Author name: Mirsad Hadzic

Katar se nada da će dogovor o humanitarnoj pauzi u Gazi dovesti do mirovnih pregovora Arhiv  Izraelska vlada pristala je u srijedu rano ujutro na sporazum o razmjeni zarobljenika s palestinskom grupom Hamas.  Katar je u srijedu izrazio nadu da će sporazum o humanitarnoj pauzi u Pojasu Gaze dovesti do ozbiljnih mirovnih pregovora. “Zahvaljujemo našim partnerima koji su doprinijeli postizanju dogovora o humanitarnoj pauzi u Gazi, posebno Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i Egiptu. Nadamo se da će se ovim uspostaviti sveobuhvatan i održiv sporazum koji će okončati rat i krvoproliće”, rekao je premijer Mohammed Abdulrahman. On je rekao da se zvanična Doha nada da će ova pauza “dovesti do ozbiljnih razgovora o sveobuhvatnom i pravednom mirovnom procesu u skladu s međunarodnim rezolucijama o legitimitetu”. Izraelska vlada pristala je u srijedu rano ujutro na sporazum o razmjeni zarobljenika s palestinskom grupom Hamas. Prema sporazumu postignutom uz posredovanje Katara, 50 Izraelaca koje drži Hamas biće pušteno na slobodu u zamjenu za 150 palestinskih zatočenika u izraelskim zatvorima. Dogovor također uključuje četverodnevnu pauzu u borbama i ulazak 300 kamiona s humanitarnom pomoći, uključujući gorivo, u Pojas Gaze.   Izvor: Super TV/AA

Američki predsjednik pozdravio sporazum o razmjeni zarobljenika između Izraela i Hamasa Izraelska vlada pristala je u srijedu rano ujutro na sporazum o razmjeni zarobljenika s palestinskom grupom Hamas. Američki predsjednik Joe Biden pozdravio je u srijedu sporazum o razmjeni zarobljenika između Izraela i Hamasa. “Kao predsjednik, nemam veći prioritet od osiguravanja sigurnosti Amerikanaca koji su taoci širom svijeta. Zato smo – od najranijih trenutaka brutalnog napada Hamasa – moj tim za nacionalnu sigurnost i ja blisko sarađivali s regionalnim partnerima kako bismo učinili sve što je moguće da osiguramo oslobađanje naših sugrađana”, navodi se u saopštenju Bijele kuće. Biden je zahvalio katarskom šeiku Tamimu bin Hamadu Al-Thaniju i predsjedniku Egipta Abdel-Fattahu Al-Sisiju na njihovom “kritičnom vodstvu i partnerstvu” u postizanju sporazuma. “Važno je da se svi aspekti ovog sporazuma u potpunosti implementiraju”, dodao je Biden. Izraelska vlada pristala je u srijedu rano ujutro na sporazum o razmjeni zarobljenika s palestinskom grupom Hamas. Prema sporazumu uz posredovanje Katara, 50 Izraelaca koje drži Hamas biće pušteno na slobodu u zamjenu za 150 palestinskih zatočenika u izraelskim zatvorima. Dogovor također uključuje četverodnevnu pauzu u borbama i ulazak 300 kamiona s humanitarnom pomoći, uključujući gorivo, u Pojas Gaze.   Izvor: Super TV/AA

