Vijesti

Objavljen sažetak presude Evropskog suda po apelaciji Slavena Kovačevića   Evropski sud za ljudska prava u Strazburu objavio je danas presudu po apelaciji Slavena Kovačevića. Presudom je utvrđeno da su prekršena njegova ljudska prava u slučaju glasanja za kandidate za Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i Predsjedništvo BiH, javlja Anadolu. U presudi je Evropski sud za ljudska prava sa šest glasova za i jednim protiv ocijenio da je Bosna i Hercegovina prekršila član 1. Protokola br. 12 (opća zabrana diskriminacije) Evropske konvencije o ljudskim pravima u pogledu Kovačevićeve nezastupljenosti u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništvu BiH. Sud je utvrdio da je postojeći politički sistem etničku zastupljenost učinio relevantnijom od političkih, ekonomskih, socijalnih, filozofskih i drugih razmatranja i na taj način pojačao etničke podjele u zemlji i narušio demokratski karakter izbora. Konstitutivni narodi, kako navodi Sud, očigledno uživaju privilegovan položaj u sadašnjem sistemu. Podnosilac apelacije se žalio da zbog kombinacije teritorijalnih i etničkih uslova koji se primjenjuju na Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine nije mogao glasati za kandidate po svom izboru na posljednjim Općim izborima, koji su održani 2022. godine. Slično tome nije mogao glasati za kandidate po svom izboru na posljednjim predsjedničkim izborima na državnom nivou 2022. Presudu je donijelo Vijeće od sedam sudija u sljedećem sastavu: Gabriele Kucsko-Stadlmayer (Austrija), predsjednica Vijeća, Tim Eicke (Velika Britanija), Faris Vehabović (Bosna i Hercegovina), Lulia Antoanella Motoc (Rumunija), Armen Harutyunyan (Armenija), Ana Maria Guerra Martins (Portugal) i Anne Louise Bormann (Danska). Sud je naveo da je suština apelantovog slučaja da zbog sistema podjele vlasti, Bosna i Hercegovina nije bila istinska demokratija, već “etnokratija” u kojoj je etnička pripadnost, a ne državljanstvo, bila ključ za osiguranje moći i resursa i u kojoj su tri dominantne etničke grupe kontrolisale državne institucije kako bi ostvarile svoje interese, dok su svi ostali bili građani drugog reda. “Sud je bio svjestan historijskog konteksta, posebno da su aranžmani o podjeli vlasti osmišljeni da okončaju brutalni sukob obilježen genocidom i ‘etničkim čišćenjem’. Priroda sukoba bila je takva da je odobrenje ‘konstitutivnih naroda’ bilo neophodno da bi se osigurao mir. Stoga je bilo zamislivo da bi postojanje drugog doma, sastavljenog samo od predstavnika tri glavne etničke grupe, bilo prihvatljivo u posebnom slučaju Bosne i Hercegovine, da su ovlaštenja Doma naroda bila ograničena na: usko i strogo definisani vitalni nacionalni interesi ‘konstitutivnih naroda’”, utvrdio je Sud. Sud dalje navodi u njemu treba da budu zastupljeni svi segmenti društva. “Kako je bilo, sadašnji aranžmani su etnička razmatranja i/ili predstavljanje učinili relevantnijim od političkih, ekonomskih, socijalnih, filozofskih i drugih razmatranja i/ili predstavljanja i na taj način pojačali etničke podjele u zemlji i potkopali demokratski karakter izbora”, utvrdilo je Vijeće. Sud je istakao da nije vidio razlog da odstupi od svoje prethodne sudske prakse, a posebno u predmetima “Sejdić i Finci”, “Zornić” i “Pilav” u kojima je utvrdio diskriminaciju osoba koje nisu povezane s tri glavne etničke grupe u BiH, ili onih koji nisu ispunili kombinaciju zahtjeva etničkog porijekla i mjesta stanovanja u pogledu njihovog prava da se kandiduju za Dom naroda i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. “Konačno, iako Konvencija nije zabranila državama članicama da različito tretiraju grupe kako bi ispravile ‘činjenične nejednakosti’ među njima, nijedan od ‘konstitutivnih naroda’ nije bio u poziciji ugrožene manjine koja se borila za opstanak. Naprotiv, ‘konstitutivni narodi’ su očigledno uživali privilegovan položaj u sadašnjem političkom sistemu”, navodi se u zaključku. Sud navodi da je došlo do povrede člana 1. Protokola br. 12. Konvencije u vezi sa pritužbom podnosioca predstavke u vezi sa sastavom Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. “Kovačević