Vijesti

BiH: Memorijalni let golubova povodom 28. godišnjice genocida u Srebrenici U okviru obilježavanja 28. godišnjice genocida počinjenog u julu 1995. godine u Srebrenici, u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari, u zrak su pušteni golubovi pismonoše. Ekološko društvo za uzgoj i zaštitu sitnih životinja (EDZUP) iz Sarajeva i 28. godišnjicu genocida u Srebrenici obilježilo je memorijalnim letom golubova. EDZUP od 2007. godine na svoj način učestvuje u obilježavanju tužnih godišnjica genocida u Srebrenici. U mezarju Memorijalnog centra u Potočarima sutra će biti ukopani posmrtni ostaci 30 žrtava genocida počinjenog u julu 1995. godine nad stanovnicima “zaštićene zone UN-a” u Srebrenici. Među 30 osoba koje će ove godine biti ukopane na kolektivnoj dženazi 11. jula nalaze se četiri maloljetnika. Najmlađa žrtva koja će biti ukopana ove godine jeste Elvir Salčinović, dječak koji je imao 15 godina kada je ubijen. Ubijen je na području Baljkovice, a njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani iz masovne grobnice Liplje kod Zvornika 2001. godine. Identifikovan je 2011. godine. Konačan smiraj naći će uz svoga oca Turabiju i brata Almira, koji su u Potočarima ukopani 2003. odnosno 2011. godine. U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari do sada je ukopana 6.721 žrtva genocida koji je tadašnja Vojska Republike Srpske pod komandom osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića počinila nad Bošnjacima 1995. godine u Srebrenici. Još uvijek se traga za oko 1.000 žrtava genocida.

Konferencija “Srebrenica – kolektivno pamćenje”: Na svima nama je da pamtimo genocid kako se ne bi nikada više ponovio Konferencija u Memorijalnom centru je okupila naučnike, aktiviste i lidere zajednice koji će ukazati na važnost kolektivnog sjećanja u društvenom ozdravljenju i prevenciji budućih zločina Cjelodnevna konferencija pod nazivom “Srebrenica – kolektivno pamćenje”, održava se danas u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari u sklopu obilježavanja 28. godišnjice genocida. Konferenciju organizuju Memorijalni centar Srebrenica, Svjetski jevrejski kongres i Udruženje “Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa”. Delegacija svjetskog jevrejskog kongresa broji 17 osoba, a predvodi je Menachem Z. Rosensaft, potpredsjednik Svjetskog jevrejskog kongresa. Kroz panele će se istraživati teme poput očuvanja sjećanja na holokaust i genocid u Srebrenici, kolektivne odgovornosti društva prema ubijenima i nestalima, suočavanja sa poricanjem holokausta i genocida te ekstremizmom u Evropi. Bit će upriličeno pet panela i to: Kolektivno pamćenje: Kako se sjećati nestalih i ubijenih, Očuvanje sjećanja: Memorijali, Muzeji i obrazovanje, Suočavanje sa negiranjem i izobličavanjem holokausta i genocida, Naša odgovornost prema ubijenima i preživjelima i Borba protiv ekstremizma u Europi: Zajednički napori za budućnost”. Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica, rekao je da je ovo jedan napor koji će, nada se, rezultirati velikim iskorakom za njih, prije svega, u Memorijalnom centru. “Vjerujem da ćemo dobiti priliku da učimo još bolje i od još boljih i od najboljih”, dodao je Suljagić.Menachem Z. Rosensaft, potpredsjednik Svjetskog jevrejskog kongresa, istakao je da je za njih ključno da u sklopu njihove misije obilježavanja holokausta sa istom snagom obilježe i genocid koji je počinjen nad Bošnjacima u Srebrenici.” Možemo vidjeti da ukoliko se ne poduzme ništa, ukoliko se pusti da se mržnja i netrpeljivost i dalje razbuktaju, možemo vidjeti kakve užasne posljedice to može imati. Na međunarodnoj zajednici je obaveza da osigura da se u svakom slučaju genocid obilježava i pamti kako se ne bi nikada više ponovio. Na svima nama je obaveza da ustrajemo u tome”, poručio je Rosensaft. Kathryne Bomberger, generalna direktorica Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP), istakla je da je obaveza cijele međunarodne zajednice da obilježava i pamti ono što se desilo u Srebrenici. “Mi od 1996. godine radimo na pronalaženju i identifikaciji nestalih osoba diljem regije, uključujući i Srebrenicu. Ono što se desilo ovdje su nepobitne činjenice i zajedno za Institutom za nestale osobe i organima Bosne i Hercegovine radimo, kroz analizu DNK, identifikaciju svih nestalih osoba. Naučno su dokazani svi identiteti”, kazala je Bomberger. Podsjetila je da su od više od 8.000 nestalih Bošnjaka u genocidu u Srebrenici, uspjeli identificirati 90 posto. “To je pomoglo i da se vodi 30 procesa protiv počinioca kako u Bosni i Hercegovini tako i Hagu. Danas smo ovdje, a sutra ćemo ukopati 30 novih osoba. Mnogi od njih su identificirani i prije mnogo godina. “, dodala je Bomberger.

