Author name: Mirsad Hadzic

Tuzla: Ispraćeno šest bratunačkih žrtava, zajedno će biti ukopane majka, kćer i nana     Ispred Komemorativnog centra u Tuzli ispraćeni su posmrtni ostaci šest bratunačkih žrtava koji će svoj vječni smiraj, poslije 31 godine traganja, pronaći u mezarju Veljaci. Bratunac je po okrutnosti zločina među najkrvavijim gradovima u Bosni i Hercegovini, a sutra će u Veljacima u kabure biti spuštene Amira Paraganlija, koja je imala samo sedam godina, njena majka Safija (31) i nana Rukija (67). Sedmogodišnjoj sestri, majci i nani danas su Fatihu proučili Amir i Samra (sin i kćerka Safije Paraganlije), koji su u trenutku zločina imali pet godina odnosno jedanaest mjeseci života. Zločinci su pucali i u njih, ali ih nisu ubili. Petogodišnjeg Amira odveli su u logor, a Samru je spasila tetka Dila koja ju je i othranila. Zbog proživljenih trauma Amir je postao osoba s posebnim potrebama i o njemu brine sestra Samra s čijom porodicom živi u Mosorovcu kod Lukavca. “Izgubili smo sve. Ostali smo sami. Imam njega i on mene. Tražimo i oca da sahranimo. Mi smo preživjeli, ali je moj brat osoba s posebnim potrebama i ja sam njegov staratelj”, kaže Samra Paraganlija, koja je čudom preživjela rafal ispaljen prema njoj dok je kao beba bila u bešici. Iz inostranstva u Tuzlu je stigao Salih Hasanović. Sutra će u kabur spustiti majku Sabahetu Hasanović (40). “Izgubio sam majku sa 3,5 godine, život je bio težak, ali živjeti se mora. Nije lahko i nakon toliko vremena ću je ukopati u Bratuncu gdje će naći svoj smiraj među ostalim šehidima”, kaže Hasanović koga je othranio njegov daidža.   U Bratuncu je otkriveno najviše grobnica u BiH, ubijeno je na stotine djece, a do sada je u mezarju Veljaci vječni smiraj pronašlo 300 žrtava zločina koji su počinili pripadnici policije i Vojske RS i susjedne Srbije. “Danas smo pred Komemorativnim centrom Tuzla gdje ispraćamo šest naših šehida, šest naših najmilijih osoba, koji će sutra pronaći vječni smiraj na mezarju Veljaci. Među njima i najmlađa žrtva Amira Paraganlija koja će biti ukopana pored svoje majke Safije i svoje nane Rukije. Sutra će se ukopati tri žene, dva muškarca i jedno dijete od sedam godina”, kaže Šuhra Sinanović, predsjednica Udruženja “Žene Podrinja Bratunac”.   O razmjerama zločina pisao je i piše Ramiz Salkić, zastupnik u Narodnoj skupštini bh. entiteta RS, koji ističe kako pravosudne institucije u BiH ne rade svoj posao onako kako bi trebale. “Nažalost, počinjemo gubiti nadu da će Tužilaštvo BiH uraditi svoj posao i da će počinioci teških zločina nad Bošnjacima 1992. godine pa i genocida u Srebrenici, biti kažnjeni. Mi srećemo ljude. Radeći na projektu ‘Genocidna namjera Bratunac’ svakodnevno uzimam izjave i nevjerovatno je koja se imena spominju u izjavama, a te ljude srećemo u gradu. Zašto Tužilaštvo BiH ne radi nemam adekvatnog odgovora, ali je činjenica da neprocesuiranje ratnih zločina predstavlja veliku prijetnju i prepreku stvaranju normalnih uslova za život, ne samo žrtava nego i pripadnika naroda iz kojeg dolaze zločinci”, kaže Salkić. Sutra će dženaza biti klanjana za Aliju Hodžića, Amiru Paraganliju, Safiju Paraganliju, Rukiju Paraganliju, Sabahetu Hasanović i Šaćira Muminovića.

