Vijesti

Lovci na oluje u BiH: Cilj je edukacija javnosti o vrstama oblaka, oluja i ekstrema Prva zajednica lovaca na oluje u Bosni i Hercegovini osnovana je 2014. godine, a prva inicijativa je potekla od Kristijana Vujčića još 2006. Vrijeme i vremenske pojave su sastavni dio ljudske civilizacije i interesovanja skoro svakog čovjeka. Savremene tehnologije, razvoj nauke, ali i potreba za povratak prirodnom i iskonskom generišu u kombinaciji sa sve češćim vremenskim ekstremima koji direktno utiču na našu svakodnevnicu zanimanje javnosti za meteorologijom i vremenskim pojavama. Različiti oblici razornih oluja su karakteristika tropskih krajeva. Međutim, posljednjih godina evropske zemlje pa među njima i balkanske sve više su izložene ekstremnim vremenskim pojavama. Tim povodom razgovaramo sa Kristijanom Vujčićem jednim od osnivača i koordinatora Facebook stranice “Bosnia Storm Chasers – prva bh. zajednica lovaca na oluje”. Zajednica “Bosnia Storm Chasers” je neprofitno udruženje iza kojeg stoje mladi entuzijasti i ljubitelji prirode, meteorologije, klimatologije, fotografije, videografije… – Podsjećanje na 2014. godinu – Prva zajednica lovaca na oluje u Bosni i Hercegovini osnovana je 2014. godine, a prva inicijativa je potekla od Kristijana Vujčića još 2006. “Godina 2014. je donijela najtopliji januar i februar u prethodnih 125 godina, vrlo svježe proljeće i ljeto a s njim i nezapamćene majske i augustovske poplave. Svi se sjećamo ‘Majskog povodnja’ kojeg je izazvala ciklona Ivet (po hrvatskoj nomenklaturi “Donat”, po srpskoj “Tamara”, op.a.), a kada je u regionu nastradalo najmanje 86 osoba. Tada su u BiH registrovana dva slabija tornada (pijavice, op.a.) u mjestu Laminci kod Gradiške i na jezeru Modrac u okolini Tuzle. Inicijativa za osnivanje zajednice je došla od mene jer se zanimam za atmosferske procese još od 2006. godine kada je u mom rodnom gradu Prijedoru, registrovan prvi tornado u BiH”, kaže Vujčić. Uz Vujčića osnivač zajednice je bio i Nedim Sladić, a ubrzo im se pridružio Enes Džafić čime je počeo službeni razvoj stormchasinga ili lova na oluje u BiH. Trenutni broj članova zajednice je 24, a bilo ih je ranije 30, ali zbog migracija je umanjen. “Iz godine u godinu interesovanje za vremenske prilike kod naših sugrađana je raslo a samim tim i broj članova zajednice koja sad broji 24 stalna člana i gotovo stotinu dopisnika iz svih dijelova BiH koji nam šalju video snimke i fotografije”, dodaje Vujčić. – Mapiranje registrovanih tornada u BiH – Na pitanje šta je cilj osnivanja Zajednice lovaca na oluje ističe da je to bilježenje objektivom fotoaparata (ili mobitela) svih meteo ekstrema u BiH, popularizacija ovog hobija, indirektna edukacija javnosti o vrstama oblaka, oluja i ekstrema. Jedan od projekata na kojem zajednica radi je mapiranje registrovanih tornada u BiH u referentnom periodu 2006-2022. godina, a kojeg će predstaviti idućeg mjeseca na svojoj Facebook stranici. Reakcije građana na društvenim mrežama su uglavnom pozitivne, a nagli porast interesovanja za ovim pojavama bilježi se od pandemije COVID-19. “U posljednjih devet godina, koliko postoji naša zajednica ali i Facebook stranica, uglavnom su pozitivne reakcije. Našim sugrađanima oluje su uglavnom zastrašujuće, posebno poljoprivrednicima koji se nadaju da će ih gradonosno nevrijeme zaobići. U zadnje dvije godine, odnosno nakon pandemije interesovanje naglo raste”, dodaje sagovornik. – Opasnost od teorija zavjera – Savremena ljudska civilizacija se suočava sa pojavom pseudo nauke, odnosno sklonosti sve većeg broja građana teorijama zavjera od čega nije imuna ni meteorologija, odnosno klimatologija. “Mi kroz naš rad upravo radimo na afirmaciji svega onoga što zastupa nauka. Teško je uticati na javnost preko jedne neprofitne zajednice. Naše jedino ‘oružje’ jeste znanje, fotografija ili video snimak oluje i pojašnjenje atmosferskih procesa. S druge strane smatramo da bi se entitetske institucije trebale pozabaviti ovom tematikom i to na više frontova. Naime, od ranog uzrasta, kroz školstvo treba insistirati na boljem poznavanju atmosferskih