Konferencija o nasilju u porodici: Oko 47 posto žena u BiH tokom života iskusilo neki oblik nasilja Nasilje se sada više prepoznaje. Prije dvadeset godina nasilje je bio privatni problem. Sada je svijest proradila i puno se više govori o nasilju nad ženama, poručeno je na konferenciju u Sarajevu na temu borbe protiv nasilja u porodici. Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine organizovao je u bh. prijestolnici konferenciju o temi “Multidisciplinarni pristup prevenciji i borbi protiv nasilja u porodici”. Direktorica Gender centra Federacije BiH Ana Vuković izjavila je da su tokom konferencije posebnu pažnju posvetili Istanbulskoj konvenciji i preporukama koje je potrebno provesti u djelo u sklopu borbe protiv nasilja nad ženama. “Nasilje se sada više prepoznaje. Prije dvadeset godina nasilje je bilo privatni problem. Sada je svijest proradila i puno se više govori o nasilju“, rekla je Vuković, napominjući da je vrlo važno da u slučaju nasilja u porodici policija pravovremeno ide na lice mjesta. “Također, godinama govorimo da osobe koje su počinile nasilje ne smiju da rade na visokim funkcijama u državi“, dodala je. Kako je rekla, i dalje u bh. društvu postoje stereotipi prema nasilju nad ženama. “I dalje se često misli da je žena kada se uda da ona više nema ono svoje ja, nego da je ona podložna suprugu. Toga i danas ima u društvu“, kazala je Vuković. Istakla je također da se u postojećim zakonima koji regulišu nasilje u porodici radi na izmjenama i dopunama. “Obiteljski zakon je arhaičan i mora pretrpjeti niz dopuna i izmjena kako to zahtjeva Istanbulska konvencija. Osim toga, ne mogu reći da su samo političari krivi, svi smo mi krivi za ovo što se dešava, i ne samo institucije i ljudi koji rade u institucijama. Krivi su i građani građanke, zato što se pravimo gluhi, nijemi i slijepi i okrećemo glavu. Nemojte okretati glavu, prijavite nasilje, to se sutra i vama može desiti. Prijava može nekome spasiti život“, rekla je ona. Istanbulska konvencija je sporazum Vijeća Evrope o ljudskim pravima koji se protivi nasilju nad ženama i nasilju u porodici i koji je otvoren za potpisivanje 11. maja 2011. godine u Istanbulu. Konvencija ima za cilj prevenciju nasilja, zaštitu žrtava i okončanje nekažnjivosti počinilaca. Predstavnica UN Women u Bosni i Hercegovina Jo-Anne Bishop istakla je da je konferencija važna, posebno zbog povećanja slučajeva nasilja nad ženama u Bosni i Hercegovini. “Nasilje je dovelo i do smrtnog ishoda za žene, deset žena od početka godine. Sada smo fokusirani na izmjene koje su potrebne po pitanju zakonodavstva u borbi protiv nasilja nad ženama i djevojčicama kako bi odgovaralo standardima Istanbulske konvencije, a to obuhvata sve aspekte nasilja nad ženama i djevojčicama, odnosno psihološko, fizičko, ekonomsko i seksualno nasilje“, rekla je Bishop. Istakla je također da fokus treba biti na mjerama prevencije nasilja. “To podrazumijeva brojne mjere i načine reagiranja i obuhvata također izmjenu društvenih normi koje u sebi sadrže diskriminaciju ali i mijenjanje dinamike moći između muškaraca i žena, što je u srcu nasilja nad ženama i djevojčicama. To uključuje i važnost raznog reagiranja i procjene rizika koja treba da se provodi na sistematičan način i to čim se prijavi nasilje“, kazala je Bishop. Prema istraživanjima provedenim u BiH, 90 posto građana izražava visok stepen svjesnosti o problemu nasilja u porodici, ali 45 posto građana nasilje u porodici još uvijek gleda kao privatni problem. Da se radi o ozbiljnom problemu, pokazuju i statistički podaci koji govore da je 47 posto žena u BiH tokom života iskusilo neki oblik nasilja. Najčešće se radi o fizičkom nasilju, zatim psihičkom i seksualnom.   Izvor: Super TV/AA

Zijad Lugavić: Izdvajamo novčana sredstva za afirmaciju ženskog poduzetništva Prema riječima Zijada Lugavića gradonačelnika Tuzle, Gradska uprava Tuzla izdvaja novčana sredstva za afirmaciju ženskog poduzetništva u Tuzli. Nizom programa i projekata Gradska uprava pruža podršku hrabrim ženama koje u biznisu postižu odlične rezultate. Više u video prilogu.  