Dan žalosti 11. jula u Brčkom Gradonačelnik Brčko distrikta BiH Zijad Nišić donio je odluku o proglašenju 11. jula 2023. godine Danom žalosti na području Brčko distrikta BiH. Dan žalosti obilježava se obaveznim isticanjem zastave BiH na pola koplja, odnosno jarbola na zgradama Vlade i institucija Brčko distrikta BiH. Medijske kuće na teritoriji Brčko distrikta BiH i organizatori kulturno-umjetničkih i sportskih manifestacija na teritoriji Brčko distrikta BiH dužni su prilagoditi svoje programske sadržaje Danu žalosti.

Ubijen u genocidu zajedno s ocem: Semir Đozić u trenutku smrti imao 17 godina Bio je dječak željan svega, počeo je priču Hidajet Đozić, koji će sutra u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari ukopati brata Semira. Imao je samo 17 godina kada je ubijen, a njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani 2002. godine, javlja Anadolu. “Imao je 17 godina. Krenuo je s ocem preko šume, kada smo i svi krenuli. Međutim, razišli su se negdje u putu. Otac je bio došao do Udrča, međutim, neko mu je rekao da mu je vidio sina nazad, da nije uspio preći Jadar pa se vratio da ga traži. Međutim, nije ga našao i otac je tu zarobljen. Brata su pronašli 2002. godine u Kamenici. Tijelo nije kompletno”, ispričao je Hidajet. Čekali su da pronađu još posmrtnih ostataka, međutim, do danas nije pronađeno ništa. Odlučili su da ukopaju njegove posmrtne ostatke da ima mezar i da imaju gdje doći da prouče Fatihu. “Bio je dječak od 17 godina. Nije nosio pušku, nikome ništa loše nije učinio. Kada je počeo rat imao je 13 godina. Ostao je željan svega. Čokolade, patika, lopte… Sve ono što treba jednom dječaku. Teško je, srce da pukne. Oca sam takođe ukopao ovdje. Posmrtni ostaci su pronađeni u Kamenici i u Zelenom Jadru”, ispričao je Hidajet. U mezarju Memorijalnog centra u Potočarima ove godine bit će ukopani posmrtni ostaci 30 žrtava genocida počinjenog u julu 1995. godine nad stanovnicima “zaštićene zone UN-a” u Srebrenici. Među žrtvama koje će biti ukopane ove godine, bit će još tri maloljetnika. Najmlađa žrtva koja će biti ukopana ove godine je dječak Elvir Salčinović, koji je imao 15 godina kada je ubijen. Ubijen je na području Baljkovice, a njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani iz masovne grobnice Liplje kod Zvornika 2001. godine. Iako je identifikovan još 2011. godine, njegova porodica sve do ove godine nije smogla snage da ukopa Elvira. On će konačan smiraj naći uz svoga oca Turabiju i brata Almira, koji su u Potočarima ukopani 2003. odnosno 2011. godine. Bit će ukopana i dva 16-godišnjaka, Mustafa Mekanić i Esed Klempić. Njihovi posmrtni ostaci su ekshumirani tokom 2001. godine na različitim lokacijama, na području Glogove i Kamenice. I oni su identifikovani u ranijim godinama – 2008, odnosno 2013, međutim tek ove godine porodice su dale saglasnost za ukop. Nezir Muminović je najstarija žrtva genocida u Srebrenici koja će biti ukopana ove godine. Imao je 65 godina u trenutku kada je ubijen, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su na području Kamenice 2007. godine. Ove godine će biti ukopani i otac i sin – Vejsil i Hasib Mujanović. Svake godine, nakon kolektivne dženaze žrtava genocida u Srebrenici 1995, u Potočarima uslijede i reeskhumacije ranije ukopanih žrtava radi pridodavanja naknadno pronađenih posmrtnih ostataka. Ove godine će se otvoriti 71 mezar. U prostorijama Podrinje identifikacionog projekta se nalazi još oko 400 posmrtnih ostataka koji također čekaju na proces reekshumacije i reasocijacije.

