“Leševi vanzemaljaca” prikazani u Mexico Cityju Medijima u Mexico Cityju prikazani su navodni “leševi vanzemaljaca”. Dva “leša vanzemaljaca”, odnosno neljudskih bića, prikazana su na konferenciji za novinare meksičkog novinara i stručnjaka za NLO (neidentificirani leteći objekat) Jaimea Maussana. Ovaj nesvakidašnji događaj koji je privukao veliku pažnju javnosti održan je dan nakon prvog javnog saslušanja u Kongresu u zemlji na tu temu sa stručnjacima za NLO. Tijela prikazana u kutijama, imaju po tri prsta na svakoj ruci, pronađena su u Peruu 2017. godine. Stručnjaci su izjavili da ovaj tijela nemaju nikakve veze s ljudskim bićima. Navodni “leševi vanzemaljaca” prikazani su i meksičkim političarima u Kongresu. Događaj je predvodio Maussan, koji je pod zakletvom svjedočio da mumificirani primjerci nisu dio “naše zemaljske evolucije”, pri čemu je skoro trećina njihove DNK ostala nepoznata. Tvrdnje samoproglašenog ufologa još nisu dokazane, a Maussan je ranije bio povezan s tvrdnjama o otkrićima koja su kasnije opovrgnuta. Na javnoj raspravi, Maussan je američkim zvaničnicima i članovima meksičke vlade pokazao nekoliko video snimaka “NLO-a i neidentifikovanih anomalnih fenomena” prije nego što je otkrio navodne “vanzemaljske leševe”.   Izvor: Super TV/AA

Schmidt: Presuđeni ratni zločinci ne bi trebali obavljati javne funkcije Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt učestvovao je na Međunarodnoj konferenciji povodom 30 godina od osnivanja Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) prilikom čega je govorio o temi ratnih zločina. Schmidt je u izjavi prije početka konferencije podsjetio kako su se prije 30 godina dogodile okrutne i užasne stvari, uključujući genocid u Srebrenici, ratne zločine kao i zločine protiv čovječnosti. “Mislim da moramo jasno staviti do znanja da niko ko je osuđen u Hagu ili na drugom sudu po ovim optužbama ne bi trebao više biti dio javnog života i na javnoj funkciji. Svi trebaju znati što se dogodilo”, rekao je Schmidt. Naglasio je da je potrebno imati registar onih koji su počinili ratne zločine po preporuci EU-a i da na tome rade. “Pratim prethodni izvještaj Evropske unije iz 2019. godine i učinit ćemo to u što skorijem vremenu”, zaključio je Schmidt.

Vijeće ministara BiH održalo 23. redovnu sjednicu: Utvrđen Sporazum o financiranju prekogranične suradnje BiH – Srbija 2021. – 2027. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine danas je održalo 23. redovnu sjednicu na kojoj je utvrdilo Prijedlog sporazuma o financiranju Programa aktivnosti prekogranične suradnje Bosna i Hercegovina – Srbija za razdoblje 2021. – 2027. godina između Europske unije i Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Srbije, javlja Anadolu. Zaduženo je Ministarstvo financija i trezora BiH da Prijedlog sporazuma, s Osnovama za zaključivanje, dostavi Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, uz prijedlog da za potpisnika sporazuma odredi direktora Direkcije za europske integracije BiH. Predmetnim sporazumom utvrđuje se financiranje prekograničnog programa aktivnosti suradnje Bosna i Hercegovina – Srbija 2021. – 2027. godina, ukupne vrijednosti 16.223.529,42 eura, od čega se očekuje maksimalan doprinos EU-a u iznosu od 14 miliona eura. Za implementaciju ovog programa kontribuciju u vezi s pojedinačnim projektima u iznosu od 2.223.529,42 eura snosit će krajnji korisnici projekata, pretežno s nižih razina vlasti, a u slučaju da se kao korisnik granta pojavi neka od institucija Bosne i Hercegovine, sredstva domaćeg sufinanciranja bit će planirana u budžetu institucija BiH. Program aktivnosti prekogranične suradnje se provodi u skladu s odredbama Okvirnog sporazuma između Europske komisije i Bosne i Hercegovine o aranžmanima za implementaciju financijske pomoći Europske unije Bosni i Hercegovini u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III) za