Vijesti

Pun Mjesec iznad Istanbula ukrasio poznate znamenitosti Pun Mjesec krasio je sinoć nebo iznad turske metropole Istanbula. Stanovnici grada na Bosforu imali su priliku uživati u prizorima punog Mjeseca koji ostavljaju bez daha. Fotoreporter Anadolije zabilježio je neobično lijepe prizore punog Mjeseca iznad poznatih istanbulskih atrakcija poput Galate i znamenitih džamija. Istanbulu, koji je po mnogima uvršten među najljepše gradove svijeta, pun Mjesec je dao poseban šarm i ljepotu.

Skupština usvojila ostavku Elmira Šećerbegovića Na hitnoj sjednici skupština FK Sloboda usvojila je ostavku Elmira Šećerbegovića, predsjednika upravnog odbora i na taj način razriješila upravni odbor daljeg djelovanja, stoji u objavi na oficijelnoj web stranici kluba. Jednoglasnim zaključkom, a sve u cilju transparetnog pristupa, donesena je odluka o raspisivanju javnog poziva za izbor novog mandatara upravnog odbora. Svi zainteresovani pojedinci trebaju da najkasnije do 7. juna 2023. godine dostave svoj plan i program rada u prostorije kluba ili elektronski na mail adresu direktor@fksloboda.ba . Neblagovremene prijave se neće uzeti u razmatranje.

U ruskom napadu na Kijev poginule tri, povrijeđeno deset osoba U zračnom napadu ruske vojske na Kijev, glavni grad Ukrajine, poginule su tri osobe, među kojima dvoje djece, a deset je povrijeđeno. Načelnik vojne uprave grada Kijeva Sergej Popko rekao je da su ruske snage tokom noći napale Kijev i ubile djecu na 1. juni, Svjetski dan djeteta. Naveo je da je Rusija u napadu koristila krstareće i balističke rakete. “Sve otkrivene zračne ciljeve uništile su naše odbrambene snage”, rekao je Popko. Potvrdio je da je bilo ljudskih žrtava i materijalne štete. “Fragmenti su pali na polikliniku i višespratnicu pored nje u kvartu Desna u glavnom gradu. Kao rezultat toga, tri osobe su poginule, a deset je povrijeđeno. Najgore je što je među poginulima dvoje djece”, rekao je Popko. Dodao je da je pričinjena materijalna šteta na jednoj kući i da su izgorjeli parkirani automobili.

Izdato narandžasto upozorenje zbog jakih pljuskova Širom Bosne i Hercegovini u četvrtak su mogući pljuskovi i grmljavina, uglavnom u drugoj polovini dana. Lokalno pljuskovi mogu biti i obiliniji, zbog čega je Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ) BiH izdao narandžasto upozorenje za sjeverna, centralna i istočna područja Bosne. Uz jače pljuskove lokalno može pasti između 20 i 50 litara kiše po metru kvadratnom. Danas se očekuje vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 10 i 15 stepeni Celzijusovih, na jugu zemlje do 18. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 19 i 24, na jugu zemlje do 28. U Sarajevu djelomično vedro. U poslijepodnevnim satima moguća kiša i pljuskovi. Najniža jutarnja temperatura zraka oko 12 stepeni. Najviša dnevna temperatura zraka oko 22 stepena. U petak u Bosni i Hercegovini djelomično vedro i dalje nestabilno vrijeme. Širom zemlje se očekuju kiša, pljuskovi i grmljavina. Lokalno pljuskovi mogu biti i obiliniji. Vjetar slab sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 10 i 15 stepeni, na jugu zemlje do 18. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 20 i 25 stepeni, na jugu zemlje do 28. U subotu u Bosni i Hercegovini umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Od sredine dana prema večernjim satima sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 10 i 16 stepeni, na jugu zemlje do 18. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 20 i 26, na jugu zemlje do 28. U nedjelju u Bosni i Hercegovini umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Od sredine dana prema večernjim satima sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 10 i 15 stepeni, na jugu zemlje do 18. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 22 i 28 stepeni, zaključuju iz FHMZ-a BiH.

