Vijesti

28. godišnjica postizanja mira u Daytonu: Sporazum koji je BiH donio mir, ali zadržao podjele   Na današnji dan prije 28 godine u vojnoj bazi Wright-Patterson u gradiću Daytonu, u američkoj državi Ohio, parafiran je Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, poznatiji kao Daytonski mirovni sporazum. Tim dokumentom službeno je okončan skoro četverogodišnji rat, a Bosna i Hercegovina je ustrojena kao država tri konstitutivna naroda i ostalih, i dva entiteta – Federacije BiH i Republike Srpske. Glavni akteri mirovnih pregovora bili su u konačnici i potpisnici Daytonskog sporazuma – predsjednik RBiH Alija Izetbegović, predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman te predsjednik Srbije Slobodan Milošević, 14. decembra 1995. godine u Elizejskoj palati u Parizu. Sve tri države nastale su raspadom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. “Ovo nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata. U ovakvoj situaciji kao što jeste, i ovakvom svijetu kakav je, bolji mir i nije mogao biti postignut”, kazao je Alija Izetbegović nakon ceremonije potpisivanja Daytonskog sporazuma u Parizu. Ove riječi možda do danas predstavljaju najbolji opis trenutka u kojem je usaglašen Mirovni sporazum za Bosnu i Hercegovinu. U trenutku potpisivanja, Daytonski sporazum je ratom iznurenim građanima BiH donio dugo priželjkivani i očekivani mir. Istovremeno, donio je i sasvim novo ustavno uređenje države, o kojem je, u trenutku kad je potpisan, bar što se tiče običnih građana u BiH, malo ko razmišljao u zemlji u kojoj je smrtno stradalo više od stotinu hiljada ljudi, više od milion protjerano sa svojih ognjišta ili izbjeglo u druge zemlje, dok su kuće, fabrike, škole, fakulteti, infrastruktura, kulturni i historijski spomenici razoreni… Nekadašnji član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i ministar vanjskih poslova RBiH u ratnom periodu Haris Silajdžić bio je i član delegacije Bosne i Hercegovine u pregovorima za Daytonski mirovni sporazum. Ranije je izjavio da je Daytonski mirovni sporazum kreiran simbolično u Bosni Hercegovini, ali kroz naoružanje, vojnike, tenkove… “Kada smo primljeni u Ujedinjene narode 22. maja 1992. godine, to je bila naša posljednja prilika da rat bude prepoznat kao agresija na državu, a ne samo na teritoriju. Dobro je pa smo u tome i uspjeli”, naglasio je Silajdžić. Najveći doprinos u kreiranju Daytonskog sporazuma dao je Richard Holbrooke, bivši zamjenik američke državne sekretarke Madeleine Albright, a svojim prisustvom garantirali su ga američki predsjednik Bill Clinton, generalni sekretar Ujedinjenih naroda (UN) Boutros Boutros-Ghali, bivši francuski predsjednik Jacques Chirac, tadašnji britanski premijer John Major, generalni sekretar NATO-a Javier Solana, njemački kancelar Helmut Kohl, ruski premijer Viktor Černomirdin, kao i švedski premijer Carl Bildt, koji je, također, bio kopredsjedavajući mirovne konferencije u ime Evropske unije. Sporazum se sastoji od 11 aneksa, među kojima je i Aneks 4 – Ustav Bosne i Hercegovine. Njime je potvrđen suverenitet, teritorijalni integritet i neovisnost Bosne i Hercegovine kao države. Određeno je da se BiH sastoji od dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, i da je čine konstitutivni narodi: Bošnjaci, Hrvati i Srbi, zajedno sa ostalima. Propisane su nadležnosti BiH i entiteta, kao i odnosi između institucija BiH, ali i način izmjene Ustava BiH. Daytonsko ustavno uređenje postalo je jedan od osnovnih problema u funkcioniranju moderne BiH, ali i prepreka na njenom putu prema euroatlantskim integracijama. Ono je postalo prepreka i samom unutarnjem funkcioniranju države i predmet sporenja između političkih opcija u vezi s tim kako bi BiH trebala izgledati kao država u budućnosti i kakvo bi njeno unutrašnje uređenje trebalo biti. U proteklim godinama, nije postignut konsenzus niti o jednom prijedlogu ustavnih promjena. Politički jaz među političkim predstavnicima u vezi s izmjenama ustavnog uređenja BiH odrazio se na sve sfere života. U bh. entitetu RS, u skladu sa entitetskim zakonom o praznicima, današnji dan, 21. novembar, obilježava se kao Dan uspostavljanja Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH i neradni je dan. U bosanskohercegovačkom entitetu Federacija BiH, danas je običan radni dan, a za četiri dana, 25. novembra, neradnim danom će biti obilježen Dan državnosti BiH. Radi se o datumu kad je na zasjedanju Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine u Mrkonjić-Gradu potvrđena državnost BiH u okviru granica tadašnje Jugoslavije.