se požalio da je na izborima za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine njegov izbor bio ograničen na one kandidate koji su se izjasnili kao Bošnjaci i Hrvati. Samo su stanovnici Republike Srpske imali pravo da glasaju za one kandidate koji su se izjasnili kao Srbi. Na kraju, oni koji se nisu izjasnili kao pripadnici ‘konstitutivnih naroda’ nisu imali pravo da se kandiduju na izborima za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Tvrdio je da je zbog te kombinacije teritorijalnih i etničkih zahtjeva njegovo zakonsko pravo glasa ograničeno na diskriminatorski način na osnovu mjesta njegovog prebivališta i na etničkoj osnovi”, dodaje se. Kako je Sud utvrdio da ova kombinacija teritorijalnih i etničkih uslova predstavlja diskriminatorno postupanje protivno članu 1. Protokola br. 12 u kontekstu prava na učešće na izborima za Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, smatra da je isto važilo i za pravo glasa na izborima za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. “Prvo, podnosilac prijave nije imao mogućnost glasanja za kandidate koji se nisu izjasnili kao pripadnici ni jednog od ‘konstitutivnih naroda’ (pošto takvi kandidati nisu ni imali pravo da se kandiduju). Nadalje, budući da je stanovnik Federacije, podnosilac prijave nije imao pravo glasa za kandidate koji su se izjasnili kao Srbi. Dakle, za razliku od osoba iz Federacije koje su se izjasnile kao Bošnjaci i Hrvati i osoba iz Republike Srpske koje su se izjasnile kao Srbi, podnosilac prijave nije bio istinski zastupljen u kolektivnom Predsjedništvu. Stoga je različito tretiran na osnovu mjesta stanovanja i etničke pripadnosti. S tim u vezi, Sud je primijetio da je Predsjedništvo bilo političko tijelo države, a ne entiteta. Njegova politika i odluke uticale su na sve građane Bosne i Hercegovine, bilo da žive u Federaciji, Republici Srpskoj ili Brčko Distriktu”, navodi se. Sud je također utvrdio da se mir i dijalog najbolje održavaju efikasnom političkom demokratijom, čiji je stub mogućnost slobodnog ostvarivanja prava glasa. “Dakle, niko ne bi trebalo da bude prisiljen da glasa samo po propisanim etničkim linijama, bez obzira na politički stav. Čak i kada bi se održao sistem etničkog predstavljanja u nekom obliku, on bi trebao biti sekundaran u odnosu na političku zastupljenost, ne bi trebao diskriminirati ‘Ostale i građane Bosne i Hercegovine’ i trebao bi uključivati etničku zastupljenost sa cijele teritorije države”, stoji u zaključku Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.

Smanjen broj nezaposlenih u odnosu na prethodni mjesec Iz Federalnog zavoda za zapošljavanje su saopćili da je na dan 30.6.2023. godine na evidencijama kantonalnih službi za zapošljavanje bilo registrirano 274.820 osoba, što je u odnosu na prethodni mjesec smanjenje za 214. Udio ženske populacije iznosi 59,6 posto od ukupnog broja nezaposlenih. Također u u navedenom broju nezaposlenih je 68,12 posto stručnih, 31,88 posto je nestručnih osoba dok ih 30,13 posto prvi put traži zaposlenje. Na evidenciji nezaposlenih bile su registrirane 59.432 osobe u dobi između 15 i 29 godina. U istom mjesecu zabilježeno je 10.414 korisnika novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti, što je u poređenju sa podacima iz prethodnog mjeseca povećanje za njih 50. Pravo na zdravstveno osiguranje u junu ove godine preko kantonalnih službi za zapošljavanje ostvarilo je 193.078 osoba, što je za 1.333 manje nego u prethodnom mjesecu, a pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje koristilo je 477 osoba. Među nezaposlenima najviše je KV (31,47 posto) i NKV radnika (30,32 posto), potom slijede osobe sa SSS (27,38 posto) i VSS (7,31 posto), te osobe sa PKV (1,45 posto), VKV (0,24 posto) i osobe sa NSS (0,11 posto). Dana 31.5.2023. godine u Federaciji BiH je bila 541.691 registrirana zaposlena osoba. Broj zaposlenih u odnosu na prosjek iz prošle godine veći je za 6.026, odnosno 01,12 posto, a u odnosu na prethodni mjesec za 2.175, odnosno 0,4 posto, saopćeno je iz Federalnog zavoda za zapošljavanje.