Stotinjak sudionika na obilježavanju Dana bijelih traka u Zagrebu: Prijedorske žrtve ne smiju biti zaboravljene Stotinjak građana s bijelim trakama na nadlakticama okupilo se na Trgu bana Jelačića kako bi obilježili Dan bijelih traka i još jednom se prisjetili više od tri hiljade ubijenih stanovnika Prijedora i okolice na današnji dan 1992. godine, javlja Anadolija. Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba (VBNMGZ) u suradnji sa Udrugom Stara Rijeka i okolica u spomen na žrtve zločina koji se 1992. godine dogodio u Prijedoru i dolini rijeke Sane organizirali su obilježavanje Dana bijelih traka u Zagrebu. Ovogodišnji Dan bijelih traka u Zagrebu obilježen je najprije promocijom knjige “Deseta vrata pakla“ autora Rezaka Hukanovića u Novinarskom domu. Autor knjige je u ljeto 1992. kao zarobljenik proveo pola godine u logorima smrti Omarska i Manjača, a svoja iskustva zabilježio je u knjizi koja opisuje događaje i svjedočenje sudionika opisanih događaja. Uz predstavljanje knjige, održan je i kraći glazbeni i pjesnički program. Program je potom nastavljen tradicionalnim okupljanjem na Trgu bana Jelačića, simboličnim vezivanjem bijelih traka oko nadlaktica sudionicima i zainteresiranim građanima te podjelom informativnih letaka kako bi se ukazalo na diskriminaciju žrtava, poricanje i nemogućnost obilježavanja mjesta stradanja za sve žrtve rata Prijedora i okolice. Predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba (VBNMGZ) Armin Hodžić podsjetio je kako se ovo okupljanje i vezivanje traka održava “u sjećanje na sve one koji su prije 31 godinu u Prijedoru i okolici morali nositi bijela obilježja na svojim rukama i na svojim kućanstvima i na taj način se razlikovati od svojih sugrađana srpske nacionalnosti“. “Mi nakon toliko godina te ljude nismo zaboravili, nismo zaboravili sve ono što su oni prošli. Podsjetit ću da je u Prijedoru i okolici ubijeno više od tri hiljade ljudi, od toga 102 djece. I dan danas tamošnje vlasti ne dozvoljavaju da se izgradi spomenik za tu ubijenu djecu. Mi nastojimo sa sugrađanima grada Zagreba simbolički obilježiti sjećanje na te ljude i događaje kako se oni više nikada ne bi ponovili“, poručio je Armin Hodžić u ime organizatora. Između stotinjak okupljenih građana, na događaju je nazočio i muftija Aziz ef. Hasanović. “Došli smo danas ovdje na Trg bana Jelačića kako bismo se prisjetili zločina koji se dogodio u Prijedoru nad nesrpskim stanovništvom, kada su putem bijelih traka htjeli uništiti jedan ili dva naroda. Došli smo da osudimo taj čin i da zavapimo da se to nikada, nikome i nigdje ne ponovi. Došli smo i da ukažemo na narative koji se, nažalost, i danas pojavljuju, a koji ukazuju na spremnost da bi se sve ovo ponovilo“, poručio je muftija Hasanović. Istaknuo je da je riječ o događaju koji je tragedija za cijelo čovječanstvo i kako je ovakve pojave potrebno zajednički i jasno osuditi.

Bećirović o presudi Stanišiću i Simatoviću: Osuđeni su za zločine i umiješanost u agresiju na Bosnu i Hercegovinu Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović komentarišući presudu Stanišiću i Simatoviću poručio je da nevine žrtve agresije na Bosnu i Hercegovinu nikada ne smiju biti zaboravljene. “Danas je važan dan za Bosnu i Hercegovinu, regiju, Evropu i svijet. Iza nas je 30 godina historije Haškog tribunala. Na temeljima presuda ovog tribunala moramo nastaviti zajedničko putovanje ka pravdi i istini. Današnjom konačnom presudom čelnicima Službe državne bezbjednosti Srbije Stanišiću i Simatoviću blizu smo utvrđivanju pune istine o agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu”, kazao je Bećirović na konferenciji za novinare u Sarajevu. Naglasio je da je potraga za međunarodnom krivičnom