Pakistan: Voz iskočio iz šina, poginule najmanje 22 osobe, 50 povrijeđenih Najmanje 22 osobe su poginule, a 50 povrijeđeno u nedjelju popodne, kada je putnički voz iskočio iz šina u južnoj pakistanskoj provinciji Sindh, prenosi Anadolu. Šef lokalne policije Younas Chandio rekao je da su 22 tijela i 50 povrijeđenih ljudi do sada prevezeni u obližnje bolnice u okrugu Nawabshah, 30 kilometara od mjesta nesreće. Vojska i paravojne snage Rendžeri pozvani su da pomognu u akcijama traženja i spašavanja. Najmanje deset vagona Hazar Expressa, koji je saobraćao od lučkog grada Karachija do Ravalpindija, na sjeveroistoku zemlje, iskočilo je iz šina u blizini distrikta Nawabshah, saopćile su pakistanske željeznice. Ministar željezničkog prometa Khawaja Saad Rafiq potvrdio je broj poginulih, rekavši da bi nesreća mogla biti rezultat tehničke greške ili “čin sabotaže”. Vlasti strahuju od porasta broja poginulih jer je desetine putnika i dalje zarobljeno u vagonima. Među povrijeđenim ima onih koji su u teškom stanju. Ekipe se suočavaju sa poteškoćama u transportu povrijeđenih u bolnice zbog udaljenosti mjesta nesreće. Željezničke nesreće nisu rijetke u toj južnoazijskoj zemlji, uglavnom zbog loše infrastrukture i slabih sigurnosnih standarda. Najmanje 63 putnika poginula su u sudaru dva voza u Sindu u junu 2021.

Obilježena 31. godišnjica raspuštanja logora Omarska Udruženja bivših logoraša u Bosni i Hercegovini (BiH) iz Prijedora i okoline obilježili su 31. godišnjicu zatvaranja logora Omarska kroz koji je od 25. maja do 30. augusta 1992. godine prošlo više od 6.000 Bošnjaka i Hrvata, od kojih je, prema podacima Udruženja, 700 ubijeno. Logor “Omarska” je kao i logori “Keraterm” i “Trnopolje” formiran 26. maja 1992. godine po odluci Kriznog štaba tadašnje Opštine Prijedor. “Dolazim skoro svake godine i svaki put se vratim, doživljavam iste one scene, pogotovo u susjednoj sobi gdje sam dobio strašne batine, pod je bio krvav, onda su nas natjerali da klečeći, naredbom, da kao psi da iziđemo tako krvavi…. Padala je kiša pa smo se prali u lokvi. Oni su rekli da su djeca brala jagode pa se uprljala. Omarska je sigurno prava fabrika smrti. Teško je kada dođete na šehidska mezarja u Prijedoru, jučer sam bio kada vidite ta imena ljudi i komšija i prijatelja kojih više nema. I onda dođete na stratište gdje su ubijeni… Oko bijele kuće su bili leševi svakog dana. Mi smo se prepoznavali po garderobi, bili smo tu na pisti poslije ručka su nas dovodili”, priča Rezak Hukanović, preživjeli logoraš. Prvi proces i prva presuda pred Haškim tribunalom bili su za zločine počinjene u ovome logoru. Zbog masovnog silovanja logorašica, silovanje je prvi put u sudskoj praksi okarakterizirano kao ratni zločin. Dio logoraša logora “Omarska“ ubijen je na Korićanskim stijenama, dio na Hrastovoj glavici, a mnogi su podlegli od mučenja. “Dobro je da nam dozvoljavaju da makar jedan dan u godini dođemo. Nije dobro što Vučić dođe i pominje četvoro djece na Petrovačkoj cesti. Ja sam jutros bio s majkom Havom, samo njoj je ubijeno šest sinova… Poštujem svaku žrtvu, ali Prijedor je grad koji je najviše stradao. U Prijedoru nije bilo rata, ali je ubijeno skoro 4.000 ljudi. Nije bilo rata, ali su bila tri zloglasna logora – Trnopolje, Omarska i Keraterm, nije bilo rata a najveća poslijeratna masovna grobnica – Tomašica, kažu da su na tragu i drugim grobnicama. Trebalo bi da proradi savjest, jer su mnoge otkrili Srbi koji više nisu mogli to na savjesti nositi”, objašnjava Hukanović. Od maja do augusta 1992. u ovom su logoru civili, Bošnjaci i Hrvati, trpjeli najgora mučenja. Preživljavali su uz jedan obrok dnevno, uglavnom pokvarene hrane, koji su morali preuzeti i pojesti u tri minute. Početkom augusta 1992. godine poznati američki i britanski novinari Roy Gutman, Penny Marshall, Ed Vulliamy i Ian Williams otkrili su prijedorske logore, nakon čega je počelo njihovo raspuštanje.

Slovenija: Zatvorene ceste u Koruškoj, situacija i dalje loša U Sloveniji je i dalje vanredno stanje nakon jakog nevremena koje je izazvalo poplave i pojavu klizišta. Unatoč dodatnim kišama, rijeka Drava uglavnom je ostala u svom koritu u Podravju. Pokreću se klizišta koja su već odnijela nekoliko kuća. Na području opština Žiri i Gorenja vas – Poljane mnoge kuće su i dalje ugrožene klizištima nakon poplava u petak. Geološki zavod Slovenije upozorava stanovnike da obrate pažnju na pojavu promjena na tlu i objektima. Zbog vlažnog terena dolazi do odrona. U Koroškoj Beli su u subotu uveče evakuisani stanovnici zbog opasnosti od klizišta. U subotu navečer naložili su i preventivnu evakuaciju stanovnika u kotlini Meže zbog klizišta u Črnoj na Koroškem. Nakon nevremena ostaju zatvorene mnoge ceste u Koruškoj, Štajerskoj, Zasavju i središnjoj Sloveniji. Iz Saobraćajno-informacionog centra upozoravaju da se situacija stalno mijenja. Apeluju se na vozače da se pridržavaju uputstava hitnih službi i da ne voze u poplavljenim područjima ili zatvorenim putevima.   Izvor: Super TV/AA