FINRA Tuzla: Obilježen Međunarodni dan ženskog poduzetništva Međunarodni dan ženskog poduzetništva obilježava se 19. novembra širom svijeta. Svečano je bilo i na univerzitetu Finra Tuzla. Poduzetnice su uvijek spremne za odricanje i ustrajnost iako su često podcjenjene i u sjeni. 19. novembra na Međunarodni dan ženskog poduzetništva širom svijeta prilika je da se dodatno istaknu žene kao poduzetnice koje su u istoj ravni sa muškim poduzetnicima kada su rezultati poslovanja u pitanju. Dan ženskog poduzetništva obilježen je na univerzitetu FINRA Tuzla. Profesori i učenici nekoliko srednjih škola Tuzlanskog kantona prisustvovali su obilježavanju, a domaćini su predstavili nekoliko uspješnih poduzetnica koje su upravo na visokoškolskoj ustanovi FINRA Tuzla stekle znanje koje sada uspješno primjenjuju u praksi. Više u video prilogu.  

7502 osobe na spisku nestalih u Bosni i Hercegovini U Bosni i Hercegovini još uvijek se traga za 7502 nestale osobe u ratu devedesetih.  Iako su od rata prošle tri decenije još uvijek se traga za 7502 osobe. Izostanak DNK uzoraka, skrivanje posmrtnih ostataka od strane ubica i nedovoljno tehnološki opremljeni timovi samo su neki od uzroka zastoja u pronalasku stradalih građana Bosne i Hercegovine. Predsjedavajući Kolegija direktora Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine Marko Jurišić i članica Kolegija Saliha Đuderija, u utorak ugostili su u Područnom uredu Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine u Tuzli ministra za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, dr. Sevlida Hurtića. Tom je prilikom upriličena i posjeta Komemorativni centru u Tuzli kao i prostorijama Podrinje identifikacionog projekta koji je posvećen identifikaciji žrtava genocida počinjenog u Srebrenici. Na sastanku se razgovaralo o trenutnim problemima i rješenjima kako bi potraga za nestalim bila efikasnija. Više u video prilogu.    