razdoblje 2021. – 2027. godina i u skladu s odredbama Okvirnog sporazuma između Europske komisije i Republike Srbije o aranžmanima za provođenje financijske podrške Europske unije Republici Srbiji u okviru IPA-e III za razdoblje 2021. – 2027. godina. Program prekogranične suradnje ima za cilj unapređenje dobrosusjedskih odnosa, njegovanje integracije u EU i promoviranje društveno-ekonomskog razvoja kroz zajedničke lokalne i regionalne inicijative, dajući doprinos jačanju međusobne suradnje i unapređenju sigurnosti. – Odobren višegodišnji projekt nabave vozila za OSA-u – Vijeće ministara BiH donijelo je Odluku o odobravanju višegodišnjeg projekta “Nabava službenih specijaliziranih vozila za potrebe Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine” za razdoblje od 2024. do 2026. godine, u ukupnom iznosu od šest miliona KM. Finansijska sredstva namijenjena su za kupovinu 100 putničkih motornih vozila i dva kombi vozila. Ovaj višegodišnji projekt bit će financiran iz budžeta institucija BiH i međunarodnih obveza BiH, i to s po 2.500.000 KM u 2024. i 2025. godini te s 1.000.000 KM u 2026. godini. – Sredstva za nabavu i nadogradnju specijalne opreme za OSA-u – Vijeće ministara BiH donijelo je Odluku o odobravanju višegodišnjeg projekta “Nabava i nadogradnja specijalne opreme za potrebe Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine” za razdoblje od 2024. do 2026. godine, u ukupnom iznosu od 18 miliona KM. Sredstva su namijenjena za nabavu elektroničkih sustava za prikupljanje podataka i nadogradnju sustava za nadzor telekomunikacija i interneta. Višegodišnji projekt bit će financiran iz proračuna institucija BiH i međunarodnih obveza BiH, i to s po šest miliona KM tijekom tri godine provedbe. – Imenovan direktor direkcije za europske integracije BiH – Vijeće ministara BiH, na prijedlog Agencije za državnu službu BiH, imenovalo je Elviru Habotu za direktoricu Direkcije za europske integracije (DEI) BiH, na mandat od pet godina, počevši od 03.10.2023. godine. Istovremeno, doneseno je Rješenje o razrješenju dosadašnjeg direktora DEI BiH Edina Dilberovića, koje stupa na snagu 02.10.2023. godine.

Bh. prijestolnica domaćin džudo takmičenja Sarajevo European Open 2023 Predsjednik Organizacionog odbora Branislav Crnogorac kazao je da se ovo veliko takmičenje po treći put održava u Sarajevu. U Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Hercegovine, 16. i 17. septembra održat će se Sarajevo European Open 2023 na kojem će učestvovati džudisti iz 30 država. Ovim povodom održana je konferencija za novinare Džudo saveza Bosne i Hercegovine kojoj su prisustvovali predsjednik Organizacionog odbora Branislav Crnogorac, direktor Turističke zajednice Kantona Sarajevo Haris Fazlagić, bh. džudistkinja Larisa Cerić i bh. džudista Toni Miletić. Crnogorac je naglasio da se ovo veliko takmičenje po treći put održava u Sarajevu. “Poznato je da je Džudo savez Bosne i Hercegovine jedan od najboljih tehničkih organizatora velikih sportskih priredbi, posebno džudo sporta. Mi smo imali čast da 2003. godine organiziramo Evropsko prvenstvo za juniore, i to Evropsko prvenstvo je te godine proglašeno najboljom tehničkom organizacijom u konkurenciji svih evropskih takmičenja”, rekao je Crnogorac. Istakao je da je European Open kriterijsko takmičenje na kojem pobjednici plasmanom osvajaju bodove za olimpijsku i svjetsku rang listu. “Ovo je posebno važno jer se nalazimo u predolimpijskoj godini. Naši sportisti će nastojati da osvoje bodove ovdje kako bi se domogli olimpijske norme. U ovom trenutku Džudo savez Bosne i Hercegovine ima jednu olimpijsku normu, a njena nositeljice je naša Larisa Cerić”, kazao je Crnogorac. Dodao je da je Cerić favorit na ovom takmičenju, a bh. džudista Miletić će imati zahtjevno takmičenje gdje će morati uložiti maksimalne napore da bi osvojio bodove za predstojeće Olimpijske igre 