Milanović i Bećirović u Zagrebu: Rješavati otvorena pitanja između Hrvatske i BiH   Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović primio je u svom uredu člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića koji boravi u službenom posjetu Republici Hrvatskoj. Dvojica visokih dužnosnika razgovarali su o otvorenim pitanjima koja postoje između dvije države i o sigurnosnoj situaciji u regiji. U zajedničkoj izjavi za medije nakon održanog sastanka hrvatski predsjednik Zoran Milanović ocijenio je kako se na sastanku razgovaralo o ozbiljnim pitanjima, o čijem rješenju ovisi budućnost odnosa dviju susjednih zemalja. “Interes je Hrvatske da Bosna i Hercegovina bude prostor stabilnosti, članica Europske unije u jednom razumnom roku, a koliko će taj rok trajati, ovisi prvenstveno o Bosni i Hercegovini“, izjavio je Milanović. Dodao je kako nema potrebu davati podršku cjelovitosti i teritorijalnom integritetu BiH jer, ocijenio je, toj zemlji iz Hrvatske ne prijeti nikakva opasnost, niti joj je ikada prijetila. “Došao sam u Zagreb, glavni grad Hrvatske, da pošaljem poruku da je vrijeme da relaksiramo i unprijedimo međudržavne veze između naše dvije države. Mislim da je vrijeme da gradimo mostove prijateljstva između naše dvije države. Građani Republike Hrvatske i BiH dobro surađuju i mislim da se i politički zvaničnici naše dvije države trebaju ugledati na građane“, kazao je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović. Bećirović je poručio kako želi bolju izgradnju bilateralnih odnosa na principu suverene jednakosti dvije države, ravnopravnih odnosa, kroz dijalog uz jačanje ekonomske suradnje. “Ja ne krijem činjenicu da mi u BiH, nažalost, imamo jednog političara koji se transformisao iz političke u sigurnosnu prijetnju. Riječ je o predsjedniku bh. entiteta Miloradu Dodiku. On mora biti zaustavljen u svojoj antidejtonskoj, antiustavnoj politici. Vrijeme je da to shvate svi, i u BiH i izvan BiH. Bolje je da se to prevenira nego da bude većih problema, i unutar BiH i unutar regije“, rekao je Bećirović. Strateški vanjskopolitički ciljevi BiH su punopravno članstvo u Europskoj uniji, punopravno članstvo u NATO-u i dobra regionalna saradnja, rekao je Bećirović. Dodao je kako iz manjeg entiteta u BiH često dovode u potanje budućnost članstva u NATO-u te poručio kako ne dozvoljava takav govor s obzirom da su ovi strateški prioriteti zacrtani i ozakonjeni većinom glasova predstavnika cijele države BiH. Milanović je istaknuo kako je Milorad Dodik za njega sugovornik jer je legitimni predstavnik srpskog naroda u BiH. “Da bi netko stvarno bio prijetnja, a ne operetni glavni illi sporedni lik, s lentom ili bez nje, potreban je novac. Usporedimo to s 91., ne bi bilo rata da nas beogradske vlasti nisu pokrale, otele nam oružje, to je novac u drugom agregatu, i da nije bilo ljudi koji su spremni ratovati. U slučaju Milorada Dodika ne vidim nijedno od ta tri svojstva, ali tema je otvorena za razgovor“, izjavio je Milanović. Bećirović je dodao kako državni vrh Hrvatske, predsjednik i Vlada RH, trebaju surađivati s Predsjedništvom BiH, a ne s entitetskim čelnicima u BiH, poručivši kako je riječ o lokalnoj političkoj razini.Milanović je poručio kako je pitanje člana Predsjedništva BiH duboko simbolično te kako je to pitanje koje smeta Hrvate u BiH, ali i Hrvate u Hrvatskoj. „Mjera u kojoj to smeta Hrvate pokazuje neizravno jednu vrstu afiniteta prema BiH i želje, ili barem odsustva neželje da se u BiH živi i da se živi normalno. Kad to prestane biti tema, ta tišina će me zabrinuti jer ona govori za mene da Hrvati u BiH vide tu državu kao nešto čemu pripadaju i čiji su dio i žele biti predstavljeni na dostojanstven i realan način“, izjavio je Milanović. Ocijenio je kako izbor Željka Komšića za člana Predsjedništva nije dobro rješenje. „Moj stav o kolegama u Predsjedništvu je jasan. To su, prema svim nalazima državnih institucija države BiH, legalni članovi Predsjedništva“, poručio je Bećirović. Bećirović se osvrnuo i na ponašanje ambasadora BiH u Hrvatskoj Aleksandra Vranješa, ocijenivši kako „nijedan ambasador BiH nema pravo da daje izjave koje su suprotne Daytonskom mirovnom sporazumu i Ustavu BiH, BiH nije nikakva sastavljena državna zajednica, BiH je država koja nije nastala u Daytonu 1995.“.