Slovenija pretrpjela najteže poplave: Šteta bi mogla premašiti 500 miliona eura Slovenija se suočila s najgorom prirodnom katastrofom u svojoj historiji, izjavio je u subotu premijer Robert Golob, nakon što su razorne poplave prouzrokovale štetu procijenjenu na pola milijarde eura. U razornim poplavama u četvrtak i petak poginule su tri osobe i uništeni su putevi, mostovi i kuće. Dvije trećine teritorije je pogođeno, rekao je Golob. Poplave su bile “najveća prirodna katastrofa” u historiji Slovenije, rekao je Golob nakon sastanka Nacionalnog vijeća za sigurnost u subotu. Nakon što su u petak prijavljena tri smrtna slučaja uzrokovana vremenskim prilikama, slovenački mediji objavili su u subotu da je još jedna osoba pronađena mrtva u glavnom gradu Ljubljani. Policija još nije potvrdila smrtni slučaj. Poplave su izazvale obilne kiše u petak zbog kojih su rijeke naglo nabujale i poplavile kuće, polja i gradove. Meteorološka služba Slovenije saopćila je da je u manje od jednog dana palo kiše koliko inače padne za mjesec dana. Stručnjaci kažu da su ekstremni vremenski uslovi dijelom podstaknuti klimatskim promjenama. Dijelovi Evrope zabilježili su rekordnu vrućinu i borili se sa šumskim požarima tokom ljeta. Golob je rekao da su posebno teško pogođene putna i energetska infrastruktura, kao i stotine kuća i drugih zgrada. Hiljade ljudi je evakuisano iz domova, a mnoge su morali da spašavaju helikopteri ili vatrogasci u čamcima. Fotografije s terena prikazuju čitava sela pod vodom, uništene kampove na otvorenom i automobile zaglavljene u blatu. Novinska agencija STA javila je da su glavni putevi u dijelovima Slovenije također ostali djelimično zatvoreni u subotu zbog poplava, uključujući i glavni autoput kroz zemlju. Poplave su zabilježene i u susjednoj Austriji, gdje je oko 80 ljudi bilo prisiljeno privremeno napustiti svoje domove u južnoj koruškoj pokrajini.   Izvor: Super TV/AA

Uoči godišnjice nuklearne katastrofe u Hirošimi: Ljudi posjećuju Memorijalni park mira Ljudi posjećuju Memorijalni park mira kako bi odali počast žrtvama nuklearne katastrofe u Hirošimi. Japan se priprema za obilježavanje 78. godišnjice bacanja prve atomske bombe u historiji usljed čega je u dana poginulo više od 70.000 ljudi. Atomska bomba “Little Boy” (mali dječak) pala je na Hirošimu ujutro 6. augusta 1945. godine u 8 sati i 15 minuta. Bila je to bomba bazirana na uraniju, s razarajućom moći od 15 do 16 kilotona TNT-a. Bomba je imala formu cilindra, 305 centimetara dužine, prečnika 71 centimetar, a bila je teška oko četiri tone, od toga je 60 kilograma bio uranij. Bomba je bačena s visine od 10.000 metara, a detonirala je oko 550–580 metara iznad zemlje s ciljem da se dobije maksimalan efekat. Pretpostavke su da se do kraja 1945. godine, broj žrtava od posljedica atomske bombe popeo na 140.000. Svega tri dana kasnije, 9. augusta, SAD je bacio i drugu atomsku bombu, ovog puta na japanski grad Nagasaki, oko 300 kilometara jugozapadno od Hirošime. Druga bomba, nazvana “Fat Man” (Debeljko), na grad Nagasaki pala je u 11 sati i dvije minute prije podne. Ova bomba je imala još jaču razarajuću moć nego prva, i to približno 21-25 kilotona TNT-a, a eksplodirala je na oko 500 metara visine. Imala je formu jajeta dužine 325 centimetara, prečnika od 153 centimetra, a njena težina je bila 4.650 kilograma. Prvobitni cilj napada je bio grad Kokura, ali zbog velike oblačnosti i nepogodnih vremenskih prilika, avioni su nastavili prema Nagasakiju, pa su bombe bačene na taj grad, iako je oblačnost bila još veća. Pretpostavlja se da je u ovom gradu poginulo između 60.000 i 70.000 ljudi u direktnom napadu ili u nekoliko narednih dana. Prema procjenama Japana iz 1968., 250.000 stanovnika Hirošime umrlo je odmah nakon eksplozije ili u roku od pet godina od bolesti uzrokovanih radijacijom. Mnogi od preživjelih su kasnije umirali ili još umiru od posljedica bombardiranja, kao što su rak i leukemija, tako da niko sa sigurnošću ne zna koliko je žrtava odnijelo bacanje atomske bombe. Crne kišne kapi koje su kasnije padale i nosile radijaciju, odnijele su još života.   Izvor: Super TV/AA

Prizren: Otvoren 22. Međunarodni festival dokumentarnog i kratkometražnog filma DokuFest Svečanom ceremonijom u petak navečer je otvoren Međunarodni festival dokumentarnog i kratkometražnog filma DokuFest, koji se ove godine održava po 22. put. Centralna tema ovogodišnjeg DokuFesta je odnos između čoveka i veštačke inteligencije pod nazivom “I AM AI AM I?”. Na ovogodišnjem festival biće prikazano više od 200 filmova, od kojih su 104 takmičarska u osam različitih programa.