2024. godine. “Optimista sam kada su u pitanju rezultati jer nastupa naš najbolji tim”, poručio je Crnogorac, koji je ujedno i trener bh. tima. Fazlagić je istakao da je vrlo važno da se ovakve manifestacije održavaju u Sarajevu, odnosno Bosni i Hercegovini. “Turistička zajednica će i u budućnosti ovo pomagati jer ovo su vrhunski sportski događaji kako bi nam dolazili vrhunski sportisti, da se pune hoteli, da ljudi ostaju što više dana i da nose lijepa sjećanja iz Sarajeva i budu naši ambasadori kada se vrate u svoje zemlje”, kazao je Fazlagić. Najbolja bh. džudistkinja izjavila je da uvijek voli da se takmiči u Sarajevu jer je to poseban osjećaj. “Znam da se od mene puno očekuje. Uvijek želim da se predstavim na najbolji način, da se čuje himna Bosne i Hercegovine i nadam se da će i ovaj put tako biti. U dobroj sam formi, dobro treniram. Prvi sam nosilac, konkurencija je jaka ali znam da mogu i znam da ću dati sve od sebe”, rekla je Cerić. Miletić je istakao da je svjestan da je u njegovoj kategoriji velika konkurencija i da svi žele skupiti bodove za Olimpijske igre, ali će učiniti sve da ih i on osvoji. “Izuzetne su emocije uvijek kada se nastupa u Sarajevu, kada dođe domaća publika. Nadam se da ćemo jako dobro odraditi sve i potrudit ćemo se da skupimo bodove koji su potrebni za Olimpijske igre”, kazao je bh. džudista. Na European Openu 2023 u Sarajevu učestvovat će ukupno 268 takmičara iz 30 država, a Bosnu i Hercegovinu će se predstavljati 15 takmičara.

Bećirović: Istina o počinjenom genocidu i naslijeđe Haškog tribunala ostaje trajna opomena čovječanstvu Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović zatražio od generalnog sekretara UN-a, predsjednika Generalne skupštine UN-a i predsjednice Rezidualnog mehanizma za krivične sudove da se arhivska građa Haškog tribunala pohrani u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Iz presuda Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, političari iz susjednih država, ali i neki iz Bosne i Hercegovine moraju izvući pouke, poručio je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović na međunarodnoj konferenciji na temu “30 godina od osnivanja Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, nasljeđe i izazovi”. Konferenciji prisustvuju bivše i sadašnje sudije, tužioci, žrtve svjedoci, novinari svjedoci, kao i studenti sa prostora bivše Jugoslavije. Cilj konferencije jeste ukazati na doprinos MKSJ u međunarodnom pravnom poretku, doprinos svjedoka u procesima ali i pitanje kako nastaviti dalje sa procesuiranjem ratnih zločina. “Današnja konferencija ima veliki značaj jer ukazuje na značaj i rezultate rada Haškog tribunala, ali i podiže svijest u nacionalnim i međunarodnim okvirima o važnosti suprotstavljanja ideologijama i politikama koje dovode do genocida, zločina protiv čovječnosti i drugih zločina”, rekao je Bećirović. Podsjetio je da je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) 25. maja 1993. osnovalo Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju (MKTJ) s ciljem zaustavljanja kršenja međunarodnog humanitarnog prava, kao i kršenja zakona i običaja ratovanja. Kako je kazao, Vijeće sigurnosti UN-a je donijelo odluku da se osnuje međunarodni sud sa isključivim zadatkom da krivično goni osobe odgovorne za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava počinjena na teritoriji bivše Jugoslavije od 1. januara 1991. godine, do datuma koji odredi Vijeće sigurnosti nakon ponovne uspostave mira, te je usvojenom Rezolucijom naložio i da se usvoji Statut Međunarodnog suda. “Vijeće sigurnosti UN-a je usvojenom Rezolucijom utvrdilo da situacija na području bivše Jugoslavije, a prevashodno na području Republike Bosne i Hercegovine, predstavlja prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti. Rezolucijom je Vijeće sigurnosti UN-a iskazalo odlučnu namjeru da zaustavi takve zločine i da