Efendić na sesiji “Kruga 99”: Potrebna konsolidacija bosanske političke scene U Bosni i Hercegovini potrebna je konsolidacija bosanske političke scene, rekao je Semir Efendić, predsjednik Stranke za BiH. On je u nedjelju bio uvodničar na redovnoj sesiji “Kruga 99” na temu: Na državni udar – državotvorni odgovor! Semir Efendić rekao je da su snage koje su izvršile agresiju na BiH svoj posao nastavile u svim godinama nakon agresije. On je naveo da djelovanje institucija entiteta Republika Srpska donošenjem odluka kojim se negira nadležnost Ustavnog suda BiH, sprečava objavljivanje odluka visokog predstavnika u BiH nesumnjivo predstavljaju državni udar, za koji se može reći da nije akutan, nego je hroničan. “Sve institucije u BiH koje bi trebalo da reaguju na ovu situaciju su parlizovane i ništa ne čine niti mogu učiniti”, rekao je on navodeći da ova situacija prijeti bezbjednosti u ovoj zemlji ukoliko se ne zaustavi. Naglasio je da napad na Ustav uvijek rezultira poremećajem sigurnosne situacije, a da je do paralize institucija došlo zbog pogrešnog načina vođenja reformi u BiH gdje ogromnu ulogu igra međunarodna zajednica. Pojasnio je da u BiH postoji “srpska politika” čiji je interes odvajanje RS-a od BiH, koja čini sve da oslabi BiH, a da entitet učini što više državom. Osim toga, rekao je on postoji i “hrvatska politika” iza koje stoji nevladina organizacija Hrvatski narodni sabor koji djeluje na temeljima Herceg-Bosne koja je presuđena u Haškom tribunalu kao udruženi zločinački poduhvat, a te dvije politike u potpunosti su ovladale sistemom institucija BiH. “Ovladale su zato što je dozvoljeno jedno neustavno, nezakonito pravilo ili praksa uvođenja takozvanog pariteta u BiH”, rekao je on i dodao da su zbog toga u institucijama postoje dvije trećine protiv države BiH. Istakao je da kada je u pitanju odbrana, Oružane snage su struktuirane su da mogu učiniti ništa ili vrlo malo. Dodao je da sve ključne policijske agencije u BiH vode antibosanske politike, a da je pravosuđe BiH pod uticajem politike i zato ne reaguje. “Sistem poreza, poreske politike, novac građana ove zemlje, imali ste nedavno slučaj da je Vijeće ministara na čelo Uprave za indirektno oporezivanje BiH postavio kadar Milorada Dodika. To je tako neozbiljno i naivno u djelovanju nekog ko se zalaže za BiH u vremenu kada Milorad Dodik tako otvoreno ruši ovu državu”, kazao je on. On smatra da je zbog pariteta “koji je nezakonito uveden u većinu institucija da više od 50 do 60 posto građana BiH koji su patriote finansiraju svoje neprijatelje”. Dodao je da se paritet u upravljanju državnim sistemom mora prekinuti i to mora uraditi bosanska politika, mora se raditi na jačanju odbrambene moći jer je to jedino što će spriječiti buduće nemire u BiH. “Ne postoji nikakva međunarodna garancija mira, to svi koji nisu naivni dobro znaju”, dodao je on.