procesa kroz predmete geografija i fizika”, smatra Vujčić. Preporuka je da bi nadležni hidrometeorološki zavodi u BiH trebali kroz razne projekte i edukacije imati bolji pristup građanima kao što su društvene mreže, edukativni seminari za mlade. “Koristimo priliku da pohvalimo rad entitetskih zavoda te Protivgradne preventive Republike Srpske, ali i ujedno da uputimo javni apel da se pristup meteorološkim radarskim snimcima omogući svim građanima baš kako to rade i državni zavodi u susjednim zemljama. Tu je i odgovornost medija koji nipošto ne bi trebali da ostavljaju mjesta za lažne teorije, da podižu paniku pred najavljenu mogućnost olujnog nevremena senzacionalističkim klik-bejt naslovima. Naša preporuka medijima, koji uveliko formiraju mišljenje javnosti, jeste da preuzmu inicijativu i da se za svaku nedoumicu obraćaju nadležnim hidrometeorološkim zavodima”, poručuje Vujčić. – Edukacija preko Facebook stranice – U zajednici su se odlučili da pokrenu jedan sasvim jednostavan projekat edukacije preko Facebook stranice gdje će svojim pratiocima pružiti mogućnost da vide i saznaju kakve sve vrste meteo pojava u atmosferi postoje, sa akcentom na one rijetke i ekstremne pojave. “Koristimo priliku da skrenemo pažnju nadležnim organima na Facebook grupe, stranice i pojedince koji na društvenim mrežama šire teorije zavjere na polju meteorologije, indoktrinišu mase preko virtuelnog svijeta i tako stavljaju metu na čelo meteorolozima i sličnim strukama. Teorija da neko ili svi meteorolozi imaju za cilj da naštete društvu, da izazovu suše i šumske požare, da unište poljoprivredu i imovinu sa olujama koje navodno stvaraju iz nekog centra negdje u svijetu, te da su svi oni dio te agende jeste teorija koju su ne samo kod nas nego širom svijeta osmislili i pustili u javnost oni koji najviše zagađuju životnu sredinu, uništavaju i truju ljudski i životinjski svijet zarad svog profita a uzročno-posljedično dovode do klimatskih promjena, pa su oluje sve jače tamo gdje ne bi trebale biti a suše sve izraženije”, pojašnjava Vujčić. Prva bosanskohercegovačka Zajednica lovaca na oluje podržava rad Svjetske meteorološke organizacije (WMO), državnih hidrometeoroloških zavoda i pruža iskrenu podršku u ovom teškom periodu kada su potpuno neopravdano izloženi javnom linču od strane pojedinaca ili grupa. Takođe, zajednica “Bosnia Storm Chasers“ upućuje iskrenu podršku Nedimu Sladiću, meteorologu i počasnom članu zajednice koji prolazi kroz slična iskušenja. – Klimatske primjene kao “novo normalno” – Jedina istina je da su klimatske primjene stvarnost. Istina, ekstremi su se pojavljivali i ranije pa tako primjera radi Sanski Most

Rusija: Jedna osoba povrijeđena u napadima dronovima na Moskvu i Krim Najmanje jedna osoba je povrijeđena u nedjelju ujutru nakon dva odvojena napada dronovima za koje Rusija tvrdi da ih je organizovala Ukrajina na glavni grad Moskvu i poluostrvo Krim, koje je anektirala 2014. godine. “Jedna ukrajinska bespilotna letjelica uništena je u vazduhu sistemima protivvazdušne odbrane iznad teritorije Odintsovskog okruga Moskovske oblasti”, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije na Telegramu. U saopštenju se navodi da su sistemi za elektronsko ratovanje presreli još dva drona, koji su se kasnije srušili na teritoriju kompleksa nestambenih zgrada. Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin rekao je u izjavi za Telegram da nema žrtava zbog palih dronova, dok su manje oštećene dvije poslovne zgrade. “Čuvar u jednom od dvije zgrade je povrijeđen”, rekao je zvaničnik ruskog Ministarstva za vanredne situacije, prenijela je državna novinska agencija TASS. Ministarstvo odbrane Rusije prethodno je saopštilo da je spriječen pokušaj ukrajinskog napada sa 25 bespilotnih letjelica na ciljeve na poluostrvu Krim. Dodaje se da je 16 ukrajinskih bespilotnih letjelica uništeno sistemima protivvazdušne odbrane, a devet su presreli sistemi za elektronsko ratovanje, nakon čega su pale u Crno more. U saopštenju je navedeno da u spriječenom “terorističkom napadu” nema gubitaka života niti druge štete.