preduzme efektivne mjere da se osobe koje su za njih odgovorne privedu pred lice pravde. Naime, Vijeće sigurnosti UN-a je bilo uvjereno da bi kao ad hoc mjera, osnivanje međunarodnog suda i krivično gonjenje osoba odgovornih za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava, doprinijelo uspostavljanju i održavanju mira”, podsjetio je Bećirović. Istakao je da je osnivanjem Haškog tribunala zauzet jasan stav – procesuiranje lica odgovornih za počinjenje ratnih zločina od suštinskog je značaja za cjelokupnu međunarodnu zajednicu, ali i za svaku državu ponaosob. “Svjedoci smo da se međunarodni oružani sukobi, nažalost, i dalje događaju, stoga svi oni koji prijete ili upotrebljavaju silu, suprotno Povelji UN-a, trebaju biti svjesni da će se pozvati na odgovornost za počinjena krivična djela, te da će se pred nadležnim sudskim organima utvrditi objektivne činjenice o pravnoj prirodi datih sukoba. Osnivanjem Tribunala, međunarodna zajednica je potaknula razvoj međunarodnog krivičnog prava i dala vjetar u jedra ideji o ukidanju nekažnjivosti za teška kršenja Ženevskih konvencija, zakona i običaja ratovanja, genocida i zločina protiv čovječnosti. Svojim radom Tribunal je, jednako kao i Mehanizam, dao mogućnost žrtvama da se i njihov glas čuje, čime je aktualizirano pitanje položaja žrtve u savremenim krivičnopravnim postupcima”, rekao je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Naglasio je da je osnivanje MKTJ-a imalo pravni, historijski, civilizacijski i moralni značaj. “Tribunal je bio prvi međunarodni krivični sud formiran nakon Nirnberškog i Tokijskog suda koji su procesuirali zločince nakon Drugog svjetskog rata. Haški tribunal je ostavio ogromnu arhivu o počinjenom genocidu nad Bošnjacima, zločinima protiv čovječnosti i drugim zločinima. Između ostalog, hašku zaostavštinu čini: 2,5 miliona transkripata sudskih procesa, 422.000 dokumenata i 30.000 videozapisa. U Haškom tribunalu održano je 10.800 dana suđenja, a svjedočilo je preko 4.600 svjedoka. Ukupno je izrečeno skoro 1.500 godina zatvora i 7 doživotnih kazni. Tribunal nije sudio narodima već je utvrđivao individualnu odgovornost. Iz presuda MKTJ, političari iz susjednih država, ali i neki iz Bosne i Hercegovine moraju izvući pouke. Oni moraju shvatiti da se politika sile, agresije i zločina ne isplati i da uvijek postoje mehanizmi koji sankcioniraju takve politike. Istina o počinjenom genocidu i naslijeđe Haškog tribunala ostaje trajna opomena čovječanstvu”, poručio je Bećirović. Prema njegovim riječima, civilizacijska tekovina MKTJ-a je da su pred lice pravde izvedeni neki od najviših dužnosnika odgovornih za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine. “Izvođenje pred Haški tribunal predsjednika, generala, upravnika logora i drugih odgovornih lica nadmašilo je i početna očekivanja s početka rada ovog međunarodnog ad hoc suda. Odlukama koje se tiču genocida počinjenog nad Bošnjacima, zločina protiv čovječnosti i drugih ratnih zločina, MKTJ je pokazao da visoki položaj nekog pojedinca ne može biti zaštita od krivičnog gonjenja. Tribunal je potvrdio i pravnu prirodu rata vođenog protiv međunarodno priznate države Republike Bosne i Hercegovine”, rekao je Bećirović. Istakao je da je pravosnažnim presudama Haškog tribunala, uključujući i presude o udruženim zločinačkim poduhvatima, dokazano da je riječ o međunarodnom oružanom sukobu. “Susjedne države su vodile rat za teritorije s ciljem stvaranja velike Srbije, a u jednom periodu rata i velike Hrvatske. Nažalost, uprkos presudama MKTJ i Međunarodnog suda pravde, još uvijek svjedočimo anticivilizacijskom djelovanju nekih političara koji negiraju genocid i glorificiraju ratne zločince. Opasnost od političara koji slijede ideologiju i politiku zločinaca ne smijemo podcijeniti. Ni mi u Bosni i Hercegovini, ni međunarodna zajednica. Nakon trideset godina rada Tribunala (i