Nakon 28 godina: Jecaji u hali bivše Fabrike akumulatora, porodice se opraštaju od najmilijih  Halom bivše Fabrike akumulatora u Potočarima odzvanjaju jecaji porodica koje su čekale 28 godina da ukopaju posmrtne ostatke najmilijih ubijenih u genocidu u ljeto 1995. godine u Srebrenici. Sinovi se opraštaju od očeva, braća od braće, majke i sestre od sinova, muževa i braće…Vratili su se nakon 28 godina na isto mjesto sa kojeg su odvedeni u smrt ili sa kojeg su odlučili da krenu preko šume nadajući se da će stići do slobodne teritorije – Tuzle ili Kladnja i na taj način se spasiti. Nedžad Mehinović dočekao je danas u Potočarima posmrtne ostatke oca Idriza. “Ubijen je 1995. godine, posmrtne ostatke smo pronašli prošle godine u Kalinoviku kod Sarajeva. Tijelo je malte ne kompletno, veliki broj kostiju je pronađen. Osjećam se kao da se sve danas dešava. Hvala Bogu da smo ga pronašli pa da kosti nađu smiraj, da imamo gdje doći i proučiti Fatihu”, kaže Nedžad. U genocidu ubijen mu je i djed, dajdža, tetkovi i mnogo članova uže i šire familije. Nezir Muminović je najstarija žrtva koja će biti ukopana ove godine na kolektivnoj dženazi u mezarju Memorijalnog centra u Potočarima. U trenutku smrti imao je 65 godina. Njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su još 2007. godine na području Kamenice. Kraj njegovog tabuta u hali bivše Fabrike akumulatora bio je sin Safet. “Ovo mi je otac. Padom Srebrenice ostao je u Potočarima. Tu je odvojen od moje majke. Od tada do 2010. godine o njemu nismo znači ništa. Tada su njegovi posmrtni ostaci pronađeni u dvije masovne grobnice”, izjavio je Safet. Odlučili su da ukopaju onoliko koliko ima posmrtnih ostataka, dok im je mati živa. “Od 2010. godine više ništa nije pronađeno. Nemam više šta da čekam”, poručio je Safet. Bekir Musić je jedna od žrtava koje će biti ukopane ove godine na kolektivnoj dženazi u Potočarima. Kraj njegovog tabuta bila je Irma Burić. “Ove godine ćemo ukopati dva člana porodice. Jedan od njih je bivši muž moje tetke, a drugi je dajdža od moje majke. Kada su ubijeni ja nisam bila ni rođena, međutim, koliko su mi pričali da su bili dobri ljudi, isto kao da ih i poznajem”, izjavila je Irma. U mezarju Memorijalnog centra u Potočarima ove godine bit će ukopani posmrtni ostaci 30 žrtava genocida počinjenog u julu 1995. godine nad stanovnicima “zaštićene zone UN-a” u Srebrenici. Među žrtvama koje će biti ukopane ove godine, bit će i četiri maloljetnika. Najmlađa žrtva koja će biti ukopana ove godine je dječak Elvir Salčinović, koji je imao 15 godina kada je ubijen. Ubijen je na području Baljkovice, a njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani iz masovne grobnice Liplje kod Zvornika 2001. godine. Iako je identifikovan još 2011. godine, njegova porodica sve do ove godine nije smogla snage da ukopa Elvira. On će konačan smiraj naći uz svoga oca Turabiju i brata Almira, koji su u Potočarima ukopani 2003. odnosno 2011. godine. Bit će ukopana i dva 16-godišnjaka, Mustafa Mekanić i Esed Klempić. Njihovi posmrtni ostaci su ekshumirani tokom 2001. godine na različitim lokacijama, na području Glogove i Kamenice. I oni su identifikovani u ranijim godinama – 2008, odnosno 2013, međutim tek smo sada dobili saglasnost za njihov ukop. Još jedan maloljetnik će naći konačan smiraj, a radi se o Semiru Đoziću. Imao je 17 godina kada je ubijen, a njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani 2002. godine. Ove godine će biti ukopani i otac i sin – Vejsil i Hasib Mujanović. Svake godine, nakon kolektivne dženaze žrtava genocida u Srebrenici 1995, u Potočarima uslijede i reeskhumacije ranije ukopanih žrtava radi pridodavanja naknadno pronađenih posmrtnih ostataka. Ove godine će se otvoriti 71 mezar. U prostorijama Podrinje identifikacionog projekta se nalazi još oko 400 posmrtnih ostataka koji također čekaju na proces reekshumacije i reasocijacije.

