Author name: Mirsad Hadzic

Čelnici Uprave civilne zaštite posjetili Grude nakon zemljotresa Direktor Uprave civilne zaštite Zapadnohercegovačkog kantona Drago Martinović i pomoćnik direktora Mladen Bošnjak obišli su područje Gruda pogođeno potresom. Prema podacima Euromediteranskog seizmološkog centra (EMSC), potres jačine 4,6 stepeni po Richteru pogodio je Zapadnohercegovački kanton s epicentrom 12 kilometara zapadno od Gruda i na dubini od sedam kilometara. Prema do sada prikupljenim podacima, najveća šteta je nastala na porodičnim kućama u naselju Grudsko Vrilo koje se nalazi pet kilometara zapadno od Gruda. U blizini jedne kuće došlo je do urušavanja velike stijene u dvorište. Šteta je uglavnom na krovovima i zidovima kuća koji su napukli. Nije bilo ozlijeđenih. Na područje pogođeno potresom, osim zaposlenika Uprave civilne zaštite, izašli su i predstavnici Općine Grude i pripadnici Javne vatrogasne jedinice Grude.

Počeli radovi: Hitlerova rodna kuća se pretvara u policijsku stanicu Foto: Braunau Počeli su radovi na prenamjeni rodne kuće Adolfa Hitlera u Austriji u policijsku stanicu. Vlada je odlučila pretvoriti kuću u sjevernom gradu Braunau, gdje je Hitler rođen 1889. godine, u policijsku stanicu s centrom za obuku o ljudskim pravima. Na ovaj način bi trebala biti neatraktivno mjesto hodočašća ljudi koji veličaju nacističkog diktatora. Odluka o budućnosti zgrade u Braunau am Innu, gradu na granici Austrije s Njemačkom, donesena je krajem 2019. Planovi su predviđali policijsku stanicu, okružni policijski štab i odjel akademije sigurnosti gdje će policajci dobiti obuku o ljudskim pravima. Radnici su u ponedjeljak postavili ograde i počeli s mjerenjima za građevinske radove. Očekuje se da će policija useliti početkom 2026. godine. Projektu remonta prethodilo je višegodišnje promicanje vlasništva nad kućom. U pokušaju da zgrada ne postane neonacističko svetište, vlada je 2017. preuzela kontrolu nad trošnom zgradom. Ekspropriacijom je okončana saga između države i bivšeg vlasnika. Zgradu je austrijsko Ministarstvo unutrašnjih poslova iznajmljivalo od 1972. godine kako bi spriječilo njenu zloupotrebu. Zgrada je iznajmljena raznim humanitarnim organizacijama. Ostala je prazna nakon što se centar za brigu o odraslim osobama s invaliditetom iselio 2011. godine. Austrijska vlada tvrdi da je useljenje policije, kao čuvara građanskih sloboda, najbolja upotreba zgrade. Ali bilo je i kritika na ovu odluku. Historičar Florijan Kotanko požalio se da “postoji potpuni nedostatak historijske kontekstualizacije”. “Demistifikacija bi trebala biti ključni dio”, dodao je on, argumentirajući u prilog prijedlogu da se u zgradi prikaže izložba o ljudima koji su spašavali Jevreje pod nacističkom vlašću.

