Pantović, jedan od stalnih sudionika ovog ultramaratona, poručio je kako je počeo sudjelovati na poziv prijatelja, ranijih sudionika ultramaratona, Duška Štrpca i Elvira Rakipovića. “Kada sam prvi put došao u Potočare, shvatio sam da dok mogu i dok postojim, moram da budem dio ovog projekta koji je vredniji od svih nas, zbog tragike koja se dogodila. Vukovar i Srebrenica za mene su neodvojivi dio priče. Istorija je učiteljica života, a da smo mi slabi učenici pokazalo je na ovom prostoru sve to što se dogodilo. Takve zločine mogu počiniti samo ljudi koji nemaju ljubavi u sebi, jer čovek bi pobedio sve te zločinačke misli u sebi i svo to iskušenje sa malo ljubavi“, izjavio je Pantović. Drugu godinu zaredom, donacijom kombija za Ultramaraton u projektu sudjeluje Savez Roma u Republici Hrvatskoj Khali Sara. Saborski zastupnik romske nacionalne manjine Veljko Kajtazi naglasio je kako je uspješno realizirana suradnja Memorijalnog centra Potočari i Romskog memorijalnog centra Uštice s ciljem suočavanja s prošlošću, posebno mladih pripadnika romske nacionalne manjine, ali i šire javnosti. Najavio je kako će devet mladih članova romske organizacije Khali Sara ove godine posjetiti Potočare, a pored toga posjećuju Vukovar i Jasenovac, dok su prošle godine bili u Škabrnji. Pored maratonaca, na pojedinim dionicama Ultramaratona, pridruže se i drugi trkači koji svojim sudjelovanjem žele podržati projekt i na taj način odati počast žrtvama. Ultramaraton Vukovar – Srebrenica održava se od 2012. godine u terminu od 6. do 10. srpnja, u spomen na žrtve genocida u „UN- ovoj zaštićenoj zoni“ Srebrenice, na žrtve Vukovara i sve nevino stradale tijekom rata od 1990. do 1995. u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, u cilju podizanja svijesti o važnosti sjećanja i konačnog rješavanja pitanja nestalih osoba. Maratonci u pet dana, pet etapa, od Vukovara (Ovčara) preko Vinkovaca, Brčkog, Janje i Zvornika do Srebrenice (Potočari) pretrče 227 kilometara. Ultramaraton se održava pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića i Željka Komšića i gradonačelnika Grada Zagreba Tomislava Tomaševića.

Banja Luka: Podijeljen prvi kontingent mašina, opreme i alata u projektu podrške poljoprivrednicima koji finansira Vlada Mađarske U Banjaluci je danas podijeljen prvi kontingent poljoprivrednih mašina, opreme i alata nabavljenih u okviru projekta podrške poljoprivrednicima u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska (RS) koji finansira Vlada Mađarske. Mašine, opremu i alate preuzelo je više od 20 poljoprivrednika, a podjeli su prisustvovali ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Szijjarto i predsjednik RS-a Milorad Dodik, predsjedavajuća Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović, kao i drugi zvaničnici. Podjela je izvršena preko Fondacije za održivi razvoj “Progressus”, a ukupno će biti podijeljeno 1.200 mašina proizvedenih u Mađarskoj, za koje poljoprivrednici snose 30 posto troškova, a preostalih 70 posto su bespovratna sredstva Mađarske. Peter Szijjarto rekao je da kada kažu da zemljama na Zapadnom Balkanu treba pomoći onda misle ozbiljno. “Možemo da im pomognemo ako iskreno i s poštovanjem razgovaramo sa njima i doprinosimo razvoju njihove privrede”, rekao je on i dodao da je program uspješan i da će biti nastavljen. Prema njegovim riječima u odnosu na prvi krug sada su povećali iznos koji žele da obezbjiede. “Za drugi krug, konkurs imamo na raspolaganju blizu 18 miliona eura. Tako da od 1. avgusta očekujemo prijavljivanje poljoprivrednih proizvođača na konkurs”, rekao je on. Prema njegovim riječima mjesto zemalja Zapadnog Balkana je u Evropskoj uniji i treba da im se za to pruži pomoć. “Ovo je divan dan za RS u kojem realizujemo projekat koji smo dogovorili prije izvjesnog vremena predsjednik Mađarske Viktor Orban i ja”, rekao je Dodik. Istakao je da su političari i poljoprivredni proizvođači imali povjerenja u ovaj projekat. “Ovaj program nastavljamo za par sedmica od 1. avgusta ide drugi krug i nastavićemo to i u nekim drugim oblastima”, kazao je Dodik dodajući da to potvrđuje dugoročno partnerstvo koje će se pokazati kroz više projekata. Rekao je da je u pitanju kvalitetna oprema koja je prilika da se unaprijedi oblast poljoprivrede. Odgovarajući na pitanja novinara o dodjeli novca Evropske unije za projekte u BiH, među kojima nema projekata sa područja RS-a Dodik je rekao da “EU na način kako je to učinila juče definitivno dijeli BiH”. “Suspendujući dio sredstava RS-u dok navodno RS ne promjeni svoje mišljenje a to znači da nam se nametne Schmidt (op.a. Christian, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH) koji nije legalan, da prihvatimo njegovo nametanje zakona što svakako nećemo učiniti, moraju da razumiju da ovaj narod ovdje ponižava ponuda novca za prodaju karaktera”, kazao je Dodik. On je dodao da ima pitanje. “Na koji način misle bez zajedničkih odluka u Sarajevu da implementiraju ono što su juče odlučili? Zar misle da će neko iz RS-a prihvatiti takav ponižavajući odnos?”, rekao je Dodik. Rekao je i da će u skladu sa procedurom u institucijama RS-a kada pravni tim kaže da je proceduralne stvari obavljene potpisati sporne zakone. Visoki predstavnik u BiH donio je odluku o poništenju odluka Narodne skupštine RS-a. “Zakon kojim se ukida obaveza objavljivanja odluka visokog predstavnika u Službenom glasniku RS-a neće stupiti na snagu, a sva procedura koja se tiče donošenja tog zakona je sada završena. Također sam odlučio da zakon koji je usvojila NSRS-a o neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji tog entitet ne može stupiti na snagu i svi zakonodavni postupci u donošenju ovog zakona su takođe završeni”, naveo je Schmidt.

Ministar Dizdar u posjeti Gradskoj upravi Zvornik Ministar raseljenih osoba i izbjeglica Federacije Bosne i Hercegovine Nerin Dizdar danas je sa svojim saradnicima u posjeti Gradskoj upravi Zvornik. Teme današnjeg sastanka su bili projekti koji su realizovani u prethodnom periodu, projekti koji se realiziju u sadašnjem vremenu i aktivnosti koje će biti predmet rada u budućnosti. “Grad Zvornik je uvijek do sada imao dobru saradnju sa Federalnim ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica, očekujemo da takav nivo saradnje i bolji bude u narednom periodu”, kaže Bojan Ivanović gradonačelnik Grada Zvornik. “Ovo je jedna sredina u Bosni i Hercegovini koja prednjači u pozitivnim procesima povratnika. Ministarstvo prioritet stavlja na sredine gdje lokalna administracija tretira sve svoje građane na jednak način”, rekao je Dizdar. Federalno ministarstvo raseljenih i izbjeglica u narednom periodu će akcenat staviti na projekte vezane za kulturu, sport i mlade, kako bi unaprijedili kvalitet života mladih ljudi u povratničkim sredinama.

Irfan Halilagić. Izuzetna uspješnost Vlade TK nakon prvih 100 dana   Nakon prvih 100 dana Vlada Tuzlanskog kantona zabilježila je izuzetnu uspješnost realiziravši sve planirane mjere, te ispunivši i jednu mjeru više od planiranih, rečeno je na danas održanoj konferenciji za medije, upriličenoj povodom obilježavanja prvih 100 dana rada Vlade Tuzlanskog kantona u ovom sazivu. Premijer Kantona Irfan Halilagić je, u društvu ministara prezentirao najznačajnije projekte koje je Vlada realizirala tokom prvog tromjesečja, s posebnim fokusom na realizaciju mjera i obećanja iz ekspozea kojeg je podnio prilikom imenovanja u Skupštini Kantona. „Realizacija mjera i dinamika kojom Vlada radi pokazatelj su značaja kontinuiteta. Tuzlanski kanton je imenovanjem ove Vlade dobio upravo to, političku stabilnost kao preduslov za realizaciju kapitalnih projekata od kojih upravo građani imaju najviše koristi, ali i pokretanje značajnih reformskih procesa i procesa putne deblokade Tuzlanskog kantona“, rekao je premijer Halilagić ističući da je Vlada nakon ispunjenja 18 mjera i 100% učinka u prethodnom mandatu, u nastavku nastavila povećanom dinamikom. „Nakon prošlogodišnjih 18 mjera, ove godine zacrtali smo 20 novih ciljeva, a za prvih 100 dana planirali realizaciju njih 5. Uz svih 5 planiranih, uspjeli smo izabrati i kompaniju koja će uraditi Glavni projekat i prateću dokumentaciju za rekonstrukciju zgrade Vlade TK, čime smo ispunili i šestu mjeru i konačno pokrenuli procese da Vladu Tuzlanskog kantona vratimo u njen dom“, kazao je Halilagić. Ovakav predan i transparentan rad primijećen je i u međunarodnim krugovima, a što je potvrđeno i tokom jučerašnje posjete ambasadora Nizozemske, Belgije i Slovačke Tuzlanskom kantonu. „Čast nam je i iskreno zadovoljstvo da su našu predanost i želju da pokažemo da se politika može i mora voditi isključivo u interesu građana prepoznali i ambasadori nama prijateljskih zemalja, što je dobra podloga da sa njima razgovaramo o budućim zajedničkim razvojnim projektima“, osvrnuo se premijer Halilagić. Uz prezentaciju realizacije planiranih mjera, Halilagić osvrnuo i na činjenicu da je Vlada izvršila i prvi ovogodišnji rebalans Kantonalnog budžeta i time osigurala značajna nova finansijska sredstva za razvojne projekte 5 miliona KM za sanaciju zgrade Vlade TK, 4,5 miliona KM za Kampus Univerziteta u Tuzli, po 3 miliona KM za zgradu Općinskog suda u Živinicama, zgradu Policijske uprave u Živinicama i zgradu Općinskog suda u Lukavcu, 2 miliona KM za pomoć nerazvijenim općinama, 1,5 miliona KM za zgradu Policijske uprave Tuzla, 1,2 miliona KM za sanaciju štete od poplava, milion KM za osvjetljenje piste aerodroma Dubrave, 690.000 KM za pristupni put prema regionalnoj deponiji EkoSep i 450.000 za most na izletištu Zlača. Također, prezentirani su značajni projekti u oblasti zdravstva i to zaustavljanje negativnih trendova poslovanja na UKC-u Tuzla, pokretanje projekata javno – privatnog partnerstva, proširivanje „Esencijalne liste“ lijekova, te nastavak finansijskih ulaganja u zdravstvo. „Osim svega navedenog osigurali smo i 744.000 KM za projekte podrške mladima u TK, 200.000 KM za sufinansiranje projekata u oblasti kulture, utvrđen je nacrt Strategije razvoja turizma TK, objavili smo tri javna poziva za sufinansiranje turističke i tržišne infrastrukture u iznosu od ukupno 650.000,00 KM, donijeli smo i Program novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju u 2023. godini i time osigurali 12,8 miliona KM podrške za naše vrijedne poljoprivrednike. Utvrdili smo prijedlog Zakona o upotrebi znakovnog jezika u Tuzlanskom kantonu, ali i usmjerili 780.000 za kapitalne investicije u oblasti pravosuđa. Imajući u vidu sve navedeno rad Vlade Tuzlanskog kantona na ovom mjerenju tzv. prolaznog vremena, svako objektivan može ocijeniti samo „izuzetno uspješnim“, zaključio je današnju konferenciju premijer Halilagić.

Visoki predstavnik u BiH Schmidt posjetio Ahmiće i odao počast žrtvama   Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt posjetio je Ahmiće i odao počast žrtvama ratnih zločina počinjenih u aprilu 1993. godine.  Svi mi moramo dati sve od sebe da se strašni zločini nikada ne ponove i da se nikome ne pruži prilika da ih ponovi. S tim u vezi, želim jasno reći da su nedavne izjave Darija Kordića, osuđenog ratnog zločinca i osobe odgovorne za događaje u Ahmićima, za svaku osudu, rekao Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt. “Za pomirenje je neophodno da cjelokupno društvo uloži napor kako bi žrtve bile poštovane i kako bi se prihvatila istina o onome što se dogodilo. Svi moraju da se suoče sa prošlošću. Oni koji su osuđeni i koji su odslužili zatvorske kazne ne trebaju se oglašavati u javnosti, osim kada govore o obeštećenju i iskazivanju poštovanja prema žrtvama. Negiranje ili umanjivanje ratnih zločina predstavlja jasnu uvredu za žrtve i preživjele. Svi mi moramo dati sve od sebe da se strašni zločini nikada ne ponove i da se nikome ne pruži prilika da ih ponovi. S tim u vezi, želim jasno reći da su nedavne izjave Darija Kordića, osuđenog ratnog zločinca i osobe odgovorne za događaje u Ahmićima, za svaku osudu. Uspješno pomirenje, gdje se žrtve i preživjeli poštuju i ne zaboravljaju, suštinski je važno kako bi se otvorio neopterećen put ka boljoj budućnosti. Da bi ovi napori urodili plodom, oni koji negiraju genocid ili ratne zločine, kao i oni koji veličaju ratne zločince, moraju biti najstrože zakonski kažnjeni. Naglašavam koliko je bitno poštivanje zakona za one na koje se on može odnositi. Vidim da postoji hitna potreba za uključivanjem ratnih zločinaca osuđenih u Hagu u krivičnu evidenciju Bosne i Hercegovine”, rekao je visoki predstavnik Schmidt.    

Efikasnija pomoć održivom povratku kroz združivanje sredstava Premijer Tuzlanskog kantona Irfan Halilagić i ministar za rad, socijalnu politiku i povratak TK Fadil Alić razgovarali su danas sa federalnim ministrom raseljenih osoba i izbjeglica Nerinom Dizdarom o načinima podrške povratnicima i raseljenim osobama u Tuzlanskom kantonu kao i povratnicima u Podrinju. Saradnju sa Federalnim ministarstvom raseljenih osoba i izbjeglica koja donosi i nove projekte u povratničke zajednice stavlja u prvi plan premijer Halilagić. „Udruživanjem sredstava sigurno možemo uraditi više i time pomoći povratnike u izgradnji infrastrukture kao i kroz druge vidove podrške. Kroz sistemska rješenja, održivost povratka ali i da jasno izrazimo stav i opredjeljenje da smo uz povratnike. Da zajedno radimo za dobrobit ljudi koji su odlučili da se vrate u prijeratna mjesta boravka i učinimo sve kako bi kvalitet njihovog života bio ravan kvalitetu života bilo kojeg čovjeka u našoj domovini”, kazao je premijer Halilagić ovom prilikom. Intencija Vlade TK, rečeno je ovom prilikom, je ulaganje u kulturu i sport u povratničkom sredinama jer su to segmenti života koji značajno utiču na održivost povratka. U fokusu rada resornog federalnog ministarstva, prema riječima ministra Dizdara je zapošljavanje te sistemski odnos ka otkupu poljoprivrednih proizvoda od povratnika i donacije sjemenskog materijala. „Znamo da je Tuzlanski kanton dao veliki doprinos u prihvatanju raseljenih osoba i izbjeglica i podrinjskih i semberskih krajeva. Želimo učiniti dodatne napore i zajedničkim projektima učiniti više za ljude koji su se odlučili vratiti u svoja mjesta. Trenutno realiziramo projekte u Srebrenici kroz podršku Međunarodnom forumu solidarnosti EMMAUS. Također slijedi realizacija infrastrukturnih projekata u općinama i gradovima Tuzlanskog kantona kroz ravnomjerniju raspodjelu“, ističe ministar Dizdar. Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i povratak Tuzlanskog kantona ove je godine za podršku povratku namijenilo milion KM ali prema riječima ministra Alića, potrebe povratnika puno su veće i značajnije nego što je to mogućnost Vlade TK. „Od iznimne je važnosti saradnja i podrška Vlade FBiH i federalnog ministarstva. Da ujedinimo naša sredstva i da konkretnije i sveobuhvatnije pomognemo našim povratnicima. Trenutno je u završnoj fazi javni poziv koji podrazumijeva podršku fizičkim licima na osnovu njihovih zahtjeva i projektnih ideja. Naš je zajednički stav je da trebamo mijenjati paradigmu naše podrške u zonama povratka odn. da se u budućnosti opredijelimo da više pomažemo u oblasti kulture i sporta, da naša omladina vidi svrhu ostanka na tim teritorijama“, kazao je ministar Alić.

Hrvatska: Greenpace upozorava na opasne količine INA metana   “Od samog potonuća platforme “Ivana D”, Greenpeace poziva nadležne institucije i INA-u da ispitaju moguće emisije metana na svim odobalnim platformama, ali nakon dvije i pol godine niti nadležno ministarstvo niti INA nisu odgovorili niti se očitovali”, saopštio je Greenpeace. “Greenpeace in Central and East Europe (CEE)” navodi da je u posjedu podataka iz pouzdanih izvora, a u vezi sa zabilježenim koncentracijama metana oko određenog broja odobalnih plinskih platformi na sjevernom Jadranu. “Koncentracije više od 100 ppm/m zabilježene su na devet promatranih platformi, dok su na tri od njih zabilježene vrijednosti više od 400, 500 pa čak i 1500 ppm/m. Iz razgovora sa stručnjacima iz ovog područja, Greenpeace saznaje da fosilna industrija obično šalje ekipe na teren kad se zabilježe očitanja iznad 200 ppm/m”. “Mi u Greenpeaceu smatramo da su bilo kakve emisije tog štetnog, snažnog stakleničkog plina neprihvatljive, a kamoli koncentracije koje upućuju na značajne emisije poput onih primijećenih ovom prilikom. Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) upozorava da svaki porast u globalnom zagrijavanju potiče sve intenzivnije i sve češće vremenske ekstreme. Ne smijemo se više kockati s budućnošću”, izjavila je Petra Andrić. Prema podacima Međunarodne energetske agencije, svake godine iz naftno-plinskih radova oko 260 milijardi kubičnih metara metana dospije u atmosferu (IEA). Poslovanje industrije fosilnih goriva proizvelo je u 2020. godini gotovo 120 megatona metana, otprilike trećinu svih metanskih emisija proizvedenih ljudskim djelovanjem (IEA), navodi se.