Mehanizma) pred nama su novi zadaci: kazivanje istine i njegovanje kulture sjećanja”, smatra Bećirović. Mišljenja je da bi se taj zadatak mogao obaviti potrebno je krenuti od objektivnih činjenica utvrđenih u postupcima pred Tribunalom. “Ma kako bolne i teške one bile, moramo krenuti od njih, jer samo one mogu predstavljati osnovu za uspostavu stabilnog i prosperitetnog društva. Laži, manipulacije i veličanje zločinačkih politika i ideologija ne vode u dobrom pravcu. Povodom 30-te godišnjice od osnivanja Haškog tribunala podsjećam da sam zatražio da UN donese pravedno rješenje i da kompletnu originalnu arhivu Haškog tribunala pohrani u Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Hercegovine”, kazao je Bećirović. Naime, kao član Predsjedništva BiH početkom ove godine zatraži je od generalnog sekretara UN-a, predsjednika Generalne skupštine UN-a i predsjednice Rezidualnog mehanizma za krivične sudove da se arhivska građa Haškog tribunala pohrani

U Sarajevu konferencija o osnivanju MKSJ-a: Hag je procesuirao najodgovornije Konferenciji prisustvuju bivše i sadašnje sudije, tužioci, žrtve svjedoci, novinari svjedoci, kao i studenti s prostora bivše Jugoslavije. Povodom 30 godina od osnivanja Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) danas je u Sarajevu počela dvodnevna međunarodna konferencija pod nazivom “30 godina od osnivanja MKSJ-a, naslijeđe i izazovi”, u organizaciji Udruženja “Pokret Majke enklava Srebrenice i Žepe“ te Udruženja žrtava i svjedoka genocida. Konferenciji prisustvuju bivše i sadašnje sudije, tužioci, žrtve svjedoci, novinari svjedoci, kao i studenti s prostora bivše Jugoslavije. Cilj konferencije je ukazati na doprinos MKSJ-a međunarodnom pravnom poretku, doprinos svjedoka u procesima, ali i pitanje kako nastaviti dalje s procesuiranjem ratnih zločina. Munira Subašić, predsjednica Pokreta “Majke enklave Srebrenica i Žepa”, kazala je da je cilj konferencije prvenstveno da kažu onima koji se bave pitanjem nestalih osoba, koji se bave procesuiranjem ratnih zločina, koji se bave ljudskim pravima, da su majke još uvijek tu. “Da čekamo istinu i tražimo pravdu, da nismo pronašle kosti naše djece, a zločinci slobodno šetaju, slobodno se veličaju i nagrađuju. Pravde nema na ovom svijetu. Mislim da je Haški tribunal uradio mnogo, da je osudio i presudio, a sudije iz BiH, Srbije i Hrvatske moraju nastaviti njihov put”, kazala je Subašić. Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, rekao je da se konferencija organizuje povodom 30 godina od osnivanja Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju. “Cilj je da napravimo rezime jednog ad hoc suda koji je po našem mišljenju doprinio razvoju međunarodnog prava, ali ono što je za nas najbitnije, presudio je najznačajnije i najodgovornije počinioce ratnih zločina na prostoru Bosne i Hercegovine, naravno i šire, na području Jugoslavije”, pojasnio je Tahirović. Prema njegovim riječima, sada se mora znati šta dalje. “Imamo presude, činjenice da se te presude negiraju, činjenicu da se veličaju presuđeni ratni zločinci i naravno zato su tu tužioci iz regije, naši glavni tužioci, tužioci iz Slovenije i Kosova, nažalost, iz Srbije se nisu odazvali, dok su iz hrvatske u zadnji momenat otkazali. Ali su tu tužioci koji bi nama trebali dati odgovore šta dalje i kako zaštititi te presude. Zadovoljan sam onim što je Tribunal uradio. Hag je procesuirao najodgovornije”, istakao je Tahirović. U konferenciji, između ostalih, učestvuju član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović, Graciela Gatti Santana, predsjednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MICT), Serge Brammertz, glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Abubacarr Tambadou, sekretar Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, Christian Schmidt, visoki predstavnik u BiH, i Johann Sattler, šef delegacije EU u BiH.