SAD: Dogovor o oslobađanju zarobljenika iz Gaze “bliži nego ikada” Sjedinjene Američke Države su aktivno uključene u pregovore kako bi osigurale oslobađanje talaca u Gazi, saopštila je u ponedjeljak Bijela kuća. “Vjerujemo da smo bliži nego što smo ikada bili. Zato se nadamo”, rekao je glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby. Rekao je da ima još posla, dodajući da “ništa nije urađeno dok se sve ne završi”. Izjava je uslijedila nakon izvještaja izraelskog javnog emitera KAN da je Tel Aviv predložio sporazum o razmjeni zatvorenika s Hamasom. Nekoliko sati ranije, američki predsjednik Joe Biden rekao je da vjeruje da je dogovor o oslobađanju talaca u Gazi blizu. U nedjelju je katarski premijer Sheikh Mohammed Bin Abdulrahman Al-Thani rekao da je sporazum o razmjeni talaca između Izraela i Hamasa “neminovan”. Vjeruje se da Hamas drži najmanje 239 talaca nakon prekograničnog napada 7. oktobra. Palestinska grupa kaže da je spremna osloboditi zarobljenike u zamjenu za hiljade Palestinaca koji se drže u izraelskim zatvorima.

Gradačac: Zbog sumnji u krivično djelo “Paljevina” jednom licu oduzeta sloboda Danas, 20.11.2023.godine završen je uviđaj koji su pod nadzorom kantonalnog tužioca izvršili policijski službenici Sektora kriminalističke policije Uprave policije MUP TK-a, uz prisustvo inspektora Inspektorata za zaštitu od požara MUP TK-a, a u vezi događaja – izbijanja požara u džamiji “Husejnija” koji se dogodio 19.11.2023.godine, a kojom prilikom je pričinjena veća materijalna šteta. S tim u vezi, zajedničkim operativnim radom policijskih službenika (Sektora krim. policije i PU Gradačac) na rasvjetljavanju navedenog događaja, utvrđeno je da postoje osnovi sumnje da je A.S., rođen 1988.godine iz Gradačca počinio krivično djelo Paljevina iz člana 301. stav 2. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, iz kojih razloga je po nalogu postupajućeg kantonalnog tužioca istom oduzeta sloboda. Nakon izvršene kriminalističke obrade, A.S. će u zakonski predviđenom roku, uz Izvještaj, biti predat Kantonalnom tužilaštvu Tuzlanskog kantona na dalje postupanje, zbog postojanja osnova sumnje da je počinio predmetno krivično djelo.

Državljani BiH koji su evakuisani iz Pojasa Gaze doputovali su u Sarajevo Državljani BiH koji su evakuisani iz Pojasa Gaze doputovali su na Međunarodni aerodrom Sarajevo gdje su ih dočekali članovi porodica. Privremeno će biti smješteni u kampu Salakovac kod Mostara.

U narednim danima kiša i snijeg U Bosni i Hercegovini danas će preovladavati pretežno oblačno vrijeme, dok se kiša očekuje u noći na utorak objavio je Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ) BiH. Vjetar će biti slab južnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 8 i 14 stepeni Celzijusa. U utorak će u BiH biti oblačno vrijeme sa kišom. Na planinama će padati snijeg. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeverozapadnog smjera. U Hercegovini jugo prije podne. Temperatura zraka većinom između 5 i 10, na jugu do 14 stepeni. Od poslijepodnevnih sati temperatura zraka će opadati. U srijedu se očekuje pretežno oblačno vrijeme. U Bosni u nizinama sa kišom ili susnježicom, a u višim područjima sa snijegom. U poslijepodnevnim i večernjim satima i u nizinama može padati slab snijeg. U Hercegovini kiša prije podne, na planinama će padati snijeg. U poslijepodnevnim satima u Hercegovini smanjenje oblačnosti. Vjetar umjerene jačine sjevernog smjera. Temperatura zraka većinom između 1 i 6, na jugu zemlje do 12 stepeni. U četvrtak u ranim jutarnjim satima lokalno u Bosni može padati slab snijeg. U većem dijelu zemlje oblačno prije podne uz postepeno smanjenje oblačnosti u drugom dijelu dana. U centralnim i istočnim područjima može se zadržati niska naoblaka cijeli dan. Najviše sunčanog vremena će biti na jugu zemlje. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između – 4 i 2, na jugu do 6. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 1 i 5, na jugu do 12 stepeni Celzijusa.