U Sarajevu postavljen spomenik bosanskom kralju Tvrtku Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić izrazila je zadovoljstvo povodom postavljanja spomenika U Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Hercegovine, preko puta zgrade Predsjedništva BiH, tokom noći je postavljen spomenik bosanskom kralju Tvrtku I Kotromaniću, javlja Anadolu. U proteklom periodu bilo je određenih problema oko pronalaska prave lokacije za postavljanje spomenika, odnosno za dobijanje dozvole, ali je na kraju spomenik bosanskom kralju Tvrtku osvanuo u blizini zgrade Predsjedništva BiH. Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić izrazila je zadovoljstvo povodom postavljanja spomenika. “Obećala sam da će naše Sarajevo dobiti spomenik bosanskom kralju Tvrtku I Kotromaniću, a danas, na dan potpisivanja Povelje Kulina bana, svoje obećanje sam ispunila”, objavila je Karić na društvenim mrežama te dodala: “Bosanski kralj Tvrtko, preko puta zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine, ondje gdje i pripada.” Stjepan Tvrtko I Kotromanić (oko 1338. – 10. marta 1391.) bio je bosanski ban od 1353. do 1377. a zatim i prvi bosanski kralj do 1391. godine. Tvrtko I se smatra jednim od najvećih srednjovjekovnih vladara Bosne, koji je za sobom ostavio zemlju veću, jaču, politički uticajniju i vojno sposobniju od one koju je naslijedio.

Septembarski Dani Grada Lukavac okupit će brojne umjetnike Tokom septembarskih Danh Grada Lukavca predstavit će se brojni umjetnici iz Bosne i Hercegovine, Italije, Hrvatske i Srbije. U mnoštvu pripremljenih kulturno-sportskih sadržaja, publiku će posebno obradovati koncert poznatog rock pjevača i gitariste Dade Topića, koji će zajedno sa Paranoid bandom, na lukavačku scenu donijeti hitove uz koje su mnogi odrastali poput „Da li znaš da te volim“, „Makedonija“, „Princeza“. U organizaciji Centra za kulturu, očekuje nas i koncert jednog od najuspješnijih pijanista u Italiji, Livia Minafre. U pratnji slavnog pijaniste ovaj put će biti Mimma di Vittorio, balerina koja će prvi put na daskama gradskog kulturnog centra izvesti Butoh – japanski ples tame koji nam, kroz pokrete, emociju i dramsku napetost, donosi potpuno novi uvid u ovu savremenu plesnu formu. Premijerno u Lukavcu, bit će upriličen i koncert Intermeco kvarteta, koji je, kroz 24 godine postojanja, stekao reputaciju lidera u izvođenju rock obrada u formi gudačkog kvarteta, a repertoar po kome su članice kvarteta poznate široj publici svojevrsna je šetnja kroz različite muzičke pravce, od Bacha, Mozarta, preko jazz standarda, do muzike izvođača kao što su: Sting, Metallica, Nirvana, Blondie. Ljubitelji teatra nasmijat će se uz komediju „Državni lopov“, jednu od najstarijih živih predstava u BiH, koja već 18 godina puni dvorane širom naše zemlje, regije ali i Evrope. Predstava je odigrana više od 400 puta a pogledalo je nešto više od 150 000 ljudi. Kroz Dane Grada Lukavac očekuje nas i promocija knjige dr. sc. Semira Hadžimusića „Lukavac na razmeđu 19. i 20. stoljeća“, koju zbog zanimljive i značajne tematike nazivaju „Mali Beč“ a promocija će, simbolično, biti upriličena u gradskoj vili Solvay. Uz planirane sportske aktivnosti, dani kojima obilježavamo rođendan našega grada bit će upotpunjeni Svečanom akademijom, izložbama i brojnim drugim sadržajima u kojima će naši sugrađani i svi posjetioci uživati besplatno, pod pokroviteljstvom Grada i Turističke zajednice Grada Lukavac.

