Author name: Mirsad Hadzic

Poljoprivredni proizvođači i prerađivači u FBiH za posljednjih godinu dana investirali više od 141 milion KM Iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva saopćeno je da su za posljednjih godinu dana poljoprivredni proizvođači i prerađivači u Federaciji BiH investirali 141.230.845,01 KM. Rezultat je to 3.052 zahtjeva koliko ih je ovo federalno ministarstvo primilo u okviru Modela podrške ruralnom razvoju za 2023. godinu, a odnose se na ulaganja za period 1.8.2022. -1.8.2023. godine. Prema Programu novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju u ovoj godini, predviđena je dodjela novčanih podrški za mjere investicija u ukupnom iznosu od 34.120.000 KM što će u značajnoj mjeri doprinijeti razvoju poljoprivrednog sektora u FBiH. Inače, najviše zahtjeva, od 2.117 korisnika u vrijednosti 39.745.893,01 KM stiglo je za mjeru „Investicije u poljoprivredne mašine i priključne uređaje za biljnu i stočarsku proizvodnju. Za investicije u opremu za biljnu i stočarsku proizvodnju apliciralo je 290 korisnika čija su ulaganja iznosila 6.443.228,57 KM, dok je za sufinansiranje nabavke visokokvalitetne rasplodne stoke apliciralo njih 264 koji su uložili 9.256.702,39 KM. U okviru mjere „Izgradnja, proširenje i opremanje novih građevinskih objekata u svrhu poljoprivredne proizvodnje“ pristiglo je 169 zahtjeva. Korisnici u okviru ove mjere uložili su 18.623.447,88 KM. Zahtjeve za novčane podrške u okviru investicija u podizanje trajnih nasada podnijelo je 89 korisnika koji su uložili 3.981.781,92 KM. U okviru mjere „Podrška investicijama u izgradnju ili proširenje odnosno opremanje građevinskih objekata u svrhu obavljanja dorade i prerade poljoprivrednih proizvoda“ 86 poljoprivrednih proizvođača i prerađivača investiralo je 63.032.766,12 KM. Zahtjeve za novčane podrške za certifikaciju organske proizvodnje podnijela su 33 korisnika čija ukupna investicija iznosi 133.602,38 KM. Najmanji broj zahtjeva, tek četiri, zaprimljen je u okviru mjere „Podrška za legalizaciju građevinskih objekata i ispunjavanje okolišnih standarda“, vrijednosti 13.422,74 KM. Gledano po kantonima, najveći broj zahtjeva pristigao je iz Tuzlanskog kantona, više od 730, a najmanji, njih sedam, iz Bosansko-podrinjskog kantona, saopćeno je iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Posljednji tragični događaji problem su šire društvene zajednice Tragični događaji koji su se nedavno dogodili u Tuzlanskom kantonu bili su u fokusu današnjeg razgovora premijera Tuzlanskog kantona Irfana Halilagića i šefa Misije OSCE-a u BiH, ambasadora Brajana Agelera (Brian Aggeler). Premijer Halilagić je ovom prilikom Ambasadora Agelera i šefa terenskog ureda OSCE-a u Tuzli Damira Gnjidića upoznao sa mjerama koje su proistekle iz rada multidisciplinarne radne grupe i planom njihove implementacije, ali i mjerama koje je već poduzela Vlada Tuzlanskog kantona. „Mi, kao Kanton, već drugu godinu unazad ispunjavamo sve naše zakonske obaveze kada je u pitanju rad Sigurne kuće i na to smo ponosni. Ipak ovakvi događaji iniciraju razmišljanje da broj, odnosno mreža ovakvih institucija nažalost nije dostatna i da trebamo razmišljati o povećanju njihovih kapaciteta. Također, kao Vlada smo izdvojili rekordna sredstva za kadrovsko i materijalno – tehničko opremanje Uprave policije. Rezultate tih izdvajanja, od oko ukupno 20 miliona KM, moramo vidjeti i očekujemo ih u narednom periodu. Građani moraju imati osjećaj sigurnosti“, kazao je premijer Halilagić. „Tragični događaji koji su se nedavno desili u Lukavcu i Gradačcu nisu samo problemi Tuzle i Tuzlanskog kantona nego su širi društveni problem. Ova dešavanja mogu dati potreban momentum i gurnuti nas ka rješavanju ovakvog stanja na širem planu. Prema studiji OSCE-a, od 2015. godine do danas zbog tragičnih okolnosti 56 žena izgubilo je život. Čak 48% odraslih žena doživjelo je određeni oblik nasilja, a 84% od tog broja ostaje neprijavljeno. To su poražavajući podaci i stoga je neophodno poduzeti hitne mjere i zahvalni smo premijeru na pažnji koju ukazuje ovim pitanjima“, kazao je ambasador Ageler, cijeneći pažnju koju premijer Halilagić i Vlada Tuzlanskog kantona poklanjaju rješavanju ovih pitanja. „Smatram da su mjere koje planira realizirati Vlada Tuzlanskog kantona dobar put i bilo bi veoma dobro kada bi postojala diskusija koja bi dovela do toga da se mjere slične prirode i sadržaja primjenjuju na višem nivou ili na nivou države“, kazao je Ageler. Premijer Halilagić danas je podsjetio da je OSCE partner Vlade Tuzlanskog kantona na brojnim projektima i izrazio zahvalnost na dosadašnjoj saradnji, dok su gosti izrazili spremnost da učine sve što je u moći i ingerencijama Misije OSCE-a u BiH kako bi dali doprinos u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja.