Tužna povorka sa tabutima 30 žrtava genocida stigla u Potočare Tužna povorka sa 30 tabuta u kojima se nalaze posmrtni ostaci žrtava genocida počinjenog u ljeto 1995. godine na području Srebrenice stigla je u Potočare. Nakon prolaska kroz Potočare kolona je prošla kroz grad, zaustavila se kod džamije u centru Srebrenice, a nakon toga vratila se do bivše Fabrike akumulatora. Posmrtni ostaci žrtava genocida u Srebrenici, položenih na 30 tabuta, suzama i molitvama ispraćeni su jutros iz Visokog na put do svog posljednjeg počivališta – Memorijalnog centra u Potočarima, gdje će 11. jula biti klanjana kolektivna dženaza i obavljen ukop. Majke, braća, sestre, očevi, ali i mnogobrojna rodbina i prijatelji stigli su ispred bivše Fabrike akumulatora u kompleksu Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari kako bi se oprostili od ubijenih članova porodica koji su ubijeni prije 28 godina. Oni će u tišini, kao i prethodnih godina, formirali dva reda od kamiona s posmrtnim ostacima srebreničkih žrtava pa do ulaza u prostor nekadašnje fabrike kako bi na rukama prenijeli tabute. Tabuti s posmrtnim ostacima žrtava, koji su ubijeni u julu 1995. godine, bit će izneseni sutra, 10. jula, u Musalu mezarja Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari. Među 30 osoba koje će ove godine biti ukopane na kolektivnoj dženazi 11. jula nalaze se četiri maloljetnika. Najmlađa žrtva koja će biti ukopana ove godine jeste Elvir Salčinović, dječak koji je imao 15 godina kada je ubijen. Ubijen je na području Baljkovice, a njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani iz masovne grobnice Liplje kod Zvornika 2001. godine. Identifikovan je 2011. godine. Konačan smiraj naći će uz svoga oca Turabiju i brata Almira, koji su u Potočarima ukopani 2003. odnosno 2011. godine. Najstarija žrtva koja će biti ukopana jeste Nezir Muminović, koji je u momentu kada je ubijen imao 65 godina. Njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su još 2007. godine na području Kamenice. U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari do sada je ukopana 6.721 žrtva genocida koji je tadašnja Vojska Republike Srpske pod komandom osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića počinila nad Bošnjacima 1995. godine u Srebrenici. Još uvijek se traga za oko 1.000 žrtava genocida.

Učesnici “Marša mira” prelaze Udrč: Dolazimo zbog onih kojih nema Više od četiri hiljade učesnika “Marša mira”, koji je jučer krenuo iz Nezuka, kod Sapne, put Potočara kako bi odali počast hiljadama ubijenih u genocidu u Srebrenici u ljeto 1995. godine, prelazi planinu Udrč. Na trasi od Nezuka do Potočara učesnici su ranijih godina prolazili maršrutom: Nezuk – Baljkovica – Parlog – Crni Vrh – Snagovo – Liplje – Jošanica – Donja Kamenica – Bakrači – Glodi – Udrč – Cerska – Kaldrmica – Đugum – Mravinjci – Burnice – Kameničko Brdo – Ravni Buljim – Jaglići – Šušnjari – Budak – Potočari (Memorijalni centar). Među prvima Udrč je prešao 15-godišnji Emsudin Pekarić iz Gradačca. “Put je relativno težak, ali meni ne predstavlja velike probleme, kada je riječ o kretanju. Trudim se koliko mogu. Ja sam mlad pa mi nije teško. Još malo pa ću napuniti 15 godina. Na ‘Marš mira’ sam krenuo sa poznanicima. Ovo mi je prvi put”, ispričao je Emsudin za Anadolu. Kako je kazao, prelazak preko