U BiH danas oblačno uz mogućnost kiše i grmljavine U Bosni i Hercegovini će danas preovladavati umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Kiša, pljuskovi i grmljavina se očekuju u Bosni i na sjeveru Hercegovine. Vjetar slab do umjeren u Bosni zapadni i sjeverozapadni, a u Hercegovini jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 14 do 20, na jugu do 23, a dnevna od 25 do 31 stepen Celzijusov. U Sarajevu umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Poslijepodne i dio večeri su mogući pljuskovi i grmljavina. Jutarnja temperatura oko 15, a dnevna oko 29 stepeni. Prema prognozama Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) BiH, u petak u Bosni pretežno oblačno vrijeme, uz postepeno smanjenje naoblake tokom poslijepodneva. U Hercegovini pretežno sunčano. Poslijepodne slabi lokalni pljuskovi se očekuju u centralnim, istočnim i zapadnim područjima Bosne. Vjetar slab u Bosni sjeveroistočni, a u Hercegovini zapadni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 13 do 19, na jugu do 22, a dnevna od 23 do 29, na jugu do 32 stepena. U subotu sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. U jutarnjim satima po kotlinama Bosne je moguća magla. Vjetar slab na sjeveru Bosni istočni i sjeveroistočni, a u ostatku zemlje jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 13 do 18, na jugu do 22, a dnevna od 25 do 31, na jugu do 33 stepena. U nedjelju sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Vjetar slab do umjeren zapadni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 14 do 20, na jugu do 23, a dnevna od 26 do 32, na jugu do 34 stepena.

Svi koji posmatraju, a ne reaguju na nasilje saučesnici su u tome Prvu u nizu edukacija za roditelje, planiranih simbolično na početku nove školske godine Savjet roditelja Tuzlanskog kantona, održao je danas u Tuzli. Tiče se konstruktivne uloge roditelja u radu škola. Nulti program tolerancije u školama iz norveške prakse bio je polazna teza na temelju koje su članovi Savjeta analizirali prakse lokalnih škola i ulogu roditelja u njihovom radu. Poznavanje oblika nasilja, zatim protokoli, praćenje i odgovor na nasilje kod nas moraju biti funkcionalniji, a roditelji itekako mogu pomoći u tome. “Nasilničko društvo gajimo mi odrasli i nije čudno da se to reflektuje na djecu. Širenje lažnih glasina, manipulacije i nasilje putem interneta fenomen je zbog kojeg se dešavaju svi problemi današnjice, pa i samoubistva. A onda to pokreće druge procese od kojih je najizraženija činjenica da mladi odlaze, bježe od problema i sredine u kojoj se razvija takvo društvo”, kazala je edukatorica Ediba Pozderac, penzionisana djelatnica Pedagoškog zavoda Tuzlanskog kantona. Saučesnici su svi koji nasilje i društveno neprihvatljivo ponašanje samo posmatraju, a ne reaguju. Obostrano uključujući i roditelje i nastavnike. Nastavnik mora znati uspostaviti kontrolu, znati komunicirati u kriznim situacijama i provoditi opću prevenciju u odjeljenju, a svi odrasli i djeca ukoliko svjedoče moraju obavijestiti o nasilničkim događajima. Jedino uz ispravnu komunikaciju možemo razviti sigurnost kod osobe koja trpi nasilje, kako bi ih mogli zaštititi, a time i prevenirati odrastanje djeteta u dekliventa. “Najvažnije je da svako od nas kao roditelj nauči djecu razlikovati dobro od lošeg, a onda da uredi odnos sa svojim djetetom na način da ga slušamo i učestvujemo u njegovom životu kako u kući, tako i u okruženju”, istakla je Senija Mujkanović Muftić, predsjednica