Velid Softić je kopao “Tunel spasa”: Nikad u životu nisam bio sretniji kao tog dana kad je prokopan Nikad u životu nisam bio sretniji kao tog dana kada smo prokopali tunel ispod sarajevske piste, kaže danas 71-godišnji Sarajlija Velid Softić, jedan od učesnika prokopavanja sarajevskog ratnog tunela, poznatog kao “Tunel spasa”. Na današnji dan prije tačno 30 godina, 30. jula 1993. godine, prokopan je sarajevski ratni tunel, koji je od tog momenta bio jedina veza opkoljenog Sarajeva sa ostatkom svijeta sve do završetka opsade grada, krajem februara 1996. Tunel je prokopan ispod sarajevske piste, čime su povezane dvije teritorije pod kontrolom Armije Republike Bosne i Hercegovine (Dobrinja i Butmir), po čemu je tunel i nazvan “Tunel D-B”. Tunel je kopan s obje strane, tako da je spojen na sredini, a na ovom poduhvatu bilo je angažovano oko 300 ljudi, najprije pripadnika civilne zaštite, a potom vojske. Među dobrovoljcima kopačima bio je i Velid Softić iz Hrasnice, nadomak Sarajeva. Tri decenije nakon prokopavanja sarajevskog ratnog tunela, Softić se pred kamerom ekipe Anadolu, u mraku sarajevskog ratnog tunela, na početnoj tački u Butmiru, prisjeća historijskih i sudbonosnih momenata za grad Sarajevo i državu Bosnu i Hercegovinu. – Tajni zadatak – Softić se na samom početku prisjeća sastanka u Mjesnoj zajednici Hrasnica na kojem je rečeno da određeni broj ljudi treba biti angažovan, kako je tada rečeno, na tajnom zadatku, za koji će se tek kasnije ispostaviti da je to zapravo “Tunel D-B”. “Među tim ljudima bio sam i ja. Dobrovoljno sam prihvatio, sa velikim entuzijazmom počeli smo raditi na tunelu”, kaže Softić. Dalje navodi kako je, iako je na početku bilo nekih zastoja, generalno sve bilo dobro organizovano. “Bile su najprije dvije, potom tri i četiri smjene. Imali smo hranu, cigare, radilo se punim kapacitetom”, priča Softić. Na pitanje kojih se momenata sjeća kao najtežih iz tog perioda, Softić odgovara kako je najteže bilo izvlačiti zemlju iz tunela, prvenstveno zbog uskog prostora. “S početka je bilo lahko, zato što je bilo blizu. Međutim, kasnije kada smo iskopali 300-400 metara bilo je teško, trebalo je s kolicima vratiti se do izlaza tunela, pa onda još 200 metara do deponije”, navodi Softić. – Plavljenje tunela – Prisjeća se i momenata kada je “udarila“ jaka kiša, usljed čega je došlo do plavljenja tunela, time i do obustave radova. “Mi smo tada bili četiri metra ispod zemlje. Kiša je počela padati, a potom se tunel počeo puniti vodom, dva-tri dana nismo radili dok pumpe nisu izvukle vodu. Tako da smo par dana bili slobodni”, veli Softić. Na pitanje kako je kao čovjek doživljavao čitav taj proces i generalno kakva atmosfera je vladala tokom cijelog prokopavanja tunela, Softić odgovara kako su svi uglavnom radili s ogromnim entuzijazmom i ulagali ogromne napore da se što prije prokopa tunel do opkoljenog grada. “Ja sam tada imao 40 godina, bio sam mlad. Nisam o tome toliko razmišljao, nama je najbitnije bilo da mi napravimo taj koridor, da se uspostavi veza sa ostalim dijelovima grada i zemlje”, naglašava Softić. Većina ljudi koji su kopali, pa i sam Softić, imali su svakako i razlog više jer su u opkoljenom Sarajevu bili njihovi brojni rođaci i prijatelji. Softić ističe kako su u Sarajevu tada bili roditelji njegove supruge, kao i brojna rodbina. Kako se naziralo prokopavanje tunela, posljednjih dana bilo je otežano raditi zbog velikog broja ljudi koji su čekali da prođu kroz tunel. Ljudi su s obje strane bili spremni da krenu, neko u grad, neko iz grada. – Momenat prokopavanja – Tunel, dug gotovo 800 metara s prosječnom visinom 1,6 metara i širinom od jednog metra, prokopan je 30. jula 1993. godine, nešto prije 21 sat. Softić taj momenat opisuje na sljedeći način: “Mi smo taj dan radili prvu smjenu. Nakon što je tunel prokopan odmah smo izašli na drugu stranu. To je bilo nevjerovatno, nevjerovatne emocije. Nisam nikad sretniji u životu bio kao kad smo ga prokopali, kada smo se sastali. Kada smo prošli, s druge strane je bio moj badžo, taj susret bio je zaista nevjerovatan.” Gledajući iz današnje perspektive, Softić prije svega naglašava kako mu mnogo znači što je bio dijelom sudbonosnog poduhvata za grad i