Udrča nije mu bio toliko težak. “Za sat vremena sam se popeo na Udrč. Bilo je emotivno. Pričali su mi kako su 1995. godine bile ovdje samo kozje staze, nisu bili putevi kao danas”, dodao je Emsudin. I Besim Tirić iz Cazina stigao je na plato planine Udrč. “Ovo mi je 16. put da učestvujem u ‘Maršu mira’. Nisam učestvovao samo u vrijeme pandemije i prošle godine. Dolazim zbog onih kojih nema. Njima odajemo počast. Na putu su nam najpotresnije grobnice pored kojih prolazimo. Mi koji godinama prolazimo ovim putem, osjećamo ta područja, u zraku se nešto osjeća. U jednoj šumi se još osjeća miris tih grobnica”, poručio je Besim. Amina Omerović (21) iz Tuzle u “Maršu mira” učestvuje drugi put. “Teško je i naporno ići, ali ne planiram da odustanem. Osjećaj nakon ‘Marša mira’ je nevjerovatan. Moji roditelji su iz Kamenice tako da sam kao mala viđala grobnice i to mi nije toliko strašno”, izjavila je Amina. “​​​​​​​Marš mira” koji se ove godine organizuje 19. put u okviru obilježavanja 28. godišnjice genocida nad Bošnjacima “Sigurne zone Ujedinjenih nacija” Srebrenica, za preživjele Srebreničane predstavlja neku vrstu liječenja trauma ali i obavezu da svoja iskustva i priče ispričaju i prenesu mlađim generacijama. “Marš mira” traje tri dana i učesnici pješače na stazi dugoj oko stotinu kilometara od Nezuka do Potočara. Ovom stazom u suprotnom smjeru, od Potočara do Nezuka, su se u julu 1995. godine izvlačili i probijali Bošnjaci prilikom okupacije i zauzimanja “Sigurne zone Ujedinjenih nacija” Srebrenica od strane srpskih vojnih i policijskih formacija. Učesnici “Marša mira” dnevno pješače oko 30 kilometara i na određenim mjestima staza je izuzetno naporna, nepristupačna i zahtjeva solidnu fizičku spremnost učesnika. Kolonu “Marša mira” svake godine predvode veterani koji su uspjeli preživjeti put smrti i genocid iz jula 1995. godine. Učesnici “Marša mira” nakon dolaska u Potočare imaju priliku i mogućnost da 11. jula prisustvuju komemoraciji, dženazi i ukopu identificiranih žrtava genocida, pronađenih u nekoj od masovnih grobnica na lokalitetima kojima su i sami prolazili u toku pješačenja. U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari do sada je ukopana 6.721 žrtva genocida počinjenog nad Bošnjacima 1995. godine, dok je na drugim lokacijama ukopano još 237 žrtava, u skladu sa željama njihovih porodica. I dalje se traga za oko hiljadu ubijenih. Pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS), pod komandom tadašnjeg predsjednika RS-a Radovana Karadžića i glavnog komandanta VRS-a Ratka Mladića, tokom genocida u Srebrenici i okolini u julu 1995. godine ubili su više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka. Zločin u Srebrenici, najveći na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata, okarakterisan je kao genocid pred domaćim i međunarodnim sudovima. Radovan Karadžić pravomoćno je osuđen pred Mehanizam za međunarodne krivične sudove (MMKS), nasljednikom Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Hagu na kaznu doživotnog zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja tokom rata u BiH. Ratko Mladić također je proglašen krivim za genocid i osuđen na doživotnu kaznu zatvora pred istim sudom u Hagu. Za zločine na području Srebrenice osuđeno je najmanje 47 osoba na više od 700 godina zatvora.