Na današnji dan prije 834 godine napisana Povelja Kulina bana Na današnji dan prije 834 godine napisana je Povelja Kulina bana, najstariji dosad pronađeni očuvani bosanski državni dokument, ali i jedan od najstarijih kod svih južnoslavenskih naroda i država. Povelja Kulina bana napisana je 1189. godine i najstarija je bosanska isprava, napisana na starobosanskom narodnom jeziku, ćiriličnim pismom bosančicom i latiničnim pismom na latinskom jeziku. Povelja ne samo da je jedan od najznačajnijih i prvih zvaničnih dokumenata među zemljama ovog dijela Evrope i svijeta o trgovinskoj saradnji, o slobodi kretanja ljudi, ideja, roba, već se njen značaj ogleda i u tome što se tiče boravka u zemlji Bosni i sigurnosti koju garantuje Kulin ban. Povelja je ne samo do sada najstariji pronađeni očuvani bosanski državni dokument, već i Povelja bosanskoga bana i najstariji državni dokument kod svih južnoslavenskih naroda i država. Potvrđuje državnost Bosne i Hercegovine u 12. vijeku i prvi je bosanskohercegovački dokument upućen stranom vladaru. Smatra se i “rodnim listom” bosanske državnosti. Iz sadržaja Povelje Kulina bana jasno se može uočiti činjenica da je Bosna već u 12. vijeku imala uređenu državu i instituciju suverenog vladara, mada o tome postoje dokazi i iz 10. vijeka. Povelja Kulina bana očuvana je u tri primjerka u Dubrovniku. Dva primjerka se tamo nalaze i danas, a treći primjerak, otuđen u 19. vijeku, danas se nalazi u posjedu Ruske akademije nauka i umjetnosti u Sankt Peterburgu u Rusiji. Mnogi smatraju da je to original među poznatim primjercima. Bosna i Hercegovine je uputila zahtjev za njeno vraćanje, ali ga je Rusija odbila jer smatra da Povelja Kulina bana, kao drugi dokument Slavena po starosti, jednako pripada i njihovoj istoriji.    

Lendo: Još jedna potvrda ispravnosti našeg opredjeljenja za Bosnu i Hercegovinu kao građansku državu Evropski sud za ljudska prava u Strazburu, presudom u predmetu „Kovačević“ još je jednom potvrdio pravnu utemeljenost i ljudsku ispravnost našeg opredjeljenja za Bosnu i Hercegovinu kao građansku državu svih njenih naroda i građana zasnovanu na civilizacijskim vrijednostima, lišenu svih oblika diskriminacije i oslonjenu na vladavinu prava. Sadržaj ove presude odgovara standardima pravne stečevine Evropske unije kojoj težimo, pravnim pravilima i ljudskim standardima demokratskog svijeta kojem pripadamo i van razgovora stavlja sve diskriminatorske odredbe i diskriminatorske prijedloge civilizacijskog mraka protiv kojeg se borimo. Evropski sud za ljudska prava u presudi „Kovačević“ ali i drugim presudama iz grupe predmeta „Sejdić i Finci“ utvrdio je da u Bosni i Hercegovini postoje razni oblici diskriminacija, da su one neprihvatljive i da se Bosna i Hercegovina od istih mora osloboditi. Pravna i politička težina presuda Evropskog suda za ljudska prava je velika. U Bosni i Hercegovini u kojoj se Evropska konvencija za zaštitu osnovnih ljudskih prava i sloboda neposredno primjenjuje i koja je nadređena svim drugim pravnim propisima, težina presuda Evropskog suda za ljudska prava još je i veća. Presuda „Kovačević“ mora biti provedena bez odlaganja. Njenim provođenjem, zajedno sa ostalim presudama iz grupe predmeta „Sejdić i Finci“, treba da se otklone svi oblici diskriminacija u Bosni i Hercegovini koje je utvrdio Evropski sud za ljudska prava kako bi se Bosna i Hercegovine u punom kapacitetu pridružila porodici demokratskih društava vladavine prava i jednakog tretmana pred zakonom.