Ekshumacije na području Bratunca i Srebrenice: Ekshumirani nekompletni posmrtni ostaci tri žrtve   Nekompletni posmrtni ostaci tri žrtve proteklog rata ekshumirani su danas na tri različite lokacije na području općina Bratunac i Srebrenica. “Posmrtni ostaci su pronađeni na površini terena i to na lokalitetima Pobuđe i Kameničko brdo na području općine Bratunac te na lokalitetu Sućeska na području općine Srebrenica”, saopćeno je iz Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine. Prema informacijama sa kojima raspolaže Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine, posmrtni ostaci najvjerovatnije pripadaju žrtvama bošnjačke nacionalnosti koje su ubijene u genocidu počinjenom u julu 1995. godine. Nakon ekshumacije odnosno asanacije terena posmrtni ostaci su prebačeni u Komemorativni centar u Tuzli radi kriminalističko – tehničke i sudsko – medicinske obrade kao i izuzimanja koštanih uzoraka sa ciljem identifikacije žrtava uz pomoć DNK metode. Ekshumacija je izvršena pod nadzorom Tužilaštva Bosne i Hercegovine i po naredbi Suda Bosne i Hercegovine.

U Poljicu svečanim programom obilježen Dan oslobađanja Vijenca     11. maj 1994. godine od velike je važnosti za mještane Poljica. Tog dana borci ARBiH uspjeli su osloboditi Vijenac i nastaviti sa napredovanjem u dubinu teritorije seperatističkih snaga, što je značilo uklanjanje dugih cijevi usmjerenih na civilne ciljeve u Poljicu. Prilikom oslobađanja vijenca pripadnici ARBiH uspjeli su zaplijeniti značajnu količinu naoružanja koju su kasnije uspješno koristili prilikom prodora prema Ozrenu. Zaplijenjeno je: 2 tenka T-34, s velikim količinama zrna za njih, 4 minobacača 82 mm, 2 minobacača 120 mm, 4 topa 76 mm(zis-ovi), 2 topa 40 mm (boforsi), 4 BsT-a, PAT 20/1 mm, broving 12,7 mm, dosta protivoklopnih sredstava i pješadijskog naoružanja i municije. Također značajan broj separatista je tom prilikom izbačeno iz stroja ili je zarobljeno.   Pvodom Dana oslobođanja Vijenca upriličena je svečanost ispred šehidskog spomen-obilježja Kahve.  U programu su učestvovali učenici OŠ Poljice i borci. Na kraju svečanosti polaganjem cvijeća i učenjem fatihe odana je počast svim poginulim borcima (šehidima) koji su ugradili svoje živote u odbrani Poljica i države Bosne i Hercegovine. Od 1992. do 1995. godine živote za domovinu položilo je 55 boraca. Osim linija oko Vijenca poljičani su ginuli na brojnim ratištima poput Brčkog, Gradačca, Vareša i drugih gradova koje je trebalo braniti od agresorske vojske.        