28. godišnjica postizanja mira u Daytonu: Sporazum koji je BiH donio mir, ali zadržao podjele   Na današnji dan prije 28 godine u vojnoj bazi Wright-Patterson u gradiću Daytonu, u američkoj državi Ohio, parafiran je Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, poznatiji kao Daytonski mirovni sporazum. Tim dokumentom službeno je okončan skoro četverogodišnji rat, a Bosna i Hercegovina je ustrojena kao država tri konstitutivna naroda i ostalih, i dva entiteta – Federacije BiH i Republike Srpske. Glavni akteri mirovnih pregovora bili su u konačnici i potpisnici Daytonskog sporazuma – predsjednik RBiH Alija Izetbegović, predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman te predsjednik Srbije Slobodan Milošević, 14. decembra 1995. godine u Elizejskoj palati u Parizu. Sve tri države nastale su raspadom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. “Ovo nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata. U ovakvoj situaciji kao što jeste, i ovakvom svijetu kakav je, bolji mir i nije mogao biti postignut”, kazao je Alija Izetbegović nakon ceremonije potpisivanja Daytonskog sporazuma u Parizu. Ove riječi možda do danas predstavljaju najbolji opis trenutka u kojem je usaglašen Mirovni sporazum za Bosnu i Hercegovinu. U trenutku potpisivanja, Daytonski sporazum je ratom iznurenim građanima BiH donio dugo priželjkivani i očekivani mir. Istovremeno, donio je i sasvim novo ustavno uređenje države, o kojem je, u trenutku kad je potpisan, bar što se tiče običnih građana u BiH, malo ko razmišljao u zemlji u kojoj je smrtno stradalo više od stotinu hiljada ljudi, više od milion protjerano sa svojih ognjišta ili izbjeglo u druge zemlje, dok su kuće, fabrike, škole, fakulteti, infrastruktura, kulturni i historijski spomenici razoreni… Nekadašnji član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i ministar vanjskih poslova RBiH u ratnom periodu Haris Silajdžić bio je i član delegacije Bosne i Hercegovine u pregovorima za Daytonski mirovni sporazum. Ranije je izjavio da je Daytonski mirovni sporazum kreiran simbolično u Bosni Hercegovini, ali kroz naoružanje, vojnike, tenkove… “Kada smo primljeni u Ujedinjene narode 22. maja 1992. godine, to je bila naša posljednja prilika da rat bude prepoznat kao agresija na državu, a ne samo na teritoriju. Dobro je pa smo u tome i uspjeli”, naglasio je Silajdžić. Najveći doprinos u kreiranju Daytonskog sporazuma dao je Richard Holbrooke, bivši zamjenik američke državne sekretarke Madeleine Albright, a svojim prisustvom garantirali su ga američki predsjednik Bill Clinton, generalni sekretar Ujedinjenih naroda (UN) Boutros Boutros-Ghali, bivši francuski predsjednik Jacques Chirac, tadašnji britanski premijer John Major, generalni sekretar NATO-a Javier Solana, njemački kancelar Helmut Kohl, ruski premijer Viktor Černomirdin, kao i švedski premijer Carl Bildt, koji je, također, bio kopredsjedavajući mirovne konferencije u ime Evropske unije. Sporazum se sastoji od 11 aneksa, među kojima je i Aneks 4 – Ustav Bosne i Hercegovine. Njime je potvrđen suverenitet, teritorijalni integritet i neovisnost Bosne i Hercegovine kao države. Određeno je da se BiH sastoji od dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, i da je čine konstitutivni narodi: Bošnjaci, Hrvati i Srbi, zajedno sa ostalima. Propisane su nadležnosti BiH i entiteta, kao i odnosi između institucija BiH, ali i način izmjene Ustava BiH. Daytonsko ustavno uređenje postalo je jedan od osnovnih problema u funkcioniranju moderne BiH, ali i prepreka na njenom putu prema euroatlantskim integracijama. Ono je postalo prepreka i samom unutarnjem funkcioniranju države i predmet sporenja između političkih opcija u vezi s tim kako bi BiH trebala izgledati kao država u budućnosti i kakvo bi njeno unutrašnje uređenje trebalo biti. U proteklim godinama, nije postignut konsenzus niti o jednom prijedlogu ustavnih promjena. Politički jaz među političkim predstavnicima u vezi s izmjenama ustavnog uređenja BiH odrazio se na sve sfere života. U bh. entitetu RS, u skladu sa entitetskim zakonom o praznicima, današnji dan, 21. novembar, obilježava se kao Dan uspostavljanja Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH i neradni je dan. U bosanskohercegovačkom entitetu Federacija BiH, danas je običan radni dan, a za četiri dana, 25. novembra, neradnim danom će biti obilježen Dan državnosti BiH. Radi se o datumu kad je na zasjedanju Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine u Mrkonjić-Gradu potvrđena državnost BiH u okviru granica tadašnje Jugoslavije.

SAD: Dogovor o oslobađanju zarobljenika iz Gaze “bliži nego ikada” Sjedinjene Američke Države su aktivno uključene u pregovore kako bi osigurale oslobađanje talaca u Gazi, saopštila je u ponedjeljak Bijela kuća. “Vjerujemo da smo bliži nego što smo ikada bili. Zato se nadamo”, rekao je glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby. Rekao je da ima još posla, dodajući da “ništa nije urađeno dok se sve ne završi”. Izjava je uslijedila nakon izvještaja izraelskog javnog emitera KAN da je Tel Aviv predložio sporazum o razmjeni zatvorenika s Hamasom. Nekoliko sati ranije, američki predsjednik Joe Biden rekao je da vjeruje da je dogovor o oslobađanju talaca u Gazi blizu. U nedjelju je katarski premijer Sheikh Mohammed Bin Abdulrahman Al-Thani rekao da je sporazum o razmjeni talaca između Izraela i Hamasa “neminovan”. Vjeruje se da Hamas drži najmanje 239 talaca nakon prekograničnog napada 7. oktobra. Palestinska grupa kaže da je spremna osloboditi zarobljenike u zamjenu za hiljade Palestinaca koji se drže u izraelskim zatvorima.