Poljoprivredni proizvođači i prerađivači u FBiH za posljednjih godinu dana investirali više od 141 milion KM Iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva saopćeno je da su za posljednjih godinu dana poljoprivredni proizvođači i prerađivači u Federaciji BiH investirali 141.230.845,01 KM. Rezultat je to 3.052 zahtjeva koliko ih je ovo federalno ministarstvo primilo u okviru Modela podrške ruralnom razvoju za 2023. godinu, a odnose se na ulaganja za period 1.8.2022. -1.8.2023. godine. Prema Programu novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju u ovoj godini, predviđena je dodjela novčanih podrški za mjere investicija u ukupnom iznosu od 34.120.000 KM što će u značajnoj mjeri doprinijeti razvoju poljoprivrednog sektora u FBiH. Inače, najviše zahtjeva, od 2.117 korisnika u vrijednosti 39.745.893,01 KM stiglo je za mjeru „Investicije u poljoprivredne mašine i priključne uređaje za biljnu i stočarsku proizvodnju. Za investicije u opremu za biljnu i stočarsku proizvodnju apliciralo je 290 korisnika čija su ulaganja iznosila 6.443.228,57 KM, dok je za sufinansiranje nabavke visokokvalitetne rasplodne stoke apliciralo njih 264 koji su uložili 9.256.702,39 KM. U okviru mjere „Izgradnja, proširenje i opremanje novih građevinskih objekata u svrhu poljoprivredne proizvodnje“ pristiglo je 169 zahtjeva. Korisnici u okviru ove mjere uložili su 18.623.447,88 KM. Zahtjeve za novčane podrške u okviru investicija u podizanje trajnih nasada podnijelo je 89 korisnika koji su uložili 3.981.781,92 KM. U okviru mjere „Podrška investicijama u izgradnju ili proširenje odnosno opremanje građevinskih objekata u svrhu obavljanja dorade i prerade poljoprivrednih proizvoda“ 86 poljoprivrednih proizvođača i prerađivača investiralo je 63.032.766,12 KM. Zahtjeve za novčane podrške za certifikaciju organske proizvodnje podnijela su 33 korisnika čija ukupna investicija iznosi 133.602,38 KM. Najmanji broj zahtjeva, tek četiri, zaprimljen je u okviru mjere „Podrška za legalizaciju građevinskih objekata i ispunjavanje okolišnih standarda“, vrijednosti 13.422,74 KM. Gledano po kantonima, najveći broj zahtjeva pristigao je iz Tuzlanskog kantona, više od 730, a najmanji, njih sedam, iz Bosansko-podrinjskog kantona, saopćeno je iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Posljednji tragični događaji problem su šire društvene zajednice Tragični događaji koji su se nedavno dogodili u Tuzlanskom kantonu bili su u fokusu današnjeg razgovora premijera Tuzlanskog kantona Irfana Halilagića i šefa Misije OSCE-a u BiH, ambasadora Brajana Agelera (Brian Aggeler). Premijer Halilagić je ovom prilikom Ambasadora Agelera i šefa terenskog ureda OSCE-a u Tuzli Damira Gnjidića upoznao sa mjerama koje su proistekle iz rada multidisciplinarne radne grupe i planom njihove implementacije, ali i mjerama koje je već poduzela Vlada Tuzlanskog kantona. „Mi, kao Kanton, već drugu godinu unazad ispunjavamo sve naše zakonske obaveze kada je u pitanju rad Sigurne kuće i na to smo ponosni. Ipak ovakvi događaji iniciraju razmišljanje da broj, odnosno mreža ovakvih institucija nažalost nije dostatna i da trebamo razmišljati o povećanju njihovih kapaciteta. Također, kao Vlada smo izdvojili rekordna sredstva za kadrovsko i materijalno – tehničko opremanje Uprave policije. Rezultate tih izdvajanja, od oko ukupno 20 miliona KM, moramo vidjeti i očekujemo ih u narednom periodu. Građani moraju imati osjećaj sigurnosti“, kazao je premijer Halilagić. „Tragični događaji koji su se nedavno desili u Lukavcu i Gradačcu nisu samo problemi Tuzle i Tuzlanskog kantona nego su širi društveni problem. Ova dešavanja mogu dati potreban momentum i gurnuti nas ka rješavanju ovakvog stanja na širem planu. Prema studiji OSCE-a, od 2015. godine do danas zbog tragičnih okolnosti 56 žena izgubilo je život. Čak 48% odraslih žena doživjelo je određeni oblik nasilja, a 84% od tog broja ostaje neprijavljeno. To su poražavajući podaci i stoga je neophodno poduzeti hitne mjere i zahvalni smo premijeru na pažnji koju ukazuje ovim pitanjima“, kazao je ambasador Ageler, cijeneći pažnju koju premijer Halilagić i Vlada Tuzlanskog kantona poklanjaju rješavanju ovih pitanja. „Smatram da su mjere koje planira realizirati Vlada Tuzlanskog kantona dobar put i bilo bi veoma dobro kada bi postojala diskusija koja bi dovela do toga da se mjere slične prirode i sadržaja primjenjuju na višem nivou ili na nivou države“, kazao je Ageler. Premijer Halilagić danas je podsjetio da je OSCE partner Vlade Tuzlanskog kantona na brojnim projektima i izrazio zahvalnost na dosadašnjoj saradnji, dok su gosti izrazili spremnost da učine sve što je u moći i ingerencijama Misije OSCE-a u BiH kako bi dali doprinos u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja.