pravdom putovanje koje nikada ne prestaje. “Osnivanje Tribunala imalo je pravni, historijski, civilizacijski i moralni značaj. Haški tribunal je ostavio ogromnu arhivu o počinjenom genocidu, zločinima protiv čovječnosti i drugim zločinima”, rekao je Bećirović te dodao: “U Haškom tribunalu održano je 10.800 dana suđenja, a svjedočilo je preko 4.600 svjedoka, ukupno je izrečeno skoro 1.500 godina zatvora, sedam doživotnih kazni. Tribunal nije sudio narodima već je utvrđivao individualnu odgovornost. Vjerujemo da danas nakon i ove presude političari iz susjednih država ali i neki iz Bosne i Hercegovine moraju shvatiti da se politika sile, agresije, genocida i zločina ne isplate i da uvijek postoje mehanizmi koji sankcioniraju takve politike”, kazao je. Bećirović je istakao da istina o počinjenom genocidu i naslijeđu Haškog tribunala ostaju trajna opomena čovječanstvu. “Tribunal je potvrdio i pravnu prirodu rata vođenog protiv Republike Bosne i Hercegovine. Presudama Haškog tribunala dokazano je da je riječ o međunarodnom oružanom sukobu. Susjedne države su vodile rat za teritorije s ciljem stvaranja Velike Srbije, a u jednom periodu rata i Velike Hrvatske. Ove činjenice su utvrđene u osam pravosnažnih presuda Tribunala”, rekao je Bećirović te dodao: “Današnja presuda Stanišiću i Simatoviću važna je jer su pravosnažno osuđeni dvojica bivših šefova srbijanske Sigurnosne službe. Posebna važnost ove presude je u činjenici da su najviši čelnici srbijanske Sigurnosne službe pravosnažno osuđeni za zločine i umiješanost u agresiju na Republiku Bosnu i Hercegovinu”, kazao je Bećirović. Apelaciono vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) izreklo je danas konačnu presudu kojom su bivši rukovodilac Službe državne bezbjednosti (SDB) Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije Jovica Stanišić i Franko Simatović, bivši komandant Jedinice za specijalne operacije (JSO) SDB-a, osuđeni na zatvorske kazne u trajanju od po 15 godina, javlja Anadolija. Prema optužnici Haškog tribunala iz 2008. godine, Stanišić i Simatović su terećeni da su učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu (UZP), na čelu s tadašnjim predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem, čiji je cilj bilo uklanjanje Bošnjaka i Hrvata s dijelova teritorija Bosne i Hercegovine i Hrvatske radi uspostavljanja etnički čiste srpske države. Presudu je donijelo peteročlano Vijeće Mehanizma na čelu s predsjedavajućom sutkinjom Gracielom Gatti Santanom te sudijama Lee G. Muthoga, Aminatta Lois Runeni N’gum, Yusuf Aksar i Claudia Hoefer. Simatović je izricanje presude slušao u sudnici, dok je Stanišić pratio video vezom iz pritvorske jedinice u Hagu. Današnjom presudom, ukinute su prvostepene kazne od po 12 godina i Stanišić i Simatović su osuđeni na zatvorske kazne u trajanju od po 15 godina.

Dan bijelih traka obilježen u Prijedoru: Apel za izgradnju spomenika za 102 ubijene prijedorske djece U Prijedoru je danas obilježen Dan bijelih traka, u znak sjećanja na 3.176 ubijenih i nestalih Prijedorčana tokom rata u Bosni i Hercegovini. U organizaciji Građanske inicijative “Jer me se tiče” obilježavanje je počelo u Starom Gradu, na lokaciji na kojoj bi trebalo da bude podignut spomenik za 102 ubijene prijedorske djece. Okupljeni, sa bijelim ružama u rukama, bijelim trakama iznad nadlaktice uputili su se prema Trgu majora Zorana Karlice gdje su bijele ruže položili u krug. Sa ovog trga upućen je apel za što skoriju izgradnju spomenika ubijenoj djeci. Fikret Bačić, predstavnik roditelja ubijene djece grada Prijedora i jedan od organizatora obilježavanja Dana bijelih traka, rekao je da se duži niz godina upućuje isti apel, a da se bijele ruže simbolično