U 2020. godini u svijetu rak dojke dijagnosticiran kod 2,3 miliona žena U 2020. godini, u svijetu rak dojke dijagnosticiran je kod 2,3 miliona žena i uzročnik je 685.000 smrtnih ishoda. Na kraju 2020. godine, u svijetu je bilo 7,8 miliona žena koje su dobile dijagnozu raka dojke u prethodnih pet godina, te je tada rak dojke postao rak s najvećom prevalencom u svijetu, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). U svim svjetskim kalendarima oktobar je obilježen rozom bojom, a posvećen je borbi protiv raka dojke. Roza vrpca znak je i simbol učestvovanja, solidarnosti i podrške u borbi protiv raka dojke. Najznačajni čimbenik rizika za nastanak raka dojke je ženski spol. Ostali čimbenici koji povećavaju rizik od nastanka raka dojke su starost (povećan rizik za nastanak raka u starijim dobnim skupinama), pretilost, upotreba alkohola, porodična anamneza raka dojke, anamneza izloženosti zračenju, reproduktivna anamneza, kao što je dob u kojoj se javila prva menstruacija i prva trudnoća, upotreba duhana i hormonalna terapija u postmenopauzi. Otprilike polovina karcinoma dojke razvija se kod žena koje nemaju prepoznatljiv čimbenik rizika za karcinom dojke osim spola (žene) i dobi (preko 40 godina). Porodična historija raka dojke povećava rizik za nastanak raka dojke, ali većina žena kojima je dijagnosticiran rak dojke nema poznatu porodičnu historiju bolesti. Određene naslijeđene mutacije gena uveliko povećavaju rizik od raka dojke, a najznačajnije su mutacije gena BRCA1, BRCA2 i PALB-2. Rak dojke može imati kombinaciju simptoma, posebno kada je već u naprednijama fazama. Većina ljudi neće iskusiti nikakve simptome kada je rak još u ranom stadiju. Rak dojke najčešće se manifestira kao bezbolna kvržica u dojci (kvržice u dojkama mogu se razviti i iz drugih razloga, ne samo zbog raka), zadebljanje dojke, promjena veličine, oblika ili izgleda dojke, promjene na koži poput crvenila, ranice, udubljenja, promjena izgleda bradavice ili kože oko nje (areola) i/ili abnormalni iscjedak iz bradavice. – Globalna inicijativa Svjetske zdravstvene organizacije za rak dojke – Cilj Globalne inicijative za rak dojke (GBCI) je smanjiti globalnu smrtnost od raka dojke za 2,5 posto godišnje, čime bi se izbjeglo 2,5 miliona smrtnih slučajeva od raka dojke u svijetu između 2020. i 2040. godine. Tri stuba za postizanje tih ciljeva su: promocija preventivnih programa za rano otkrivanje, pravovremena dijagnoza i liječenje raka dojke. GBCI potiče adekvatno obrazovanje i informisanje opće populacije, u cilju poboljšanja svijesti žena o znakovima i simptomima raka dojke te razumijevanja važnosti ranog otkrivanja i liječenja, što bi dovelo do većeg broja žena koje se javljaju liječnicima prije nego dođe do razvoja raka ili pri prvoj sumnji na rak dojke. GBCI dalje kaže da obrazovanje javnosti treba biti kombinirano s obrazovanjem zdravstvenih radnika o znakovima i simptomima ranog raka dojke, kako bi žene bile upućene u dijagnostičke službe kada je to potrebno te da brza dijagnoza mora biti povezana s djelotvornim liječenjem raka. – Stanje u Federaciji Bosne i Hercegovine – Maligne neoplazme dojke (C50) među vodećim uzrocima smrti žena u 2022. godini zauzimaju sedmo mjesto, dok su u poglavlju malignih oboljenja (C00-C97) prvi vodeći uzrok smrtnosti žena, nakon čega slijede maligne neoplazme bronha i pluća (C34) i maligne neoplazme kolona (C18).

