Bećirović: Istina o počinjenom genocidu i naslijeđe Haškog tribunala ostaje trajna opomena čovječanstvu

Iz presuda Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, političari iz susjednih država, ali i neki iz Bosne i Hercegovine moraju izvući pouke, poručio je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović na međunarodnoj konferenciji na temu “30 godina od osnivanja Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, nasljeđe i izazovi”.

Konferenciji prisustvuju bivše i sadašnje sudije, tužioci, žrtve svjedoci, novinari svjedoci, kao i studenti sa prostora bivše Jugoslavije.

Cilj konferencije jeste ukazati na doprinos MKSJ u međunarodnom pravnom poretku, doprinos svjedoka u procesima ali i pitanje kako nastaviti dalje sa procesuiranjem ratnih zločina.

Golden Tours Turska Antalya
BINGO BANER
1logo
Banner Zux-4 Kalesija
KABL OPERATERI
previous arrowprevious arrow
next arrownext arrow
Shadow

“Današnja konferencija ima veliki značaj jer ukazuje na značaj i rezultate rada Haškog tribunala, ali i podiže svijest u nacionalnim i međunarodnim okvirima o važnosti suprotstavljanja ideologijama i politikama koje dovode do genocida, zločina protiv čovječnosti i drugih zločina”, rekao je Bećirović.

Podsjetio je da je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) 25. maja 1993. osnovalo Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju (MKTJ) s ciljem zaustavljanja kršenja međunarodnog humanitarnog prava, kao i kršenja zakona i običaja ratovanja.

Kako je kazao, Vijeće sigurnosti UN-a je donijelo odluku da se osnuje međunarodni sud sa isključivim zadatkom da krivično goni osobe odgovorne za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava počinjena na teritoriji bivše Jugoslavije od 1. januara 1991. godine, do datuma koji odredi Vijeće sigurnosti nakon ponovne uspostave mira, te je usvojenom Rezolucijom naložio i da se usvoji Statut Međunarodnog suda.

“Vijeće sigurnosti UN-a je usvojenom Rezolucijom utvrdilo da situacija na području bivše Jugoslavije, a prevashodno na području Republike Bosne i Hercegovine, predstavlja prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti. Rezolucijom je Vijeće sigurnosti UN-a iskazalo odlučnu namjeru da zaustavi takve zločine i da preduzme efektivne mjere da se osobe koje su za njih odgovorne privedu pred lice pravde. Naime, Vijeće sigurnosti UN-a je bilo uvjereno da bi kao ad hoc mjera, osnivanje međunarodnog suda i krivično gonjenje osoba odgovornih za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava, doprinijelo uspostavljanju i održavanju mira”, podsjetio je Bećirović.

Istakao je da je osnivanjem Haškog tribunala zauzet jasan stav – procesuiranje lica odgovornih za počinjenje ratnih zločina od suštinskog je značaja za cjelokupnu međunarodnu zajednicu, ali i za svaku državu ponaosob.

“Svjedoci smo da se međunarodni oružani sukobi, nažalost, i dalje događaju, stoga svi oni koji prijete ili upotrebljavaju silu, suprotno Povelji UN-a, trebaju biti svjesni da će se pozvati na odgovornost za počinjena krivična djela, te da će se pred nadležnim sudskim organima utvrditi objektivne činjenice o pravnoj prirodi datih sukoba. Osnivanjem Tribunala, međunarodna zajednica je potaknula razvoj međunarodnog krivičnog prava i dala vjetar u jedra ideji o ukidanju nekažnjivosti za teška kršenja Ženevskih konvencija, zakona i običaja ratovanja, genocida i zločina protiv čovječnosti. Svojim radom Tribunal je, jednako kao i Mehanizam, dao mogućnost žrtvama da se i njihov glas čuje, čime je aktualizirano pitanje položaja žrtve u savremenim krivičnopravnim postupcima”, rekao je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Naglasio je da je osnivanje MKTJ-a imalo pravni, historijski, civilizacijski i moralni značaj.

“Tribunal je bio prvi međunarodni krivični sud formiran nakon Nirnberškog i Tokijskog suda koji su procesuirali zločince nakon Drugog svjetskog rata. Haški tribunal je ostavio ogromnu arhivu o počinjenom genocidu nad Bošnjacima, zločinima protiv čovječnosti i drugim zločinima. Između ostalog, hašku zaostavštinu čini: 2,5 miliona transkripata sudskih procesa, 422.000 dokumenata i 30.000 videozapisa. U Haškom tribunalu održano je 10.800 dana suđenja, a svjedočilo je preko 4.600 svjedoka. Ukupno je izrečeno skoro 1.500 godina zatvora i 7 doživotnih kazni. Tribunal nije sudio narodima već je utvrđivao individualnu odgovornost. Iz presuda MKTJ, političari iz susjednih država, ali i neki iz Bosne i Hercegovine moraju izvući pouke. Oni moraju shvatiti da se politika sile, agresije i zločina ne isplati i da uvijek postoje mehanizmi koji sankcioniraju takve politike. Istina o počinjenom genocidu i naslijeđe Haškog tribunala ostaje trajna opomena čovječanstvu”, poručio je Bećirović.