državu. Nažaost, dodaje, slabo se cijeni ono što su uradili. “Mi nismo imali neke privilegije, mada nisam puno ni tražio. Šta smo sve uradili, mislim da nismo ni 10 posto cijenjeni”, kaže Softić, pokazujući nam plakete i simbolična priznanja dobivena za učešće na kopanju tunela. Ipak, još jednom podvlači kako lično njemu znači mnogo što je bio dio ovog projekta, a ono što svakako želi jeste da mlade generacije ne zaborave šta su njihovi očevi uradili kako bi oni danas živjeli u slobodnoj državi. – Jedna od najposjećenijih turisitičkih destinacija – Sarajevski ratni tunel danas djeluje kao muzej, 30 godina kasnije služi svojoj svrsi i jedna je od najposjećenijih turističkih destinacija u Sarajevu, navodi Belma Ćuzović, stručna savjetnica i kustosica za muzejske zbirke Fonda memorijala KS. “‘Tunel spasa’ ima posebno mjesto u turističkoj ponudi BiH. Nalazimo se među prvim destinacijama po broju posjeta, trenutno stanje je gotovo na nivou pred pandemiju kada smo zabilježili rekordan broj od 170.000 posjeta”, ističe Ćuzović. Dodaje kako tunel i danas, 30 godina kasnije priča svoju priču i svjedoči o onome šta se dešavalo u opkoljenom Sarajevu, te nosi jednu simboliku otpora Sarajlija. U prosjeku danas kroz muzej na dnevnoj bazi prođe hiljadu osoba. Na pitanje šta je to što pojsetioce najviše zanima tokom posjete muzeju, Ćuzović odgovara kako je mnogima teško shvatiti i objasniti kroz šta su građani Sarajeva prošli na koncu 20. stoljeća. “Vrlo je teško objasniti ljudima da smo na kraju 20. stoljeća živjeli u jednoj potpunoj blokadi, da smo bili konstantno granatirani, živjeli bez osnovnih životnih namirnica, u nehumanim uslovima bez grijanja, struje, vode, teško im je to shvatiti. Još teže im bude shvatiti da smo u takvim uslovima uspjeli prokopati tunel za tako kratko vrijeme”, naglašava Ćuzović.   Izvor: Super TV/AA

U Bosni narandžasto upozorenje zbog pljuskova praćenih grmljavinom i vjetrom Za područje Bosne danas je na snazi narandžasto upozorenje zbog jačih pljuskova praćenih grmljavinom i jakim udarima vjetra. “Nevrijeme će se tokom dana postepeno pomjerati sa zapada preko sjevernih i centralnih područja prema istoku”, navode iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) Bosne i Hercegovine. U upozorenju se navodi da uz jači pljusak može pasti 15 do 30 litara kiše po metru kvadratnom, te da se očekuju udari vjetra od 50 do 70 kilometara na čas. Prema prognozi danas će u Hercegovini biti sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 25 i 31, na jugu zemlje do 35 stepeni Celzijusa. U ponedjeljak će u Hercegovini biti pretežno sunčano, uz više oblačnosti na sjeveru Hercegovine. U Bosni veći dio dana umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Razvedravanje u poslijepodnevnim satima. Po kotlinama i uz riječne tokove u jutarnjim satima će biti i magle. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 13 i 17, na jugu zemlje do 22 stepena. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 23 i 29, na jugu zemlje od 30 do 34 stepena. U utorak će u BiH će preovladavati sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Jače naoblačenje sa sjeverozapada koje će usloviti padavine tokom noći na srijedu. Vjetar slab do umjerene jačine južnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 11 i 16, na jugu zemlje do 20 stepeni. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 28 i 33 stepena. U srijedu će u Bosni i Hercegovini prije podne biti pretežno oblačno sa kišom i pljuskovima. Smanjenje oblačnosti u drugom dijelu dana. Vjetar slab do umjerene jačine. Prije podne sjevernog i sjeveroistočnog smjera. U drugom dijelu dana vjetar mijenja smjer na jugo. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 13 i 18, na jugu zemlje do 23 stepena. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 24 i 29, na jugu zemlje do 32 stepena. U četvrtak će u BiH preovladavati sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Po kotlinama i uz riječne tokove u Bosni u jutarnjim satima će biti magle. Vjetar slab do umjerene jačine južnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 13 i 18, na jugu zemlje do 21 stepen. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 29 i 35 stepeni Celzijusa.