Konaković se obratio Grlić-Radmanu zbog gužvi na graničnim prelazima između BiH i Hrvatske Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković zamolio je da budu uloženi dodatni napori kako bi se problematika, sa kojom se susreću građani Bosne i Hercegovine, ali i Republike Hrvatske, pokušala riješiti Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković danas se obratio pismom ministru vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordanu Grlić-Radmanu radi informacija koje je dobio o velikim gužvama na brojnim graničnim prelazima između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Iz Ministarstva vanjskih poslova BiH saopšteno je da je Konaković u pismu između ostalog naveo da imajući u vidu da je tokom susreta sa ministrom Grlić-Radmanom i predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejom Plenkovićem, razgovarao između ostalog i o predmetnom pitanju, te dobio uvjerenja da će se hrvatska strana uključiti radi prevazilaženja svih ovakvih situacija, posebno imajući na umu da je Republika Hrvatska postala dio Schengen zone. “Molim Vas da uložite dodatne napore kako bi se navedena problematika sa kojom se susreću građani Bosne i Hercegovine, ali i Republike Hrvatske pokušala riješiti”, navodi se između ostalog u pismu.

Pomoć maloljetnom borcu Armije RBiH Mirzi Delibegoviću Udruženje “Maloljetni borci Armije RBiH – Grad Tuzla” prvenstveno se bori za prava maloljetnih boraca ARBiH i njihovih članova porodice. Do sada je ovo udruženje imalo presudnu ulogu u kreiranju zakona na svim nivoima vlasti a koji se tiču ove populacije. Osim borbe za prava kroz institucije, udruženje na čelu sa predsjednikom Kadirom Hajdarevićem, kreiralo je do sada niz prjekata usmjerenih za bolji status maloljetnih boraca. U toku je realizacija doškolovavanja i stručnog  usavršavanja boraca koji su školske klupe devedesetih zamjenili hladnim i krvavim rovovima. Mirza Delibegović jedan od članova udruženja nakon što je izašao iz rova oboljeva od opake bolesti “Dijabetes”. Sa ovom bolesti živi već 28 godina, a u međuvremenu amputirana mu je desna noga dok je lijeva u opasnosti. Udruženje “Maloljetni borci Armije RBiH – Grad Tuzla” nedavno je posjetilo Mirzu, te je tom prilikom uručena novčana donacija. Nakon posjete saborci na čelu sa predsjednikom Kadirom Hajdarevićem poduzeli su nove korake kako bi se Mirzi omogućio bolji standard života. Udruženje građana “Novi horizonti” Tuzla na čelu sa predsjednicom Indirom Bektić po saznanju za priču Mirze Delibegovića također je pomoglo Mirzi sa novčanom donacijom u iznosu od 500 KM i paketom sadržaja: trakice za mjerenje šećera, lancete, lancetari, aparati za mjerenje šećera, šuteri grožđanog šećera za hipoglikemiju, kreme za regeneraciju kože, senzori za bezbolno mjerenje šećera, trakice za mjerenje ketona, edukativni materijal. “Ispred Udruženja želim da se javno zahvalim Udruženju ” Novi horizonti” Tuzla na čelu sa predsjednicom Indirom Bektić i svim članovima, na ovom gestu i pomoći, prvo čovjeku, a onda maloljetnom dobrovoljcu i MVI. Kao predsjednik Udruženja ” Maloljetni borci Armije RBiH Grad Tuzla” apelujem prema svim relevantnim službama, resornim ministarstvima i Vladi TK, da ovakvim Udruženjima, kao što je UG” Novi horizonti” Tuzla, moraju i trebaju pomoći u njihovom radu, svi mi sutra možemo lahko biti članovi tog Udruženja, vjeruj te samo mala nit nas dijeli od ove opake bolesti. Ovakvi događaji uvijek nam vraćaju vjeru u ljude i dok je takvih, ima nade za čovječanstvo” istakao je Kadir Hajdarević predsjednik udruženja “Maloljetni borci Armije RBiH – Grad Tuzla”.

U Sarajevu obilježena 28. godišnjica masakra na Markalama Brojni građani, rodbina, prijatelji i zvaničnici Sarajeva i Bosne i Hercegovine polaganjem cvijeća, minutom šutnje i učenjem Fatihe prisjetili su se Sarajlija koji su ubijeni na današnji dan 1995. godine kod ulaza u Gradsku tržnicu na Markalama. Prisutni su se prisjetili strašnog masakra na Markalama u kojem je tada ubijeno 43 Sarajlija, dok ih je 84 lakše i teže ranjeno. Minobacačka granata ispaljena iz pravca Trebevića, eksplodirala je kod sjevernog ulaza u sarajevsku Gradsku tržnicu. Time su srpske vojne, policijske i paravojne formacije na današnji dan prije 28 godina počinile još jedan u nizu stravičnih zločina u ratu vođenom u Bosni i Hercegovini od 1992. do potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma u novembru 1995. godine. Danas je ovim povodom položeno cvijeće i pročitana su imena smrtno stradalih Sarajlija. Rođaci Jasmine Hodžić koja je poginula u masakru na Markalama, kazali su da je ta djevojka tada imala 32 godine i da je planirala udaju upravo tih dana. “Ona je radila, javljala nam se. Slali smo joj šta joj treba. Dva dana prije toga dobili smo od nje pismo da treba da se udaje i da treba da kupuje neke stvari. Mi smo joj poslali. Otišla je u grad da kupi nešto za vjenčanje i to se dogodilo. Roditelji su samo nju imali, to je velika tragedija. I sada su u njenoj sobi neke njene stvari. Teško je govoriti o tome“, rekli su Jasminini rođaci Zahid i Hasreta Hodžić. Civilna žrtva rata Šefika Skorupan izjavila je da je vrlo važno da mlade generacije znaju šta se dešavalo tokom opsade Sarajeva i agresije na BiH. “Trebamo svaki dan podsjećati omladinu na ovo da se nikada i nikome više ne ponovi. Stradanje na Markalama je velika tuga. Mnogih više nema među nama i nisu dočekali pravdu. Ovo je sramno od svijeta“, kazala je Skorupan. Također se prisjetila dešavanja tog kobnog dana, kada su u tadašnju Vojnu bolnicu dovezene žrtve. “Tog dana sam bila na fizijatriji i tada je toliko auta dovlačilo ranjene osobe. Vidjela sam kroz prozor djevojku, samo trup je ostao. To je bila strahota vidjeti, a kamoli doživjeti“, rekla je Skorupan. Predsjedavajući Skupštine Kantona Sarajevo Elvedin Okerić u obraćanju je istakao da su građani glavnog bh. grada tokom opsade stalno bili meta napada. “Ovo nije bilo prvi put da su građani Sarajeva, nastojeći samo da prežive, bili ubijani i to nije bilo slučajno. To smo vidjeli i u redovima za vodu, za hljeb“, rekao je Okerić te dodao: “Bez obzira na prošlost, naša budućnost se mora graditi na ravnopravnosti svih naroda i građana. Moramo istrajavati na idejama na kojima Bosna i Hercegovina može i mora opstati, a to su ideje suživota, međusobnog uvažavanja i tolerancije. Ali, da bi to bilo tako pravda mora biti zadovoljena i počinioci tih strašnih zločina moraju biti kažnjeni.“ U masakru koji se dogodio na sjevernom ulazu u sarajevsku Gradsku tržnicu 28. augusta 1995. godine, pred sam kraj rata u BiH, smrtno su stradali: Omer Ajanović, Hidajet Alić, Salko Alić, Zeno Bašević, Husein Baktašević, Sevda Brkan-Kruščica, Vera Brutus-Đukić, Halida Cepić, Paša Crnčalo, Mejra Cocalić, Razija Čolić, Esad Čoranbegić, Dario Dlouhi, Salko Duraković, Alija Dževlan, Najla Fazlić, Rijad Garbo, Ibrahim Hajvaz, Meho Herceglić, Jasmina Hodžić, Hajrudin Hozo, Jusuf Hašimbegović, Adnan Ibrahimagić, Ilija Karanović, Mesudija Kerović, Vehid Komar, Muhamed Kukić, Mirsad Kovačević, Hašim Kurtović, Ismet Klarić, Masija Lončar, Osman Mahmutović, Senad Muratović, Goran Poturković, Blaženka Smoljan, Hamid Smajlhodžić, Hajro Šatrović, Samir Topuzović, Hamza Tunović, Ajdin Vukotić, Sabaheta Vukotić, Meho Zećo i Narima Žiga. Na Markale je godinu i po ranije, 5. februara 1994. godine također pala granata sa srpskih položaja oko tada opkoljenog Sarajeva i usmrtila 68, a ranila 144 osobe.