Zvizdić pozvao članice NATO-a na raspoređivanje vojnika na teritoriji Brčko distrikta Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić pozvao je članice NATO saveza, prijatelje cjelovite, suverene, multietničke, antifašističke, evropske i demokratske BiH, da na bazi Aneksa 1A Dejtonskog mirovnog sporazuma i člana 7. Statuta Brčko Distrikta BiH, rasporede NATO vojnike na teritoriju Brčko distrikta BiH. On je ovaj poziv uputio imajući u vidu da će 11. i 12. jula održati NATO samit na kojem će se razgovarati o situaciji u BiH i Zapadnom Balkanu. “Takvom odlukom bi preventivno bio zaustavljen, a onda i trajno onemogućen projekat secesije bh entiteta RS (Republika Srpska) koji je pokrenut zadnjim odlukama NS RS (Narodne skupštine RS-a). Time bi istovremeno bila uspješno otklonjena jedna od najvećih opasnosti sa kojom se suočava BiH”, naveo je Zvizdić. On je dodao da nadmoćna većina građana BiH želi mir, stabilnost i napredak, i sa velikim zadovoljstvom i iskrenom podrškom bi dočekali odluku o NATO snagama u Brčko Distriktu BiH kao trajnom rješenju dugogodišnje antidržavne i secesionističke politike. Pojasnio je da su većina ustvari svi, osim lidera vladajuće koalicije u bh entitetu RS, onih koji negiraju genocid i veličaju ratne zločince, koji su interesno povezani sa vladajućom strukturom u bh entitetu RS i koji RS žele pretvoriti u ispostavu ruskih interesa u Evropi i na Zapadnom Balkanu.

Posmrtni ostaci 30 srebreničkih žrtava suzama i molitvama ispraćeni iz Visokog Članovi porodica i građani odali su počast i s velikom tugom ispratili kamion s tabutima žrtava genocida u Srebrenici, najvećeg zločina na tlu Europe nakon Drugog svjetskog rata. Posmrtni ostaci žrtava genocida u Srebrenici, položenih na 30 tabuta, suzama i molitvama ispraćeni su jutros iz Visokog na put do svog posljednjeg počivališta, Memorijalnog centra u Potočarima, gdje će 11. jula biti klanjana kolektivna dženaza i obavljen ukop. Prije polaska ispred visočkog preduzeća “Gradska groblja“, porodice žrtava i građani, učenjem odlomaka iz Kur’ana, molitvama i polaganjem cvijeća na kamion s tabutima, prekriven zastavom BiH, odali su počast i ispratili posmrtne ostatke žrtava genocida iz 1995. godine, genocida u kojem su jedinice pod komandom haškog osuđenika Ratka Mladića u masovnim ubistvima na više lokacija na području Srebrenice ubile više od osam hiljada Bošnjaka. Predviđeno je da se kamion s posmrtnim ostacima na putu prema Potočarima, kratko zadrži ispred zgrade Predsjedništva BiH u 12 sati, potom zaustavi i kod Spomenika ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 1992.- 1995, kao i pored pijace Markale. Tabuti žrtava genocida bi u Potočare trebala stići danas u popodnevnim satima, dok će u utorak, 11. jula, biti klanjana kolektivna dženaza i obavljen ukop. – Tuga ali i radost zbog pronlaska najmilijih – Na ispraćaju jutros u Visokom bio je i Sadik Selimović, koji će ove godine u Potočarima ukopati svog trećeg brata, Sabahudina. Na pitanje kako se danas osjeća, Selimović je kazao kako su osjećaji pomiješani. “Osjećaji su pomiješani. Na jedan momenat naiđe neki osjećaj zadovoljstva, svjestan da sam ga pronašao kompletnog i da će konačno naći smiraj. Potom dođe neki osjećaj tuge znajući da je ovo posljednji put. Nadam se da će poslije dženaze doći do nekog olakšanja i zatvaranja nekog kruga u životu jer će postojati bratov nišan”, poručio je Selimović. Visočanin Ibrahim Jašarević kazao je kako svake godine bude na ispraćaju srebreničkih žrtava u Visokom, pa tako i ove. “Ko nije ovo doživio on i ne zna kakva je to bol. Ja sam doživio smrt sina, poginuo je 1993. Ali ovo je zaista teško, ko nije doživio teško može znati”, rekao je Jašarević. Dodao je kako je poražavajuće da se i danas, skoro 30 godina