postavljaju kao spomenik ubijenoj djeci. Istakao je da ne očekuju ništa od gradskih vlasti, naglašavajući da gradska vlast ne pristaje na razgovore ni sa međunarodnom zajednicom. “Teško je to opisati, doživjeti, shvatite da 31 godinu, nas mali broj roditelja koji je ostao, borimo se da pronađemo posmrtne ostatke svojih najmilijih, svoje djece i rodbine svoje, Međutim, gradske vlasti i institucije koje bi trebalo da se bave ovim procesom nisu adekvatno odradile taj proces i ne rade”, rekao je on. Podsjetio je da se u BiH traga za više od 7.000 osoba, a u Prijedoru za 640. “Lično tražim posmrtne ostatke 22 osobe, djece, majke, supruge, snaha, njihove djece. Znaju određene institucije i određeni ljudi lokacije tih grobnica”, rekao je on. Milada Cepić, Prijedorčanka koja danas živi u Norveškoj, kaže da svako zna šta se dešavalo u Prijedoru, ostala je bez brata, od muža dva brata, mnogo drugih članova porodice. “Sve mi se vraća što je nekad bilo. Grozno”, ispričala je ona. Izetu Bešiću iz Kozarca prisjećanje na ratna vremena tjera suze na oči. Prisjetio se objave na radiju o postavljanju bijelih čaršafa na kuće, bijelih traka na ruke nesrpskog stanovništva. “Počeli su napadi, pokupilo narod, ljude prvo u logore, i eto”, naglasio je on. U logoru je proveo četiri i po mjeseca. “Otjeralo nas sa ognjišta, popalilo nam kuće, narod u logore, poslali su žene i djecu nakon jednog vremena, transportovali prema Maglaju i Zenici, nas u logore”, rekao je Bešić. Asima Alagić iz Gornjih Garevaca kod Prijedora živi već 40 godina u Sloveniji, a u Prijedoru joj je ubijena cijela porodica. “Majka 52 godine, Ajra, sestra Majda 17 godina, od brata žena, Nasiha, 30 godina i njihova dva sina Ajdin devet i Alen šest”, ispričala je ona. Dodala je da joj je teško svake godine kada se obilježava Dan bijelih traka. “Jako teško, jer odmah na dan-dva prije, ne može čovjek spavati, misliš. Nekidan je bilo obilježavanje u Trnopolju i tamo je bilo teško poslušati šta se sve događalo djevojčicama, curicama, ostalim ljudima”, rekla je ona. Iz inicijative “Jer me se tiče” poručili su da je krajnje vrijeme da ubijena djeca u Prijedoru dobiju trajno spomen-obilježje. Kažu da će njihov spomenik biti spomenik miru, jer će podsjećati kakve sve strahote rat nosi. Naglasili su da se do danas niti jedan Prijedorčanin nije javno usprotivio podizanju spomenika. Pozvali su gradonačelnika Prijedora i predsjednika Skupštine grada da pod hitno stave u proceduru i odobre izgradnju spomenika za 102 ubijene djece, jer svako novo odlaganje izaziva dodatnu bol kod roditelj. Simbolika bijelih traka podsjeća na dane maja 1992. godine, tačnije na vrijeme kada su vlasti bosanskih Srba izdale naredbu svim Bošnjacima i Hrvatima u Prijedoru da na prozore okače bijele čaršafe, a ako izlaze vani da vežu bijele trake oko ruke. Na taj način su označeni nesrbi u Prijedoru nakon čega su počela masovna zarobljavanja, ubistva i silovanja, podsjeća Anadolija. U Prijedoru je od 1992. do 1995. godine protjerano oko 50.000 osoba, a kroz logore Keraterm, Omarska i Trnopolje, te još 54 mjesta zatočenja prošlo je oko 30.000 muškaraca, žena i djece nesrpske nacionalnosti. Na današnji dan osnovan je logor Omarska, kroz koji je prošlo više od 3.000 zatvorenika. Godinama se 31. maja ukazuje na značaj obilježavanja ovog datuma, ali i poručuje da je potrebno njegovati kulturu sjećanja i ne zaboraviti zločine koji su počinjeni u tom dijelu BiH, ali i drugim mjestima. Svi koji su prošli golgotu minulog rata ističu da je Dan bijelih traka pobjeda ljudskosti nad nacionalizmom i dan obilježavanja zločina nad svim nevinim ljudima, te da je neophodno prisjetiti se svih žrtava i nikad ne zaboraviti stradanja djece i građana Prijedora.