U toku potraga za odbjeglim A.S. iz Kazneno-popravnog zavoda Kozlovac u Tuzli U subotu zatvorenik pobjegao iz Kazneno-popravnog zavoda Kozlovac u Tuzli. Iz Operativnog centra MUPA-a TK-a potvrdili su bjeg zatvorenika A.S. (27). Prema zadnjim informacijama u toku je intenzivna potraga za odbjeglim.

Ukrajinske snage tvrde da su oslobodile selo Robotine Zamjenica ukrajinskog ministra odbrane Anna Malyar objavila je da je Ukrajina oslobodila selo Robotine od ruskih snaga na južnom frontu. Saopštenje o situaciji na frontu podijeljeno je na društvenim mrežama Ministarstva odbrane Ukrajine. Malyar je navela da je ukrajinska vojska postigla značajan uspjeh na južnom frontu. “Robotine su spašene i naše trupe napreduju jugoistočno od tog naselja”, isatkla je Malyar. Napomenula je da ukrajinska vojska nastavlja napredovanje u pravcu Bahmuta na istočnom frontu. Malyar je dodala da je u pravcu Bahmuta do sada oslobođena površina od oko 44 kvadratna kilometra.

Evropski sud za ljudska prava: Predsjedništvo i Dom naroda BiH moraju biti jedna izborna jedinica Evropski sud za ljudska prava u Strazburu u presudi u predmetu Slaven Kovačević protiv Bosne i Hercegovine odlučio je da delegati u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH moraju biti izabrani sa teritorije cijele države BiH. Ovo je objavio portal “istraga.ba”, navodeći kako je sud odlučio da je legitimno predstavljanje diskriminatorno, a članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine moraju se birati na području cijele države, a ne iz entiteta. Predsjedništvo BiH – jedna izborna jedinica, Dom naroda PS BiH – jedna izborna jedinica. Bez entiteta. Ovo je suština presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu Slaven Kovačević protiv BiH, a službena objava presude trebala bi biti do kraja ovog mjeseca. Slaven Kovačević, u ovom trenutku savjetnik predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića, obratio se Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, navodeći da je ugroženo njegovo pravo jer kao Bosanac i Hercegovac iz Sarajeva ne može odlučivati o izboru člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda niti može biti delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Evropski sud za ljudska prava je presudio da je u oba slučaja Kovačević diskriminisan. Sud je utvrdio da je sadašnji politički sistem BiH etničku zastupljenost učinio važnijom od političkih, ekonomsko-socijalnih i drugih pitanja, te je pojačao etničke podjele u državi i potkopao demokratski karakter izbora, te da su “konstitutivni narodi privilegovani”. Evropski sud za ljudska prava je utvrdio da kombinacija teritorijalnih i etničkih zahtjeva predstavlja diskriminatorno postupanje u suprotnosti s člankom 1. Protokola br. 12 u kontekstu prava na sudjelovanje u izborima za Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, a da isto vrijedi i za pravo glasa na izborima za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Ukratko, sud konstatuje da su izbori u Bosni i Hercegovini nedemokratski. Posebnu pažnju sud je posvetio i nadležnostima Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Sudije konstatuju da bi postojanje Doma naroda PS BiH bilo prihvatljivo ako bi se ovlasti Doma naroda ograničile na precizno definiran vitalni nacionalni interes konstitutivnih naroda, a ne na odobravanje svih zakona. Sud u presudi predlaže nekoliko rješenja za Dom naroda. Prvo rješenje je reduciranje ovlasti Doma naroda. Drugo moguće rješenje je ukidanje Doma naroda i etničke interese štiti u okviru Predstavničkog doma. Treće rješenje je zadržati Dom naroda u sadašnjoj formi uz omogućavanje učešća u njegovom radu svim građanina. Sud također navodi da predstavnici naroda u Domu naroda moraju predstavljati pripadnike tog naroda sa cijele teritorije države BiH, a ne samo njenih pojedinih dijelova. Predlaže se i belgijski model prema kojem bi građani prvo birali, pa bi tek onda izabrani zastupnici odlučivali u kojem klubu naroda bi participirali. Kako navodi Evropski sud za ljudska prava u Strazburu, etničko ne može i ne smije prevladati u političkom predstavljanju, napominjući da to mora biti sekundarno.

U poslijepodnevnim i večernjim satima u BiH kiša, pljuskovi i grmljavina Jutros je pretežno oblačno na zapadu i jugozapadu Bosne, a u većem dijelu zemlje je mala do umjerena naoblaka, objavio je Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ) Bosne i Hercegovine. Temperature zraka izmjerene u 8 sati: Bjelašnica 15; Bugojno, Drvar, Ivan Sedlo, Prijedor i Sanski Most 18; Banja Luka, Široki Brijeg i Zenica 19; Bihać i Sarajevo 20; Tuzla 22; Bijeljina, Mostar i Trebinje 23; Doboj 24; Gradačac i Livno 25; Neum 28 stepeni Celzijusa. Danas će jače naoblačenje sa zapada u poslijepodnevnim i večernjim satima usloviti kišu, pljuskove i grmljavinu. Moguće je i jače nevrijeme. Vjetar umjerene jačine, povremeno sa jakim udarima, južnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 32 i 38 stepeni. U Sarajevu veći dio dana pretežno sunčano vrijeme. Jača kiša praćena grmljavinom se očekuje u noći na utorak. Najviša dnevna temperatura zraka oko 35 stepeni. U utorak će u Bosni i Hercegovini biti umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Glavnina padavina je u ranim jutarnjim satima. Tokom dana lokalni pljuskovi se uglavnom očekuju na području Hercegovine, jugozapadu Bosne i Krajini. Vjetar većinom slab do umjerene jačine južnog smjera. Povremeno jakih udara vjetra može biti na zapadu, sjeverozapadu i djelomično u centralnim područjima Bosne. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 15 i 20 stepeni. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 24 i 29 stepeni. U srijedu se u Bosni i Hercegovini očekuje djelomično vedro i nestabilno sa pljuskovima praćenim grmljavinom. Vjetar slab većinom južnog smjera. U sjevernim područjima Bosne vjetar sjevernog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 12 i 16 stepeni, na jugu zemlje do 18 stepeni. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 19 i 25 stepeni. U četvrtak će u Bosni i Hercegovini biti djelomično vedro i nestabilno sa lokalnim pljuskovima, moguća je i slaba grmljavina. Vjetar slab, u Bosni sjevernog i sjeverozapadnog smjera, a u Hercegovini jugo. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 11 i 16 stepeni, na jugu zemlje do 18 stepeni. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 18 i 24 stepena, na jugu zemlje do 26 stepeni.