Author name: Mirsad Hadzic

Na snazi je narandžasto upozorenje, očekuju se lokalni pljuskovi, praćeni grmljavinom i pojačanim vjetrom Iz Službe civilne zaštite grada Tuzle upozoravaju građane da, prema prognozama Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH, za dane 21. 07 i 22. 07.2023. godine, očekuju lokalni pljuskovi, praćeni grmljavinom i pojačanim vjetrom. Moguća je i pojava grada. Uz grmljavinu se očekuje i vjetar brzine 45-65 km/h. Na snazi je NARANDŽASTO upozorenje. Imajući u vidu posljednje događaje u regionu, mnogim gradovima u Bosni i Hercegovini i našem gradu, ovakve meteorološke pojave mogu biti nepredvidljive, opasne i ugroziti sigurnost građana. Iz navedenih razloga, neophodno je pratiti upozorenja o meteorološkim pojavama i primjenjivati preporuke za postupanje u takvim slučajevima, kako bi se umanjio rizik od povreda, gubitaka života građana i nastanka potencijalne štete. Civilna zaštita apeluje da građani u slučaju grmljavinskog i olujnog nevremena provode mjere samozaštite i izbjegavaju: sklanjanje ispod visokih izoliranih stabala na otvorenom– nikada nemojte stajati ispod visokog drveća na otvorenom prostoru. stajanje pokraj prozora, otvorenih vrata, metalnih stubova i predmeta kao što su slavine, utičnice i električni prekidači, korištenje telefona i mobitela tokom oluje, isključiti sve električne uređaje, izbjegavati osamljena stabla i rub šume, izbjegavati nošenje metalnih predmeta, izbjegavati boravak u blizini strujnih vodova i dalekovoda, Sklonite se od bilo kakvih visokih objekata (stubova i sl.) i imajte u vidu da je sigurno rastojanje jednako visini objekta, Nemojte stajati uspravno, čučnite ili se makar sagnite, ne dodirujući zemlju rukama, a ako ste u grupi držite rastojanje od 5 metara između sebe. U slučaju da se zateknete u poplavnom području, potrebno je: Ne prilaziti obalama s obzirom na moguće povećanje dubina i brzina tečenja vode u rijekama i potocima; ne dirati električne aparate ako su mokri i ako je voda već doprla do njih, isključiti električne i druge instalacije i vodu; pitku vodu i životne namirnice podići na više nivoe u kući ili stanu; ako ste u mogućnosti, spriječite prodiranje vode u najniže dijelove objekata podizanjem barijera ili pomozite prilikom uređenja istih (vreće sa pijeskom, zemlja, i dr.). U slučaju nastanka određene opasnosti i ugrožavanja ljudskih života što hitnije pozvati vatrogasce na broj 123 ili Operativni centar civilne zaštite na broj 121. Služba civilne zaštite grada Tuzla

Ekstremne klimatske nepogode upozorenje su prirode da je potrebna promjena načina života ZAGREB – Nezapamćena oluja koja je pogodila regiju, odnijela brojne živote i prouzročila ogromnu štetu, upozorenje je na prirodne nepogode koje možemo očekivati sve češće. Posljedice globalnog zagrijavanja prisutne su ovdje i sada. Nauka i struka već dugo upozoravaju na njih, ali i dalje bez pravog i sistemskog odgovora. Nedavno tijesno i jedva izglasan Zakon o obnovi prirode u Europskom parlamentu pokazao je kako i dalje ne postoji dobra volja i spremnost donositelja odluka i privrede na transformaciju i dekarbonizaciju, koje su nužne ako želimo sačuvati ono malo prirodnih resursa koji su nam preostali, a posljedično i cijela planeta za naše potomke. Zakon o obnovi prirode, iako jedan od ključnih dijelova Zelenog dogovora Europske unije, jedva je izglasan uslijed snažne kampanje dezinformacija konzervativnih i desničarskih političara, te određenih privrednih lobija. Europska unija temelji se na kompromisu interesa njezinih država članica. Međutim, s prirodom i hitnom potrebom za rješavanjem klimatske krize i gubitka bioraznolikosti –  kompromisa ne bi trebalo biti. „Koliko ljudskih života treba biti izgubljeno i koja je cijena materijalne štete koju smo spremni platiti prije nego shvatimo da moramo zaustaviti daljnje zagrijavanje planeta, krenuti u ozbiljnu dekarbonizaciju društva, zaštititi prirodu i njena staništa, i da u toj transformaciji trebamo sudjelovati svi jednako? Umjesto toga, investicije u fosilne industrije su se povećale dok se gušimo u plastici koje će u morima uskoro biti više nego riba“, pita se Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adrije. Cijela planeta je u klimatskoj krizi. Atmosfera je 1,1°C toplija od predindustrijskih vremena, a ekstremne vremenske neprilike sve su gore i češće. Vremenske nepogode prouzrokovane klimatskim promjenama osjećaju se diljem planete, uzrokuju ogromne gubitke života i zdravlja ljudi, generiraju ogromne štete u ekosistemu, proizvodnji hrane i vode, te štete na infrastrukturi. Često su najranjivije i najsiromašnije zemlje najviše pogođene, čime se broj klimatskih izbjeglica naglo povećava iz godine u godinu. Međunarodni panel o klimatskim promjenama IPCCR naučno je potvrdio činjenicu da su aktivnosti ljudi prouzrokovale emisije stakleničkih plinova i dovele do povećane učestalosti i intenziteta nekih vremenskih i klimatskih ekstrema. Klimatske promjene su globalni problem koji zahtijeva hitno globalno rješenje. „Moramo dramatično smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima koja zagađuju okoliš i puno bržim tempom prijeći na obnovljive izvore energije. Moramo promijeniti način na koji dobivamo energiju, kako putujemo, koliko resursa trošimo, kako proizvodimo hranu i što jedemo. Dekarbonizacija gospodarstva je nužna, kao i prelazak na kružno gospodarstvo u kojem ne dominira glad za neprekidnim rastom čime se troše ograničeni resursi. Svi naši napori trebaju se usmjeriti na prelazak na održivo gospodarstvo i život u skladu s prirodom“, zaključuje Kalauz. Izvor: Super TV/AA/WWFAdria

U BiH na snazi narandžasto upozorenje zbog grmljavinskog nevremena U Bosni danas djelomično vedro, a u drugom dijelu dana se očekuju pljuskovi praćeni grmljavinom. Lokalno je moguća i pojava grada. U Hercegovini pretežno sunčano vrijeme,. Zbog grmljavinskog nevremena za područje Sarajeva, Banjaluke, Tuzle, Livna, Prijedora i Bihaća izdato je narandžasto upozorenje. Upozorenje je na snazi od 16 sati do ponoći. Vjetar slab do umjerene jačine većinom jugozapadnog smjera. U sjevernim područjima Bosne vjetar sjeveroistočnog smjera. Jutarnja temperatura zraka većinom između 14 i 20, na jugu zemlje od 21 do 24, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 30 i 36, na jugu zemlje do 38 stepeni Celzijusa. U Sarajevu sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Tokom dana, povećanjem oblačnosti očekuje se kiša, pljuskovi i grmljavina. Jutarnja temperatura oko 16, a najviša dnevna temperatura zraka oko 34 stepena. Prema prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) BiH u subotu se očekuje nestabilno vrijeme sa pljuskovima i grmljavinom širom zemlje. Bez padavina na jugu. Vjetar u Bosni slab sjevernog i sjeverozapadnog smjera. U Hercegovini umjereno jako jugo. Jutarnja temperatura zraka većinom između 15 i 21, na jugu zemlje od 20 do 24, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 26 i 31, na jugu zemlje do 36 stepeni. U nedjelju u Bosni više oblačnosti prijepodne. U Hercegovini pretežno sunčano vrijeme. Vjetar slab većinom jugozapadnog smjera. Jutarnja temperatura zraka većinom između 15 i 20, na jugu zemlje do 23, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 26 i 32, na jugu zemlje do 35 stepeni.