Srbijanski ministar odbrane Vučević: Vojska Srbije nije ulazila na Kosovo i učestvovala u sukobu Srbijanski ministar odbrane Miloš Vučević izjavio je danas da Vojska Srbije nije učestvovala u sukobu koji se dogodio 24. septembra na Kosovu i da nije ulazila na teritoriju Kosova, javlja Anadolu. On je na konferenciji za novinare rekao da će Vojska Srbije, ukoliko dobije naredbu od predsednika Republike i vrhovnog komandanta Aleksandra Vučića da njene jedinice uđu na Kosovo kao deo Republike Srbije, takav zadatak izvršti “efikasno, profesionalno i uspešno”. Vučević je naglasio da će to, ako se i dogodi, biti prethodno najavljeno komandi KFOR, uz apsolutno poštovanje normi ratnog prava. Vučević je istakao da će Srbija će učiniti sve ne dođe do takvog scenarija i da je bitno da se poštuje Rezolucija 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, Vojno-tehnički sporazum iz Kumanova iz 1999. godine i da se implementira ono što je predviđeno sporazumima između Beograda i Prištine. Vučević je rekao da bi bilo korisno da se obezbedi veće prisustvo KFOR na Kosovu jer bi to popravilo bezbednost i sigurnost Srba na Kosovu. Istakao je da je saradnja između Vojske Srbije i KFOR-a zasnovana je na međusobnom poštovanju, da se do sada korektno odvijala i da su to nepobitne činjenice. Načelnik Generalštaba Vojske Srbije Milan Mojsilović izjavio je da Milan Radoičić, koji je priznao da je organizovao ljude koji su učestvovali u sukobu u Banjskoj na Kosovu nije učestvovao na obuci i vojnoj vežbi Vojske Srbije na Pasuljanskim livadama, kao što tvrde vlasti u Prištini. Mojsilović je istakao da Radoičić nije ispalio nijedan metak i nijednu granatu, niti je prisustvovao navedenim aktivnistima. On je naveo da je Radoičić prethodonih godina pozivan na vojne vežbe, ali da se na njih nije odazivao. Mojsilović je, reagujući na saopštenje Vašingtona i Brisela da su Sjedinjene Američke Države i Evropska unija duboko zabrinute zbog “prekomernog angažovanja Vojska Srbije oko administrativne linije” između Srbije i Kosova, istakao da nije bilo podizanja pune borbene gotovosti Vojske Srbije, “već isključivo pojačano prisustvo i angažovanje jedinica u kopnenoj zoni bezbednosti”. On je naveo da je nakon izbijanja krize, 25. septembra, bilo angažovano 8.350 pripadnika Vojske Srbije ne samo na obezbeđivanju administrativne linije u zoni kopnene bezbednosti nego i u sastavima jedinica Vojske Srbije razmeštenih u blizini administrativne linije. “Iz vojničkog ugla smatram da su svi komenatri na brojnu veličinu angažovanih snaga Vojske Srbije u poslednjih 10 dana totalno nepotrebni”, istakao je Mojsilović. On je podsetio da su u decembru 2022. godine i maju ove godine bile slične bezbednosne krize i naveo da je na osnovu naređenja srbijanskog predsednika Srbije Aleksandra Vučića Vojska Srbije podigla borbenu gotovost na najviši nivo i da je u oba događaja angažovala 14.000 pripadnika Vojske Srbije. Mojsilović je rekao da zbog ta dva događaja niko nije izrazio zabrinutost, iako je bilo 14.000 pripadnika Vojske Srbije “zbog čega čudi da je neko duboko zabrinut zbog 8.350 pripadnika Vojske Srbije”. On je naveo da trenutno Vojska Srbije ima 4.500 svojih pripadnika u kopnenoj zoni bezbednosti koji su sposobni da prate i obezbede, i utiču na bezbednost u Srbiji. Mojsilović je rekao da je režim rada jedinica Vojske Srbije u kopnenoj zoni bezbednosti na zadacima obezbeđivanje administrativne linije sa Kosovom vraćen u normalu što znači “redovno brojno stanje Vojske Srbije”.