Savjeta roditelja TK. Društveni stavovi su se tokom vremena također promijenili. Roditeljstvo se u praksi danas prvo dugo odgađa, a onda i konačnim rođenjem djeteta vrlo često preispitujemo sebe u odnosu na dijete. Nekadašnje roditeljstvo zasnovano i na kazni i nagradi u našem vremenu je postalo neprihvatljivo. Nasuprot tome, danas često imamo prezaštićivanje djece, što rezultira nedostatkom njihove otpornosti na probleme koje se tokom života suočava. Nasilnici u školama najčešće idu djelovati kod onih koji nemaju uzora i autoriteta, kod kojih nema izgrađene strukture u odnosu roditelj-dijete i kod onih koji su po prirodi neodlučni. Njima obično neko drugi nameće i mišljenje i stav i izbore. I to se reflektuje na njihovo ponašanje, koje vrlo često može rezultirati negativnim odnosom prema drugima, ali prije svega prema najbližem okruženju i sebi. Roditeljstvo zato mora biti radost, a ne patnja. Sagorijevanje roditelja, zbog previše obaveza i iscrpljenost ne pomaže u tome. Takvo roditeljstvo vrlo često isključuje emocije, toplinu i podršku koje su vrlo važne za izgradnju identiteta djeteta, buduće odrasle osobe. Biti aktivan roditelj i graditi aktivan i ispravan roditeljski stil, znači razumjeti okruženje kakvo jeste i učestvovati u njegovoj promjeni nabolje. Mijenjati ih na društveno prihvatljivo i korisno za odrastanje naše djece. Samo tako možemo pravovremeno prepoznati i prevenirati neželjena ponašanja i situacije, koje u ekstremnim ishodima mogu podrazumijevati i nasilje. Obaveza roditelja mora između ostaloga biti i nadzor djeteta, komunikacija, ali i uključenost u socijalno okruženje, ljubav i poštovanje, te na kraju i disciplina, poručeno je sa današnje edukativne radionice Savjeta roditelja, koja je realizirana uz podršku Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini. Savjet roditelja TK će tokom oktobra organizirati još dvije edukativne radionice namijenjene roditeljima, kojima se mogu pridružiti svi roditelji koji su aktivni u školskim roditeljskim vijećima. Na edukacijama zakazanim za 4. i 24.10.2023. godine će prezentirati primjere dobrih praksi iz Tuzlanskog kantona i Kantona Sarajevo, te kroz edukativni sadržaj usmjeriti rad Savjeta roditelja TK ka aktivnostima koje će koristiti kako djeci i roditeljima, tako i radu škola.

Konaković: BiH ima priliku da uskoči na evropski voz, dio političara u Evropi razmišlja podržati samo FBiH   Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković izjavio je u srijedu u Sarajevu da BiH ima priliku da kao nikad do sada “uskoči na evropski voz” i da benefite osjete svi njeni građani. Konaković je govorio o aktuelnoj političkoj situaciji u zemlji, o susretima sa zvaničnicima Evropske unije tokom dvodnevne posjete Strasbourgu te o aktuelnoj temi ruskih diplomata u Bosni i Hercegovini. Konaković je održao niz sastanaka sa zvaničnicima Evropske unije u Strasbourgu, s kojima je razgovarao o aktuelnoj situaciji u zemlji i daljim koracima ka evropskim integracija. “Nažalost, mi priliku imamo zbog agresije na Ukrajinu. Prilika je tu, vrata su otvorena. Čini mi se da politički akteri u BiH još uvijek nedovoljno shvataju kakvu priliku i šansu BiH ima ispred sebe”, rekao je Konaković. Dodao je da je priča o proširenju EU-a i dalje živa, da se govori o članstvu Ukrajine, Moldavije i zemalja Zapadnog Balkana. “Naš posebno zanima prostor Zapadnog Balkana i svjesni toga pokušavamo napraviti nekoliko važnih koraka u smislu političke stabilizacije, regionalne stabilnosti, a posebno