Kavazović u Kozarcu: Čestitim Srbima nećemo zaboraviti ako nas obavijeste o ostacima naših nevino ubijenih One čestite među našim pravoslavnim Srbima i danas molimo da nas, ako nešto znaju o mjestima na kojima se nalaze ostaci naših nevino ubijenih, braće i sestara, obavijeste o tome. Nećemo im to zaboraviti, poručio je danas reisul-ulema Husein ef. Kavazović tokom kolektivne dženaze dvjema žrtvama iz Prijedora i doline Sane klanjanoj na musali Memorijalnog centra u Kamičanima u Kozarcu. “Juli je u našim životima i u zajedničkoj memoriji našeg naroda mjesec tuge i bolnih sjećanja. Nismo li samo prije devet dana bili na sličnom skupu i s istim kosmičkim bolom odavali počast žrtvama genocida u Srebrenici pa se sjećali zločina na Godinjskim barama, u Pilici, Sanskom Mostu, Ključu, Prijedoru… Dug je spisak mjesta na kojima su nas ubijali zločinci i krvnici. Danas smo ovdje, na mezarju u Kozarcu, a ispred nas su ostaci tijela nevino ubijenih. Pa ipak, danas osjećamo olakšanje, jer smo im pronašli tijela, klanjamo im dženazu i podići ćemo im nišane. Tako sve ove teške godine”, rekao je Kavazović u obraćanju prisutnima. Kavazović je podvukao kako obilježavanje događaja iz prošlosti, posebno tragičnih, nije samo sebi svrha te kako se time želi osvježiti uspomena i afirmirati vrijednost, izreći neka pouka ili upozorenje. “Ovdje smo se i danas okupili radi obavljanja dženaze namaza, radi ukopa još žrtava zločinačke ruke. Mi i danas, nakon trideset i jednu godinu, tražimo ostatke još 600 svirepo ubijenih ljudi iz ovoga mjesta, jer nismo u mogućnosti pronaći njihove zemne ostatke! Zašto? Zato što oni koji su ih poubijali šute o svojim zločinima. Zastrašujuće zvuči ta istina, baš kao i istina da su zločinci nastojali sakriti tragove svog zločina, da su na već ubijene nasrtali još nekoliko puta: komadali ih i premještali iz jednog mjesta u drugo. Nedavno smo u Srebrenici sahranili trideset ubijenih u Genocidu – samo dva skeleta su bila kompletna; svi ostali su imali jednu ili tek nekoliko kostiju”, poručio je Kavazvoić, te dodao: “Dužni smo, zarad naše djece, ali i cijelog čovječanstva, otkriti istinu i iznijeti je na svjetlo dana: da bude opomena, da zorno svjedoči učinak pomračenog uma, zadojenog mržnjom. I mi ćemo to učiniti, ako Bog da. U temeljima našeg snažnog htijenja da sve naše ubijene pronađemo, leži istina, golema kao sudbina, u kojoj savjest naredbodavaca, svjedoka i izvršilaca ostaje kao nada. Mi se nadamo Božijoj milosti i komšijskom dugu i dozivanju pameti. Iako, glasovi koje čujemo oko nas strašno prijete da se ne bi libili sve ponoviti.” Kavazović je u obraćanju uputio poziv, kao je rekao, “čestitim među našim bosanskim i pravoslavnim Srbima”. “One čestite među našim bosanskim i pravoslavnim Srbima i danas molimo da nas, ako nešto znaju o mjestima na kojima se nalaze ostaci naših nevino ubijenih, braće i sestara, obavijeste o tome. Nećemo im to zaboraviti”, poručio je Kavazović. Dodao je “kako smo i danas jednako tužni, kao i ranijih godina, i jednako žalosni” te nastavio: “Nama se, braćo i sestre, valja nositi s ovom boli, valja nam se strpjeti i boriti, i koračati dostojanstveno. Kao vjernicima, dužnost nam je tako činiti. Ali, dužnost nam je i proganjati zlikovce, činiti sve da se oni privedu pravdi i da odgovaraju za svoja zla djela. Svi smo dužni angažirati se na tome i učiniti što možemo.” Kavazović je dalje naveo kako danas živimo u vremenu punom izazova, stoga je, prema njegovima riječima, neophodno