31. godišnjica pogibije narodnog heroja Mehdina Hodžića   Sa saborcima Dudetove čete Zaseok, mr. Hrustan Noćić je u ima Smaje Mandžića, zastupnika u Skupštini TK položio cvijeće na spomen obilježje  narodnog heroja Mehdina Hodzića. Prigodnim programom uz prisustvo velikog broja zvanica iz društveno-političkog života, građana i saboraca, danas je u Zaseoku obilježena 31. godišnjica pogibije heroja odbrambeno-oslobodilačkog rata Mehdina Hodžića. Mnogobrojne delegacije položile su cvijeće i odale počast na spomen-obilježju podignutom na mjestu pogibije heroja Mehdina Hodžića. Prisutnima su se obratili predsjednik Organizacije demobilisanih boraca Općine Sapna Ibrahim Husejnović, te premijer Tuzlanskog kantona Irfan Halilagić. Sastavni dio manifestacije “Dani odbrane Sapne” je i obilježavanje Dana MZ Zaseok pa su danas tim povodom brojne delegacije, porodice poginulih i građani na šehidskom spomen-obilježju u Zaseoku položile cvijeće i odale počast svim poginulim borcima u ovom mjestu.

Protest “Niš protiv nasilja”: Dosta nam je svega nenormalnog jer nenormalno odnosi žrtve     Više hiljada građana okupilo se večeras na Trgu kralja Milana na protestu “Niš protiv nasilja“ odakle je kolona prošetala do Skupštine Grada Niša. Tamo su pročitani zahtjevi kakvi su se u ponedeljak čuli na protestima u Beogradu i Novom Sadu – smjene članova Regulatornog tjela za elektronske medije (REM), ministra unutrašnjih poslova Bratislava Gašića i direktora Bezbjednosno-informativne agencije (BIA) Aleksandra Vulina, ukidanje rijalliti programa, gašenje tabloida i televizija sa nacionalnom frekvencijom koje promovišu mržnju i nasilje. Jednočasovna šetnja ka odredištu odvijala se u tišini, bez zvižduka i skandiranja. Osim članova opozicionih partija, među okupljenima su bili i članovi sindikata prosvjetnih radnika. Predstavnica Unije sindikata prosvetnih radnika je pred zgradom gradske skupštine pozvala okupljene da minutom ćutanja odaju počast poginulima u nedavnim masovnim pucnjavama u Beogradu i okolini Mladenovca, a potom se obratila okupljenima. “Okupili smo se zato što nam se protestuje, zato što nam se šeta i zviždi. Dosta nam je svega nenormalnog jer nenormalno predugo traje i nenormalno je počelo da odnosi žrtve. Ovo moramo da mjenjamo. Pristojna Srbija je rekla – dosta, pristojna Srbija želi da živi u slobodnom i sigurnom okruženju. Pristojna Srbija je rekla da neće više da trpi nepristojnosti”, rekla je Gordana Arsić i zatim pročitala već poznate zahtjeve. Među njima su hitno zaustavljanje promocije nasilja u medijima u javnom prostoru, gašenje štampanih medija i tabloida koji promovišu mržnju i nasilje i oduzimanje dozvole televizijama sa nacionalnom frekvencijom poput Pinka i Hepija zbog promocije mržnje i nasilja. Zahtjevaju se i smjene ministra unutrašnjih poslova Gašića i direktora BIA-e Vulina, kao I hitno sazivanje skupštinske sjednice na kojoj bi se razmotrila odgovornost Vlade, sagledala bezbjednosna