kasnije, genocid i dalje negira. “Ko negira genocid on je van pameti”, poručio Jašarević. Glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH Emza Fazlić kazala je kako su posmrtni ostaci većine žrtava koje će ove godine pronaći smiraj u Potočarima ekshumirani godinama unazad. “Neke od žrtava čak davne 1998. godine. Porodice jednostavno do ove godine nisu smogle snage da ukopaju jer se radi o malom broju dijelova skeleta koji su do sada pronađeni. Samo u dva slučaja imamo posmrtne ostatke žrtava koje su ekshumirane tokom prošle 2022. godine. Od 30 žrtava ove godine imamo samo dva kompletna skeleta“, kazala je Fazlić. Dodala je također kako 12. jula počinje i reekshumacija a ove godine biće otvoren 71 mezar u Potočarima. Amor Mašović, čovjek koji je dugi niz godina radio na poziciji predsjedavajućeg Kolegija direktora Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine i postao simbol potrage za onima koji su nestali tokom rata u Bosni i Hercegovini, kazao je kako je sama činjenica da se danas, 28 godina nakon genocida, nalazimo na ovom mjestu svjedoći kakva je monstruoznost ovih zločina. “Činjenica je da se 28 godina skriva istina i da se skrivaju masovne grobnice. Nema zaista garancije da ono što se dešavalo u nekoliko mjeseci nakon jula 1995, i dan danas ne deševa, da se izmještaju primarne grobnice. Možda ne one koje sadržavaju stotine tijela jer bi to danas bilo teško logistički prikriti od očiju javnosti“, kazao je Mašović. – Najmlađa žrtva Elvir Salčinović Na 28. godišnjicu genocida u Srebrenici u mezarju Memorijalnog centra bit će ukopano 30 žrtava: Alić (Omer) Džemail, rođen 1962., Aljić (Zildžija) Mevlid, rođen 1957., Avdić (Mujo) Halil, rođen 1975., Džanić (Tajib) Esad, rođen 1968., Đozić (Edhem) Semir, rođen 1977., Esmić (Meho) Mujo, rođen 1940., Garaljević (Mehmed) Sakib; rođen 1971., Gerović (Mahmut) Mehmed, rođen 1945., Halilović (Ahmet) Ahmedin, rođen 1976., Hodžić (Ismet) Senid, rođen 1975., Ibrahimović (Abid) Sabid, rođen 1974., Ibrahimović (Haso) Hasib, rođen 1946., Ibrić (Šemso) Šaban, rođen 1935., Jahić (Huso) Ređo, rođen 1935., Klempić (Alija) Esed, rođen 1979., Lemeš (Avdija) Zuhdija, rođen 1949., Mehinović (Ibro) Idriz, rođen 1950., Mekanić (Junuz) Mustafa, rođen 1979., Mujanović (Šećan) Vejsil, rođen 1943., Mujanović (Vejsil) Hasib, rođen 1965., Mujić (Idriz) Himzo, rođen 1959., Muminović (Mumin) Nezir, rođen 1930., Musić (Demir) Bekir, rođen 1972., Riđić (Šaćir) Ekber, rođen 1972., Salčinović (Turabija) Elvir, rođen 1980., Selimović (Bajro) Sabahudin, rođen 1964., Selimović (Ševko) Nisad, rođen 1976., Smajlović (Omer) Hasan, rođen 1959., Tabaković (Hajro) Rifet, rođen 1966., Zukić (Ibrahim) Husein, rođen 1932. Među 30 osoba koje će ove godine biti ukopane na kolektivnoj dženazi 11. jula nalaze se četiri maloljetnika. Najmlađa žrtva koja će biti ukopana ove godine jeste Elvir Salčinović, dječak koji je imao 15 godina kada je ubijen. Ubijen je na području Baljkovice, a njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani iz masovne grobnice Liplje kod Zvornika 2001. godine. Identifikovan je 2011. godine. Konačan smiraj naći će uz svoga oca Turabiju i brata Almira, koji su u Potočarima ukopani 2003. odnosno 2011. godine. Najstarija žrtva koja će biti ukopana jeste Nezir Muminović, koji je u momentu kada je ubijen imao 65 godina. Njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su još 2007. godine na području Kamenice. U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari do sada je ukopana 6.721 žrtva genocida koji je tadašnja Vojska Republike Srpske pod komandom osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića počinila nad Bošnjacima 1995. godine u Srebrenici. Još uvijek se traga za oko 1.000 žrtava genocida.   Izvor: Super TV/AA