stabilnosti unutar BiH na političkom polju, jer nas niko neće blokirane i posvađane”, rekao je Konaković. Podsjetio je da je EU pripremila paket za Zapadni Balkan, za narednih sedam godina, u iznosu od 14 milijardi eura. Kako je kazao, dobio je informaciju da EU sprema dodatnih šest milijardi eura za period od tri godine, a od kojih bi četiri milijarde biti namijenjene za poboljšanje poslovnog ambijenta u regionu, a dvije milijarde za infrastrukturne projekte. “Zadnja dešavanja iz bh. entiteta RS zabrinjavaju evropske zvaničnike. Da toga nema sve bi bilo puno lakše”, rekao je Konaković, Ponovio je da veliki broj prijatelja BiH u ovom trenutku lobira da se zemlja dobro pozicionira u novoj priči o podršci proširenju. “Kad govorimo o proširenju, to je integracija prije članstva. Sad se govori o ubrzanom otvaranju i pristupu zajedničkom evropskom tržištu u kojem bi se mnogo olakšica i mnogo prostora otvorilo za privredu BiH”, rekao je ministar vanjskih poslova BiH. Osvrnuo se i na sastanak predsjednika bh. entiteta RS Milorada Dodika s predstavnicima institucija RS-a, lidera stranaka i zastupnika iz RS-a u institucijama BiH u Banjoj Luci o eventualnom napuštanju državnih institucija, istakavši da to šteti BiH i njenom putu ka EU. “Mislim da bismo jedan period svi zajedno trpili zbog te politike koja dolazi iz bh. entiteta RS, ali bi oni u konačnici platili najveću cijenu. Jedan dio političke scene u Evropi razmišlja kako da se u budućnosti podrži samo entitet Federacija BiH, bez RS-a što je kontroverzna tema, ali ukoliko vlasti u RS-u nastave ovako mislim da će na to natjerati i neke ozbiljne dužnosnike na Evropskoj sceni”, rekao je Konaković. Dodao je i da su pod posebnom lupom EU i odnosi Srbije i Kosova, kao i formiranje Vlade u Crnoj Gori. “Mogli bismo reći i da je BiH lider evropskih integracija, jer je Crna Gora tu zastala, a Srbija i Kosovo imaju probleme. Umjesto da se time pohvalimo i okitimo, morao sam dio razgovora objašnjavati šta se ovdje dešava, zbog čega je visoki predstavnik, koji je u potpunosti legalan, ponovo predmet negiranja”, rekao je Konaković. Najavio je i da bi predsjednica Evropske komisije Ursula von der Layen u oktobru mogla posjetiti region Zapadnog Balkana i tom prilikom predstaviti novi paket podrške. O boravku dvojice ruskih diplomata Antona Sokolova i Ilije Serova u BiH, a koji su ranije protjerani iz Hrvatske i Sjeverne Makedonije, Konaković je rekao da je im je zahtjev za boravak odobren u mandatu prethodne vlasti i da im je tada izdata ID kartica. Analizirajući ovaj problem, otkrio je, kako je kazao, gore probleme, što će biti predmet njihovog profesionalno djelovanja, “Iskoristiću i upotrijebiću sve mehanizme koje imam kao ministar vanjskih poslova protiv svakog diplomate, ruskog ili bilo kojeg drugog ko je u BiH došao da špijunira, podriva i radi protiv interesa države BiH. Nemam informacije. To treba da rade sigurnosne agencije. Čekamo da nam kažu. Ja ne mogu emotivno, ako mi se neko ne sviđa, napisati da je neko ‘persona non grata’. Ozbiljno ću uraditi svoj dio posla i poštovaću zakone BiH”, poručio je Konaković. Na kraju je poručio da pozdravlja odluku Suda BiH da procesuira predsjednika bh. entiteta RS Milorada Dodika i njegovog koalicionog partnera jer je, kako je kazao, izvršio “udar na Ustav BiH”. “Mi ćemo i dalje istrajavati na zaštiti institucija BiH, ali kako ćete u zemlji koncenzusa napraviti ikakav iskorak. Zato je visoki predstavnik Christian Schmidt tu”, rekao je Konaković.