situacija u Srbiji i pronašla dugoročna rješenja da do događaja poput prošlonedeljnih tragedija više ne dođe. “Ukoliko se zahtjevi ne ispune, blokiraćemo Gazelu u Beogradu. Nadam se da se više nikad nećemo skupiti sa sličnim zahtjevima”, kazala je Arsić. Ona je skup završila citirajući Dositeja Obradovića rječima “Vostani Serbije, davno si zaspala, u mraku ležala, sada se probudi”. Protesti “Srbija protiv nasilja” počeli su u ponedeljak, 8. maja, kao reakcija opozicije i građana na dve masovne pucnjave u kojima je 3. i 4. maja ubijeno 17 i ranjeno 14 osoba, uglavnom djece i mladih. Najmasovnija okupljanja bila su u Novom Sadu i Beogradu gdje se, prema procjenama organizatora, okupilo oko 50.000 ljudi. Proteste organizuju Demokratska stranka, Narodna stranka, Zeleno-levi front – Ne davimo Beograd, stranka Zajedno, Stranka slobode i pravde, Pokret slobodnih građana, Sindikat Sloga i Pokret za preokret. Dio opozicije danas je ispred zgrade REM-a u Beogradu ostavio prijedlog teksta o ostavci njihovih članova zbog, kako navode, odgovornosti što su mediji u Srbiji preplavljeni nasiljem. Novi protesti pod sloganom “Sve mora da stane” najavljeni su za 12. maj, što je rok za ispunjenje zahtjeva. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je sinoć u video obraćanju rekao da je opozicija “na brutalan način zloupotrijebila tragediju”. Prema njegovim navodima, članovi opozicije su “u danima žalosti zakazivali političke skupove sa jedinim ciljem da primjene nasilje i da se nasilnim putem dočepaju vlasti”. Pozvao je građane da 26. maja dođu u Beograd na, kako je rekao, “najveći skup ikada održan u Srbiji” kada će im, navodi, “predstaviti plan za modernu i pristojnu Srbiju”.

Dizdar, Duraković i Duratović posjetili Prijedor: Počinje izgradnja infrastrukture u povratničkim mjestima Federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Nerin Dizdar, potpredsjednik entiteta RS Ćamil Duraković i potpredsjednik Narodne skupštine entiteta RS Mirsad Duratović posjetili su Prijedor. Sa gradonačelnikom Grada Prijedora Slobodanom Javorom i predstavnicima povratnika razgovarano je o stanju povratničke zajednice. Utvrđeni su prioriteti za izgradnju infrastrukture u povratničkim mjestima, dok je razgovarano i o drugim vidovima podrške povratnicima u održivom povratku, samozapošljavanju, zapošljavanju, podrške u  poljoprivredi i dr.   Ministar Dizdar predstavio je aktuelne javne pozive, te najavio nove programe podrške povratnicima. Posjetio je uspješne privrednike koji svoje biznise razvijaju u povratničkim mjestima.   “Ovdje smo da saslušamo potrebe naših ljudi i da ih podržimo kroz projekte koje provodimo. Želimo nastaviti dobru saradnje lokalne samouprave sa povratničkom populacijom. Dogovoreni su i određeni projekti koji će poboljšati putnu komunikaciju i povezati povratnička naselja. Želimo animirati mlade i poduzetne ljude u razvijanju početnih biznisa, malih i srednjih preduzeća”, kazao je ministar Nerin Dizdar.

Krišto: Energetska pitanja su u nadležnosti entiteta, Bosna i Hercegovina treba razviti svoj sistem prirodnim plinom   Mislim da Bosna i Hercegovina treba razviti svoj sistem prirodnim plinom na cijelom teritoriju osiguranjem novih transportnih pravaca, kazala je predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto povodom 100 dana rada Vijeća ministara BiH. Navela je da su u proteklom periodu održali 15 sjednica i odradili oko 530 materijala, odnosno tačaka dnevnog reda, od usvojenih zakonskih prijedloga do raznih prijedloga, akcionih planova, strategija, inicijativa, odluka, rješenja… “U ime Vijeća ministara uputili smo tri prijedloga zakona, od kojih je jedan u parlamentarnoj proceduri usvojen. To je prijedlog zakona o budžetu za 2023., sa prijedlogom međunarodnih obaveza, on je usvojen. To je velika stvar za institucije Bosne i Hercegovine. Uputili smo i zakon o službi u Oružanim snagama i zakon o slobodi pristupa informacijama”, pojasnila je Krišto. Usvojili su, između ostalog, i strategiju za borbu protiv organizovanog kriminala u Bosni i Hercegovini za 2023./2026. godinu. Dotakla se i posjeta koje su realizovane u proteklih 100 dana. “Intenzivirali smo dijalog sa dužnosnicima Evropske unije, od najviše razine, deblokirani su sastanci Bosne i Hercegovine u okviru odbora i pododbora za provedbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Usvojili smo plan ekonomskih reformi u Bosni i Hercegovini za period 2023./2025. Naš fokus i dalje ostaje na 14 ključnih prioriteta iz mišljenja Evropske komisije. I dalje ću se zalagati za naš dijalog, za međusobno uvažavanje, to je prilika da stabilizujemo političke prilike u Bosni i Hercegovini i da stvorimo pretpostavke za napredak, rast i razvoj”, rekla je Krišto. Dotakla se i pitanja istočne i južne interkonekcije. “Što se tiče najava oko plinskih interkonekcija, poznato je da Bosna i Hercegovina ima nerazvijen plinski sistem u odnosu na zemlje regije i ovisna je o snadbijevanju prirodnim plinom samo iz uvoza i to jednim transportnim pravcem. Mislim da Bosna i Hercegovina treba razviti svoj sistem prirodnim plinom na cijelom teritoriju osiguranjem novih transportnih pravaca i mislim da je takva potreba i više nego opravdana. Sve što se odnosi na takve prioritete, da su to prioriteti i interesi BiH, ne vidim nijednog razloga da bi neko imao nešto protiv takvih projekata. Svako od nas ima obavezu poštovati Ustav. Kada je u pitanju donošenje zakona o gasu, mi zaključak još nismo dobili od Predsjedništva BiH. Što se tiče donošenja zakona to je nadležnost entiteta, kada je u pitanju energetika, i mislim da se sve institucije trebaju pridržavati nadležnosti Bosne i Hercegovine”, naglasila je Krišto. Navela je i kako je situacija sa istočnom interkonekcijom jasnija nego što je to slučaj sa južnom. “Dobili smo prijedlog odluka u kojem temeljem zakona o sklapanju međunarodnih sporazuma imenujemo povjerenstvo koje bi se trebalo uputiti u razgovore, odnosno pregovore u smislu sklapanja. Za istočnu interkonekciju, imamo zakon koji je donesen u RS-u i prijedloge za provođenje sporazuma i faktički čistu situaciju da možemo donijeti odluku da se krene u pregovore. Kada je u pitanju južna interkonekcija, od formiranja novog saziva Vlade Federacije BiH, oni su iz procedure povukli određeni broj zakona između ostalih i zakon o južnoj plinskoj interkonekciji. Nadam se da će Vlada uputiti drugi prijedlog. Do ovog trenutka, nismo imali zakon na razini FBiH i u tom slučaju još nemamo još uvijek uslove za sklapanje sporazuma. Onog trenutka kada se na razini FBiH dogovori zakon, Vijeće ministara će uraditi ono što je naš posao”, poručila je Krišto. Dotakla se i “sudbine zakona iz 14 ključnih prioriteta”. “Ti zakoni se tiču resora pravde i odnose se na zakon o visokom sudskom i tužilačkom vijeću, zakon o sudovima i zakon o sukobu interesa. Moramo se usaglasiti oko zakona. Zakon je gotovo pripremljen, ali ne u potpunosti usaglašen. Ostalo je još malo prostora da se neke stvari dorade”, dodala je Krišto.