Prema njegovim riječima, civilizacijska tekovina MKTJ-a je da su pred lice pravde izvedeni neki od najviših dužnosnika odgovornih za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine.

“Izvođenje pred Haški tribunal predsjednika, generala, upravnika logora i drugih odgovornih lica nadmašilo je i početna očekivanja s početka rada ovog međunarodnog ad hoc suda. Odlukama koje se tiču genocida počinjenog nad Bošnjacima, zločina protiv čovječnosti i drugih ratnih zločina, MKTJ je pokazao da visoki položaj nekog pojedinca ne može biti zaštita od krivičnog gonjenja. Tribunal je potvrdio i pravnu prirodu rata vođenog protiv međunarodno priznate države Republike Bosne i Hercegovine”, rekao je Bećirović.

Istakao je da je pravosnažnim presudama Haškog tribunala, uključujući i presude o udruženim zločinačkim poduhvatima, dokazano da je riječ o međunarodnom oružanom sukobu.

“Susjedne države su vodile rat za teritorije s ciljem stvaranja velike Srbije, a u jednom periodu rata i velike Hrvatske. Nažalost, uprkos presudama MKTJ i Međunarodnog suda pravde, još uvijek svjedočimo anticivilizacijskom djelovanju nekih političara koji negiraju genocid i glorificiraju ratne zločince. Opasnost od političara koji slijede ideologiju i politiku zločinaca ne smijemo podcijeniti. Ni mi u Bosni i Hercegovini, ni međunarodna zajednica. Nakon trideset godina rada Tribunala (i Mehanizma) pred nama su novi zadaci: kazivanje istine i njegovanje kulture sjećanja”, smatra Bećirović.

Mišljenja je da bi se taj zadatak mogao obaviti potrebno je krenuti od objektivnih činjenica utvrđenih u postupcima pred Tribunalom.

“Ma kako bolne i teške one bile, moramo krenuti od njih, jer samo one mogu predstavljati osnovu za uspostavu stabilnog i prosperitetnog društva. Laži, manipulacije i veličanje zločinačkih politika i ideologija ne vode u dobrom pravcu. Povodom 30-te godišnjice od osnivanja Haškog tribunala podsjećam da sam zatražio da UN donese pravedno rješenje i da kompletnu originalnu arhivu Haškog tribunala pohrani u Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Hercegovine”, kazao je Bećirović.

Naime, kao član Predsjedništva BiH početkom ove godine zatraži je od generalnog sekretara UN-a, predsjednika Generalne skupštine UN-a i predsjednice Rezidualnog mehanizma za krivične sudove da se arhivska građa Haškog tribunala pohrani u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.

“Milioni štampanih stranica, tonskih zapisa, videosnimaka, fotografija, političkih dogovora i tajnih podataka, koji jasno potvrđuju šta se dešavalo tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu od 1992. do 1995. godine, trebaju biti pohranjeni u Sarajevu. To je jedino pravedno rješenje”, rekao je Bećirović.

Uvažavajući presude najviših sudova UN-a, smatra da je važno konstatirati da su presude Haškog tribunala od kapitalnog značaja za cjelokupno međunarodno pravo i poredak. Između ostalog, presudama najviših sudova UN-a utvrđeno je da su počinjeni genocid nad Bošnjacima i udruženi zločinački poduhvati protiv države Bosne i Hercegovine.

“Najviši sudovi UN-a su trajno osudili velikodržavne ideologije i politike koje su pokušale podijeliti i razoriti Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu, suverenu, nedjeljivu i međunarodnu priznatu državu. Međunarodna zajednica i država Bosna i Hercegovina imaju pravnu, političku, moralnu i historijsku obavezu prema žrtvama i budućim naraštajima da traže reviziju krivičnog zakonodavstva u zemljama regiona radi adekvatnog procesuiranja i kažnjavanja svih onih koji negiraju sudske presude i glorificiraju presuđene ratne zločince. Međunarodna zajednica ne treba dozvoliti da se pravosnažne presude sudova Ujedinjenih nacija samo arhiviraju i potom zaborave”, naveo je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Smatra da Bosna i Hercegovina ima pravo tražiti da međunarodna zajednica, u interesu cijelog čovječanstva, pošalje poruku da se rezultati počinjenog genocida, zločina protiv čovječnosti i drugih zločina ne smiju trajno priznati.

“Ostvarenja pravde nema bez ozbiljnog i odgovornog pristupa rješavanju problema iz prošlosti, a ozbiljnog pristupa nema bez primjene mehanizama tranzicijske pravde. Iza nas je 30 godina historije Haškog tribunala (Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju – MKTJ i njegov pravni nasljednik Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove – MRMKS). Na temeljima presuda ovog Tribunala moramo nastaviti zajedničko putovanje ka pravdi i istini. Mi drugog puta nemamo”, poručio je Bećirović.

Spread the love
Scroll to Top