Potpisan Sporazum o nastavku saradnje gradova Saint Denis i Tuzle Prepoznajući važnost poticanja prijateljstva, saradnje i kulturne razmjene između gradova Saint-Denis i Tuzle,  gradovi prijatelji ove godine odlučili su ojačati svoj partnerski odnos, te je danas u Gradskoj upravi Tuzle, upriličeno svečano potpisivanje obnovljenog Sporazuma o saradnji između Grada Saint Denis i Grada Tuzle. Sporazum su potpisali zamjenik gradonačelnika Saint Denisa, Rabia Berrai i gradonačelnik Tuzle, dr.sc. Zijad Lugavić, a potpisivanju je prisustvovala i predsjedavajuća Gradskog vijeća, Nataša Perić. Gradonačelnik Lugavić, zahvaljujući se prijateljima iz Saint Denisa na podršci i prijateljstvu prema našem gradu i prisutnosti koja potvrđuje koliko im je stalo do zajedničke budućnosti, do naših građanki i građana, i svih koji žive i rade u našem prelijepom gradu, kazao je: ”Počeli smo s razmjenom projekata mladih ljudi, a potom smo zajedno radili na izradi Europske povelje o ljudskim pravima u gradovima. Tuzla i Saint Denis bili su pioniri te ideje i dokumenta, što jasno pokazuje duboku vezu i saradnju u raznim područjima između naših gradova. Današnjim potpisivanjem, Sporazumu dodajemo nove dimenzije. Fokusiramo se na sigurnost kroz implementaciju pametnog video nadzora te širenje saradnje u oblastima kulture, sporta i obrazovanja. Želimo razmjenjivati dobre prakse koje će unaprijediti kvalitetu života svih naših građanki i građana. Ova bratska veza manifestira se kroz konkretne aktivnosti koje će obogatiti naše gradove i pridonijeti boljem životu naših sugrađanki i sugrađana. Radujemo se budućim projektima i saradnji koja će obogatiti naše gradove i našu zajednicu.” “Kada je Tuzla u pitanju, želimo razviti brojne aktivnosti koje će ojačati našu saradnju. Naš grad je mlad, po prosječnoj starosti stanovnika, i  veoma ambiciozan, te nam je prioritet staviti građane, posebno mlade, u središte naših napora. Želimo unaprijediti saradnju u mnogim područjima, uključujući obrazovanje, sport, kulturu i razmjenu resursa. Tuzla nam je izuzetno važna jer dijelimo mnoge zajedničke interese i mogućnosti za saradnju u raznim oblastima,” kazao je zamjenik gradonačelnika Saint Denisa, Rabia Berrai Predsjedavajuća Gradskog vijeća Nataša Perić, izrazila je zahvalnost, te kazala:”Izuzetno mi je drago što danas, na ovako značajan dan za Tuzlu, imamo priliku potpisati ovaj Sporazum koji će značajno ojačati našu saradnju. Ovim činom ćemo podržati ciljeve razvoja, a posebno se veselim saradnji u kulturi, jer dolazim iz sektora cultureiI znam koliko je kultura važna komponenta našeg grada.” Saradnja između gradova Saint Denis i Tuzla ima duboke korijene, započela je još tokom 90-ih godina kroz programe razmjene mladih i inicijativu za izgradnju mreže evropskih gradova za izradu Evropske povelje o ljudskim pravima u gradovima. Ove aktivnosti su približile dvije slične lokalne zajednice, što je rezultiralo potpisivanjem Sporazuma o saradnji u januaru 1998. godine. Nakon  prvobitnog potpisivanja Sporazuma o saradnji, gradovi Saint Denis i Tuzla prepoznali su potrebu za ažuriranjem sporazuma s obzirom na promjene na globalnom i lokalnom nivou. Sporazum je obnovljen i dopunjen 2009., a zatim i 2019. godine, fokusirajući se na dopunu pravaca saradnje. Današnja obnova Sporazuma o saradnji naglašava važnost prijateljstva, saradnje i kulturne razmjene između ovih gradova. Oba grada su se složila o potpisivanju dopunjenog Sporazuma o saradnji, s novim ciljevima i oblastima saradnje, kako bi ojačali svoj partnerski odnos i zajednički radili na izgradnji bolje budućnosti.

Jak zemljotres registrovan u okolini Gruda Zemljotres jačine 4,6 stepeni po Richteru uznemirio je jutros stanovnike južnih dijelova Bosne i Hercegovine. Epicentar zemljotresa zabilježen je u 8:29 sati, sedam kilometara sjeverno od Gruda i oko 40 kilometara sjeverno od Mostara, pokazuju podaci na stranci Europsko-mediteranskog seizmološkog centra (EMSC). Zemljotres je zabilježen na dubini od 10 kilometara. Nema informacija o eventualnoj šteti.

Ubijen policijski službenik Policijske uprave Bijeljina U nedjelju oko ponoći u centru Bijeljine ubijen je policijski inspektor. Policijskoj stanici Bijeljina prijavljeno je 1. oktobra u 23.57 sati da je u ulici Meše Selimovića u Bijeljini, pucano iz vatrenog oružja na policijskog službenika N.M. koji je tom prilikom od zadobijenih povreda smrtno stradao. “Sve mjere i radnje u vezi sa ovim krivičnim djelom preduzimaju se pod nadzorom Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini, a u okviru dosadašnje istrage više osoba je privedeno od strane policijskih službenika Policijske uprave Bijeljina i Uprave kriminalističke policije”, saopćeno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.