Stanišić i Simatović osuđeni na po 15 godina zatvora, dokazano učešće u UZP-u Apelaciono vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) izreklo je danas konačnu presudu kojom su bivši rukovodilac Službe državne bezbjednosti (SDB) Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije Jovica Stanišić i Franko Simatović, bivši komandant Jedinice za specijalne operacije (JSO) SDB-a, osuđeni na zatvorske kazne u trajanju od po 15 godina. Današnjom presudom, koja je uslijedila nakon ponovljenog sudskog postupka, ukinute su ranije izrečene prvostepene kazne od po 12 godina, a Stanišić i Simatović su osuđeni na zatvorske kazne u trajanju od po 15 godina. Prema optužnici Haškog tribunala iz 2008. godine, Stanišić i Simatović su terećeni da su učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu (UZP), na čelu s tadašnjim predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem, čiji je cilj bilo uklanjanje Bošnjaka i Hrvata s dijelova teritorija Bosne i Hercegovine i Hrvatske radi uspostavljanja etnički čiste srpske države. Apelaciono vijeće je u konačnoj presudi prihvatilo žalbu tužilaštva i zaključilo da su Stanišić i Simatović odgovorni za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu (UZP) koji je za cilj imao nasilno uklanjanje nesrpskog stanovništva kroz cijelo trajanje rata u Bosni i Hercegovini. Apelaciono vijeće proglasilo je Stanišića i Simatovića krivim da su učestvujući u UZP-u izvršili deportaciju, prisilno premještanje, progon i ubistva. Čitajući sažetak presude, predsjedavajuća Vijeća Graciela Gatti Santana kazala je da kako je u žalbenom postupku tužilaštvo eliminisalo svaku sumnju da je SDB plaćao ljude koji su vodili “Srpsku dobrovoljačku gardu”, isplaćivao značajne iznose novca i da su Stanišić i Simatović bili odgovorni za te isplate. Apelaciono vijeće je utvrdilo da je Pretresno vijeće pogriješilo u ocjeni drugih doprinosa Stanišića i Simatovića udruženom zločinačkom poduhvatu. Apelaciono vijeće je također konstatovalo da su oni posjedovali zajedničku namjeru da ostvare UZP. Shodno tome, Apelaciono vijeće je utvrdilo da su Stanišić i Simatović odgovorni kao pripadnici udruženog zločinačkog poduhvata za zločine koje su razne srpske snage počinile 1992. u Bosni i Hercegovini, u Bijeljini, Zvorniku, Bosanskom Šamcu, Doboju i Sanskom Mostu, i za zločine počinjene 1995. godine u Trnovu i Sanskom Mostu. Također su proglašeni odgovornim za ubistvo počinjeno u Daljskoj Planini u Hrvatskoj u junu 1992. godine. Apelaciono vijeće je povećalo kazne izrečene Stanišiću i Simatoviću na 15 godina zatvora. Apelaciono vijeće MMKS-a odbacilo je navode iz žalbi Simatovića i Stanišića. Presudu je donijelo peteročlano Vijeće Mehanizma na čelu s predsjedavajućom sutkinjom Gracielom Gatti Santanom te sudijama Lee G. Muthoga, Aminatta Lois Runeni N’gum, Yusuf Aksar i Claudia Hoefer. Simatović je izricanje presude slušao u sudnici, dok je Stanišić pratio video vezom iz pritvorske jedinice u Hagu. – Prvo suđenje – Stanišić i Simatović su uhapšeni i prebačeni u Hag u maju 2003. godine. Suđenje po optužnici tužilaštva je počelo u aprilu 2008. godine, a optuženi su negirali krivice. Prema optužnici, od marta 1992. pa kontinuirano do 1995. godine, srpske snage, a naročito specijalne jedinice SDB-a Republike Srbije, počinile su zločine u gradovima i selima u opštinama Bijeljina, Bosanski Šamac, Doboj, Sanski Most i Zvornik, napale ih i preuzele kontrolu nad njima, i počinile zločine u Trnovu. Prvostepena presuda u tom postupku izrečena je 30. maja 2013. godine kojom su Stanišić i Simatović oslobođeni svih optužbi. – Obnovljeno suđenje – Prihvatajući djelimično žalbu Tužilaštva, ovu presudu ukinulo je Apelaciono vijeće, koje je 15. decembra 2015. godine zaključilo da su, na osnovu grešaka utvrđenih u presudi, ispunjeni uslovi za ponavljanje suđenja. Apelaciono vijeće je naložilo da se suđenje obnovi po svim tačkama optužnice. Suđenje pred MMKS-om trajalo je od 2017. do 2021. godine, kada je donesena presuda kojom su osuđeni za zločine u Bosanskom Šamcu. Pretresno vijeće je zaključilo da su Stanišić i Simatović odgovorni za pomaganje i podržavanje krivičnog