biti u jednom saffu, biti budan i bolje upoznati vrijednosti vjere. “To danas ima poseban značaj, jer mi smo trenutno izloženi agresiji antivrijednosti i trebamo iznaći načina da se zaštitimo. I danas, odavde iz Kozarca, kao i ranije iz Srebrenice, pozivam političke prvake našeg naroda na jedinstvo i da zaštite sve naše narode od novih briga i stradanja. Pogledajmo zajedno danas ove bijele nišane i izdignimo se iznad naše kobne sebičnosti i umišljenosti, odbacimo zavade i zablude da ćemo se spasiti ako budemo pognuli glavu pred zlom. Služimo Bogu da bismo se oslobodili ropstva ljudima, Svemogućem koji nas potiče na ljubav i praštanje. Budimo obazrivi, izvršavajmo marljivo naše dužnosti i preuzete obaveze, ostavimo po strani svađe i zavade, brinimo jedni o drugima, uz dobronamjernost i dobročinstvo i poštujmo Božiju riječ. Time ćemo se zaštititi od nove agresije i sačuvati snagu i vitalnost. Nemojmo gubiti nadu u Božiju milost i snagu našega naroda. S teškoćom ide i lahkoća, iza muke dolazi rasterećenje. Neka nam Allah dž.š. približi to vrijeme”, zaključio je Kavazović. U Memorijalnom centru Kamičani u Kozarcu kanjana je dženaza, a ubrzo će biti pokopani posmrtni ostaci dvije osobe, a radi se o žrtvama koje su 1992. godine ubijene na području Prijedora, a njihovi posmrtni ostaci ekshumirani prilikom otkrivanja masovnih grobnica Hrastova Glavica i Jakarina Kosa. Ferid (Hamdija) Sikirić rođen je 1960. godine u Hambarinama u Prijedoru. Ubijen je 1992. godine u logoru Omarska, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 1998. godine iz masovne grobnice Hrastova Glavica i bit će ukopan u šehidskom mezarju Hambarine. Izet (Adem) Mešić je rođen 1960. godine u Prijedoru, a nestao je u maju 1992. godine. Njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2001. godine na lokalitetu Jakarina Kosa, a bit će ukopani na Šehidskom mezarju Skela.

Narodna skupština RS-a usvojila zakon o kriminalizaciji klevete Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) usvojila je na današnjem glasanju izmjene Krivičnog zakona ovog bosanskohercegovačkog entiteta kojim se kleveta ponovo smatra krivičnim djelom. Za zakon je glasalo 47 poslanika od 63 prisutnih, a protiv je bilo njih 16. Ministar pravde Republike Srpske Miloš Bukejlović rekao je, obrazlažući prijedlog zakona, da je dekriminalizacija klevete dovela do toga da ne postoji krivičnopravna zaštita za klevete. “Iznošenje neistina i izlaganje poruzi je prevršilo svaku normu društveno prihvatljivog ponašanja. Sloboda izražavanja je ograničena drugim pravima i ne smije se zloupotrebljavati. Čast i ugled ne mogu se staviti na niže mjesto na ljestvici u odnosu na bilo koje drugo zagarantovano pravo”, rekao je Bukejlović. Zbog kriminalizacije klevete pobunili su se brojni predstavnici medija i domaće, ali i strane organizacije. Novinari, medijski radnici, predstavnici civilnog sektora i građani, okupili su u utorak na Trgu Krajine u Banjaluci u znak protesta protiv prijedloga o izmjenama i dopunama Кrivičnog zakona Republike Srpske. “Prije dvije decenije RS je samo u jednom zakonu bila ispred zemalja regiona, čak ispred Federacije BiH. Danas, više od dvije decenije kasnije, vlast hoće da nam uzme jedinu stvar koja je bila ispred drugih, želi da kriminalizuje klevetu. Vlast RS je okrenula leđa Ujedinjenim nacijama, Vijeću Evrope, OEBS-u, Udruženju novinara BiH…”, izjavio je tada član Kluba novinara iz Banjaluke i urednik portala Capital Siniša Vukelić.