Konaković se obratio Grlić-Radmanu zbog gužvi na graničnim prelazima između BiH i Hrvatske Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković zamolio je da budu uloženi dodatni napori kako bi se problematika, sa kojom se susreću građani Bosne i Hercegovine, ali i Republike Hrvatske, pokušala riješiti Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković danas se obratio pismom ministru vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordanu Grlić-Radmanu radi informacija koje je dobio o velikim gužvama na brojnim graničnim prelazima između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Iz Ministarstva vanjskih poslova BiH saopšteno je da je Konaković u pismu između ostalog naveo da imajući u vidu da je tokom susreta sa ministrom Grlić-Radmanom i predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejom Plenkovićem, razgovarao između ostalog i o predmetnom pitanju, te dobio uvjerenja da će se hrvatska strana uključiti radi prevazilaženja svih ovakvih situacija, posebno imajući na umu da je Republika Hrvatska postala dio Schengen zone. “Molim Vas da uložite dodatne napore kako bi se navedena problematika sa kojom se susreću građani Bosne i Hercegovine, ali i Republike Hrvatske pokušala riješiti”, navodi se između ostalog u pismu.

Pomoć maloljetnom borcu Armije RBiH Mirzi Delibegoviću Udruženje “Maloljetni borci Armije RBiH – Grad Tuzla” prvenstveno se bori za prava maloljetnih boraca ARBiH i njihovih članova porodice. Do sada je ovo udruženje imalo presudnu ulogu u kreiranju zakona na svim nivoima vlasti a koji se tiču ove populacije. Osim borbe za prava kroz institucije, udruženje na čelu sa predsjednikom Kadirom Hajdarevićem, kreiralo je do sada niz prjekata usmjerenih za bolji status maloljetnih boraca. U toku je realizacija doškolovavanja i stručnog  usavršavanja boraca koji su školske klupe devedesetih zamjenili hladnim i krvavim rovovima. Mirza Delibegović jedan od članova udruženja nakon što je izašao iz rova oboljeva od opake bolesti “Dijabetes”. Sa ovom bolesti živi već 28 godina, a u međuvremenu amputirana mu je desna noga dok je lijeva u opasnosti. Udruženje “Maloljetni borci Armije RBiH – Grad Tuzla” nedavno je posjetilo Mirzu, te je tom prilikom uručena novčana donacija. Nakon posjete saborci na čelu sa predsjednikom Kadirom Hajdarevićem poduzeli su nove korake kako bi se Mirzi omogućio bolji standard života. Udruženje građana “Novi horizonti” Tuzla na čelu sa predsjednicom Indirom Bektić po saznanju za priču Mirze Delibegovića također je pomoglo Mirzi sa novčanom donacijom u iznosu od 500 KM i paketom sadržaja: trakice za mjerenje šećera, lancete, lancetari, aparati za mjerenje šećera, šuteri grožđanog šećera za hipoglikemiju, kreme za regeneraciju kože, senzori za bezbolno mjerenje šećera, trakice za mjerenje ketona, edukativni materijal. “Ispred Udruženja želim da se javno zahvalim Udruženju ” Novi horizonti” Tuzla na čelu sa predsjednicom Indirom Bektić i svim članovima, na ovom gestu i pomoći, prvo čovjeku, a onda maloljetnom dobrovoljcu i MVI. Kao predsjednik Udruženja ” Maloljetni borci Armije RBiH Grad Tuzla” apelujem prema svim relevantnim službama, resornim ministarstvima i Vladi TK, da ovakvim Udruženjima, kao što je UG” Novi horizonti” Tuzla, moraju i trebaju pomoći u njihovom radu, svi mi sutra možemo lahko biti članovi tog Udruženja, vjeruj te samo mala nit nas dijeli od ove opake bolesti. Ovakvi događaji uvijek nam vraćaju vjeru u ljude i dok je takvih, ima nade za čovječanstvo” istakao je Kadir Hajdarević predsjednik udruženja “Maloljetni borci Armije RBiH – Grad Tuzla”.