djela ubistva kao kršenja zakona i običaja ratovanja i zločina protiv čovječnosti, te krivičnih dijela deportacije, prisilnog premještanja i progona kao zločina protiv čovječnosti, koja su počinile srpske snage nakon zauzimanja Bosanskog Šamca u aprilu 1992. godine. Konkretno, Pretresno vijeće je konstatovalo da su optuženi pružali praktičnu pomoć koja je imala značajan učinak na počinjenje zločina, obučavanjem i slanjem na teren pripadnika specijalne jedinice Službe državne bezbjednosti Srbije i lokalnih Srba iz Bosanskog Šamca da učestvuju u preuzimanju opštine. Shodno tome, Pretresno vijeće je zaključilo da su Stanišić i Simatović krivi po svim tačkama optužnice i osudilo ih obojicu na kaznu zatvora u trajanju od 12 godina. Vijeće je u prvostepenom postupku zaključilo da su Stanišić i Simatović odgovorni za pomaganje i podržavanje zločina koje su počinile srpske snage nakon zauzimanja Bosanskog Šamca u aprilu 1992. godine. Stanišić i Simatović su proglašeni krivim za ubistva, deportacije, prisilno premještanje i progon, kao i zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja. – Žalbeni postupak – Žalbe na ovu presudu Tužilaštvo i odbrane su iznijele u januaru ove godine pred petočlanim Vijećem kojim predsjedava Graciela Gatti Santana. Tužilaštvo se fokusiralo na UZP i finansiranje jedinica. Istaklo je da Stanišić i Simatović ne samo da su znali da su drugi učesnici imali zločinačku namjeru, nego su je i sami dijelili. Tužiteljica Laurel Baig kazala je da je za utvrđivanje odgovornosti bitno da li je neko doprinio sprovođenju i unapređenju zločinačkog plana. Stanišićev branilac Wayne Jordash je ocijenio da Tužilaštvo pokušava zloupotrijebiti pojam o UZP-u, te da se teze o uplatama određenim jedinicama zasnivaju na pretpostavkama i špekulacijama. Simatovićeva odbrana je navela da su platne liste nepouzdan dokaz za bilo kakav oblik finansiranja i da je cilj operacije u Sanskom Mostu i Krajini bio zaštita 200.000 izbjeglica koje su se našle na tom prostoru, te zaustavljanje vojne ofanzive. Stanišić i Simatović, koji imaju po 73 godine, na ročištu su se pridružili iznesenim stavovima branilaca. Presude Stanišiću i Simatoviću su bile posljednji postupak pred Haškim tribunalom. Oni su bili prvi državni funkcioneri Srbije koji su osuđeni za umiješanost u rat u BiH. U svojoj posljednjoj presudi Sud u Haagu dao je i konačnu ocjenu o umiješanosti Srbije u rat u Bosni i Hercegovini.

U Čeliću proglašeno stanje prirodne nepogode Zbog obilnih kiša koje su uzrokovale izlijevanje potoka i rijeka iz korita, Općina Čelić, u Bosni i Hercegovini, proglasila je stanje prirodne nepogode, kazali su jutros iz Kantonalne uprave civilne zaštite Tuzla. Uslijed obilnih padavina koje su u utorak zahvatile područje općine Čelić u večernjim satima došlo je do izlijevanja svih vodotoka. “Najteže je stanje u naseljima Čelić, Brnjik, Lukavica, Ratkovići i Šibošnica. Prema prvim informacijama sa terena oko 30 stambenih objekata je pod vodom te više pomoćnih objekata. Brojni lokalni putevi sinoć su bili u totalnom prekidu kao i nekoliko manjih mostova koji su uništeni“, kazali su iz Kantolane uprave Civilne zaštite Tuzla. Općinski štab Civilne zaštite na sastanku održanom u utorak uvečer analizirajući stanje na području općine Čelić donio je odluku o proglašenju stanja prirodne nepogode izazvane poplavama.

Tuzlanski kanton: 2412 učenika polagalo eksternu maturu  Integralni test eksterne mature u utorak polagali učenici završnih razreda gimnazija i tehničkih srednjih škola na području Tuzlanskog kantona. Polaganju prvog, integralnog testa eksterne mature učenika završnih razreda gimnazija i tehničkih srednjih škola na području Tuzlanskog kantona prisustvovao je i ministar obrazovanja i nauke TK Ahmed Omerović. Do 15. juna bit će završeni i ispiti iz izbornih predmeta a srednjoškolci će na eksternoj maturi pokazati koliko su naučili tokom školovanja. Predviđeni su i popravni rokovi za učenike koji ovaj put ne polože eksternu maturu. Eksternu maturu provode Pedagoški zavod i Ministarstvo obrazovanja i nauke TK u saradnji sa srednjim školama pri čemu je angažovano više od 700 uposlenika škola.