Zajedničkim radom do boljih uslova u školskim objektima na području Banovića Ministar obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona Ahmed Omerović, ministrica prostornog uređenja i zaštite okolice TK Anela Ajšić te ministrica za boračka pitanja TK Senada Dizdarević posjetili su u četvrtak tri školska objekta na području općine Banovići i održali radni sastanak sa općinskim načelnikom Begom Gutićem. Bila je to prilika za upoznavanje sa realiziranim projektima u školama, ali i dogovor o daljim koracima ka poboljšanju uslova rada u predškolskoj ustanovi i školama na području Banovića. Prva u nizu posjeta bila je JU OŠ „Banovići Selo“ gdje su u pitanju radovi uređenja dvorišta i sportskog poligona. Naglasivši da je Vlada Tuzlanskog kantona u školskom objektu Banovići Selo u proteklim godinama napravila jednu od najvećih poslijeratnih investicija u obrazovanje, ministar Omerović je pohvalio saradnju sa Općinom Banovići. „Mi smo ove godine u Programu kapitalnih izdataka odobrili sredstva u iznosu od 100.000 KM za vanjsko uređenje jer nedostatak toga stvara poteškoće učenicima kada su nepogodni vremenski uslovi. Ukupno smo ove godine kroz Program kapitalnih izdataka planirali preko 200.000 KM za školske objekte na području Banovića“, kazao je ministar Omerović uz napomenu da su zajednički cilj bolji uslovi za učenike, nastavnike i roditelje u školama ali generalno i razvoj obrazovanja. „Interes lokalne zajednice“, prema riječima načelnika Gutića, „bio je da konačno završimo školu Banovići Selo. Svjesni smo svih problema koje smo imali sa stavljanjem u funkciju ovog školskog objekta. Znamo da se stari objekat nalazi u zoni rudarskih radova, da je prije dvije godine bilo čak i nekih nemilih događaja, protesta roditelja i nama je kao lokalnoj zajednici u interesu da što prije u punom kapacitetu ovu obrazovnu instituciju stavimo u funkciju. Iz tog razloga mi smo putem naših ministara u Vladi TK i poslanika u Skupštini TK, kod nadležnog ministarstva, kod Vlade i premijera Halilagića lobirali da ova škola bude favorizirana u Programu kapitalnih ulaganja.“ Asfaltiranje dvorišta i poligona škole Banovići Selo koštat će ukupno oko 160.000 KM pri čemu će Općina Banovići sa 20.000 KM podržati projekat a sama škola uložit će 40.000 KM. Posjetom JU OŠ „Banovići“ gosti su se uvjerili u rezultate projekta energijske efikasnosti koje provodi Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice. Riječ je o projektu za koji su sredstva obezbijeđena u 2022. godini putem akcionog Plana energijske efikasnosti. „Mi smo u tom akcionom planu imali 24 objekta a svoje mjesto tu je našla i ova osnovna škola“, kazala je resorna ministrica Ajšić napomenuvši da je zadovoljstvo i najljepši dio ovih projekata „kada dođete na teren i vidite konkretno u šta su sredstva uložena. Ovdje je zahtjev bio za postavljanjem termoizolacije i fasade. Riječ je o ulaganjima u vrijednosti 110.000 KM sa PDV-om. Ministarstvo je uspjelo da u februaru izabere ponuđača putem javne nabavke, potpiše ugovor, izađe na teren da se implementira mjera i da danas imamo završen projekat“, kazala je ministrica Ajšić. Sve ovo, rečeno je ovom prilikom, postignuto je sinergijom svih nivoa vlasti. „Bez obzira na nadležnost ustavnu kad je riječ o obrazovanju ja bih kazao da je obrazovanje jedna opšta stvar o kojoj moramo svi voditi računa, bez obzira na nivo vlasti koji obnašamo. Svi znamo kakva je situacija u obrazovanju, posebno imajući u vidu posljednje nemile događaje, da posebno u sigurnost se mora ulagati, tako da smatram da ulaganje u obrazovanje nije trošak nego je to jedna investicija“, naglasio je načelnik Gutić te kao sljedeći najavio projekat izgradnje fiskulturne sale u školi Banovići Selo.