Prijedor: Počeo vjerski program uoči kolektivne dženaze u Kamičanima u Kozarcu Ove godine biće ukopani posmrtni ostaci Ferida Sikirića i Izeta Mešića koji su ekshumirani u masovnim grobnicama Hrastova Glavica i Jakarina Kosa. U Memorijalnom centru Kamičani u Kozarcu kod Prijedora danas će biti klanjana kolektivna dženaza nakon koje će uslijediti ukop dvije žrtve Prijedora i doline Sane. Mnogobrojni građani okupili su se u Kamičanima kako bi ispratili posmrtne ostake žrtava koji su ekshumirani u masovnim grobnicama Hrastova Glavica i Jakarina Kosa. Ove godine biće ukopani posmrtni ostaci Ferida (Hamdija) Sikirića, rođenog 1960. godine u Hambarinama u Prijedoru. Ubijen je 1992. godine, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 1998. godine iz masovne grobnice Hrastova Glavica. Bit će ukopan na Šehidskom mezarju Hambarine. Konačni smiraj u Kamičanima ove godine će naći i Izet (Adem) Mešić, rođen 1960. godine u Prijedoru, a nestao je u maju 1992. godine. Njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2001. godine na lokalitetu Jakarina Kosa. Biće ukopan na Šehidskom mezarju Skela. Kolona s posmrtnim ostacima prijedorskih žrtava juče je krenula iz Identifikacionog centra Šejkovača u Sanskom Mostu i prije dolaska u Kamičane prošla je većinom krajiških gradova u kojima su brojni građani ispratili posmrtne ostatke ubijenih Prijedorčana, odali počast i stavili cvijet na vozilo. Iz Bihaća je juče put Kozarca krenuo i treći biciklistički maraton “Bihać – Kozarac” u kojem je učestvovalo oko 50 biciklista iz cijele Bosne i Hercegovine. U pitanju je treći maraton koji se organizuje da ciljem da se ne zaboravi i nikome ne ponovi. Ermin Lipović, organizator Biciklističkog maratona “Bihać – Kozarac” rekao je da ovom vožnjom čuvaju od zaborava teške zločine koji su se desili u Prijedoru ljeta 1992. godine. “Kada je riječ o Prijedoru, do sada su ekshumirani posmrtni ostaci oko 80 posto žrtava koje su ubijene na tom području, a još uvijek tragamo za posmrtnim ostacima oko 500 žrtava, odnosno ubijenih Bošnjaka i Hrvata s područja Prijedora”, izjavila je ranije portparolka Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine Emza Fazlić. Podsjetila je da je na području Prijedora ubijeno oko 3.175 Bošnjaka i Hrvata. “Kada su u pitanju žrtve Prijedora, ubijeno je i 102 djece i 263 žene. U identifikacionom centru Šejkovača nalazi se nešto više od 300 posmrtnih ostataka žrtava proteklog rata. Od ovoga broja u oko 170 slučajeva se radi o posmrtnim ostacima žrtava koje su ranije ukopane i za koje se očekuje proces reasocijacije, odnosno pridodavanja ovih skeletnih ostataka ranije ukopanim žrtvama. Tu se nalaze posmrtni ostaci još 21 žrtve koje su identifikovane i koje zapravo čekaju na ukop. Ostali slučajevi su u različitim fazama identifikacije. Uglavnom se radi o nekompletnim tijelima”, pojasnila je Fazlić. Porodice žrtava koje čekaju na ukop još uvijek nisu dale svoju saglasnost jer se radi o nekompletnim skeletnim ostacima te zbog toga porodice odlučuju čekati još neko vrijeme u nadi da će se pronaći dodatni dijelovi skeleta kako bi ukopali kompletno tijelo svojih najmilijih. U Prijedoru je od 1992. do 1995. godine protjerano oko 50.000 osoba, a kroz logore Keraterm, Omarska i Trnopolje, te još 54 mjesta zatočenja prošlo je oko 30.000 muškaraca, žena i djece nesrpske nacionalnosti. Posmrtni ostaci ubijenih Bošnjaka i Hrvata iz Prijedora pronađeni su na 501 lokaciji i u 73 masovne grobnice, na području 10 opština i u tri države odnosno u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji.