Vijesti

2023. je rekordna godina po deminiranju u TK Na u utorak održanoj sjednici Vlada TK je prihvatila Informaciju Kantonalne uprave civilne zaštite o ostvarenim rezultatima deminiranja i uništavanja NUS-a na području TK u 2023. godini. Tokom deminerske sezone 2023. okončano je 9 projekata, a tri su konzervirana i biće nastavljena naredne godine. Uz primjenu svih metoda deminiranja, tokom 2023. godine deminirana je površina od 4.149.490,78 m 2 što predstavlja najbolji godišnji rezultat od početka izvođenja deminerskih radova na području TK. Kada je u pitanju ostvareni rezultat deminiranja po općinama/gradovima može se konstatirati da je prisutna neravnomjernost u zastupljenosti, kao i da je akcenat u potpunosti dat na projekat „Majevica bez mina“. Izostanak nastavka deminerskih radova koji su započeti ranijih godina na području gradova Lukavac i Gračanica kao i općine Banovići ima značajno negativan uticaj na stvaranje sigurnijeg okruženja podno planine Ozren. Navedene općine su u svojim budžetima planirale značajna sredstva za sufinansiranje projekata deminiranja, ali sve je teže pronaći zainteresirane deminerske kompanije koje bi svoje kapacitete uključile u deminiranje projekata na ovim općinama. Od početka izvođenja humanitarnog deminiranja (1997. g.), uz primjenu svih metoda deminiranja do danas, deminirana je površina terena od 40.017.463,93 m 2 . Tokom 2023. godine na području TK nisu zabilježeni slučajevi stradanja civila u minskim poljima. Prema podacima sa kojima raspolaže Kantonalna uprava civilne zaštite, od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, dogodilo se preko 200 minskih nesreća, na području svih općina i gradova Tuzlanskog kantona, u kojima su smrtno stradale 123, a teže i lakše je ranjeno 136 osoba. Sve civilne nesreće desile su se, uglavnom, u obilježenim područjima, te da su najčešći razlozi koji dovode do nesreća nepoštivanje minskih upozorenja i svjestan ulazak u sumnjiva područja zbog lova ili sječe šume. Ako se zna da iz godine u godinu opada interes stranih donatora i smanjuje se priliv donatorskih sredstava, te da se izdvajaju vrlo skromna sredstava u budžetima općina, gradova i Kantona, a posebno sa državnog nivoa onda cjelokupna situacija u oblasti deminiranja nije ohrabrujuća. U nekim općinama i gradovima čak i ona izdvojena odnosno planirana sredstva nisu implementirana zbog smanjenog interesa deminerskih kompanija za sudjelovanje u sufinansiranju i finansiranju projekata deminiranja. Međutim, zahvaljujući Projektu „Majevica bez mina“ kojeg su pokrenule općine iz Federacije i Republike Srpske (Čelić, Sapna, Teočak, Lopare i Ugljevik) zajedno sa kancelarijom Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini iz Tuzle, pronađen je investitor koji će u naredne 3 godine uložiti 8,7 miliona eura za deminiranje područja Majevice. Na području Tuzlanskog kantona još uvijek se kao sumnjiva površina vodi nešto više od 65 miliona m 2 ili 2,6 % od ukupne površine kantona. Kada je u pitanju uništavanje neeksplodiranih ubojnih sredstava, tokom prošle godine uništeno je više od 2.200 komada, a sveprisutna je i pojava njihovog svakodnevnog prijavljivanja. To ukazuje da još uvijek ima veliki broj ovih sredstava, koja se, zahvaljujući djelovanju tima civilne zaštite i pripadnicima tima KDZ MUP-a TK na vrijeme i bezbjedno preuzimaju, prevoze i uništavaju.

Uvođenje novog zanimanja: monter foto-naponskih sistema  Povodom stvaranja uslova za uvođenje novog zanimanja monter foto-naponskih sistema i edukacije za profesore elektro i građevinske struke koja će se održavati naredna tri dana, danas je ministar obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona Ahmed Omerović posjetio Elektrotehničku školu u Tuzli. Edukaciju za unaprjeđenje vještinja i znanja za planiranje, montiranje i održavanje foto-naponskih sistema organizuje Centar za ekologiju i energiju Tuzla kao partner Ministarstva obrazovanja TK i Caritasa Švicarske. Najvažniji korak prvi kako bi se uvelo ovo zanimanje prema riječima ministra Omerovića, je saradnja sa Pedagoškim zavodom i donošenje novog nastavnog plana i programa za zanimanje monter foto-naponskih sistema. „Trenutno su u toku formalno pravne procedure za uvođenje ovog zanimanja u Elektrotehničkoj školi u Tuzli ali važan segment u svemu ovom jeste i obuka kadra – naših profesora koji će predavati ovu oblast. Koji će pripremati sve one učenike koji upišu ovo zanimanje i koji će ih pripremati da steknu određena znanja, vještine i kompetencije kako bi mogli na tržištu rada da daju sve ono što je potrebno. Jedan od razloga iz kojih je ovo zanimanje veoma važno jeste energetska tranzicija koju BiH mora uraditi“, kazao je ministar Omerović. Saradnju sa resornim ministarstvom i Pedagoškim zavodom direktorica Centra za energiju i ekologiju Tuzla Džemila Agić apostrofira kao izuzetan primjer. „Postoji sinergija između Kantonalnog ministarstva, Pedagoškog zavoda, menadžmenta dvije škole i naših međunarodnih partnera koji samo imaju dobru volju i želju da pomognu Bosni i Hercegovini da uskladimo naše obrazovni sistem i nastavni program u skladu sa evropskim i svjetskim trendovima.“ Centar za ekologiju i energiju Tuzla ovaj projekat provodi u saradnji sa švicarskim partnerima Fordervein (Švicarsko udruženje za podršku) i Polybau škola/Centar za obuku Uzwil koji i finansiraju ove projekte. Stručna teorijska i praktična obuka organizovana je sa profesorima iz Švicarske. Direktor Mješovite srednje elektrotehničke škole Tuzla Mirnes Avdić naglašava da je urađeno istraživanje koje je pokazalo da ni jedna škola u BiH ne obrazuje ovo zanimanje. Jedan od partnera u ovom projektu je Mješovita srednja građevinsko geodetska škola čiji direktor Kadrija Ibišević napominje da su oni zaduženi za obrazovanje odraslih. „Nakon ovih radionica na sljedećem okupljanju mi ćemo organizovati obuku za odrasle, odnosno nezaposlene osobe koje se vode na evidencijama ustanova za zapošljavanje a ujedno i osobe koje su već u radnom odnosu a žele da se prekvalifikuju i da se osposobe za montiranje i pripajanje foto-naponskih panela u mrežu. Ovom je prilikom istaknuto da će mladi ljudi koji budu zainteresovani za ovo zanimanje imati dobru prespektivu.

Reakcija narodnog poslanika Salkića na saopćenje OHR-a Ramiz Salkić, poslanik u Narodnoj skupštini Rs, rekao je danas 11.januara 2024. godine, reagujući na saopćenje OHR-a po povratku visokog predstavnika iz Srebrenice u kome se navodi da su neki lideri u ovoj zemlji pokazali suzdržanost i zadržali fokus na ključnim reformama koje su potrebne da bi Bosna i Hercegovina ovog proljeća zvanično započela pregovore o članstvu u EU, te da je od iznimne važnosti da svi pokažu opredijeljenost za demokratiju, ljudska prava i zajednički budući prosperitet države, da činjenica da visoki predstavnik hvali one koji relativiziraju opasnosti od negiranja odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine smatrajući perifernim pitanje neustavnog i nezakonitog obilježavanja 9. januara kao dana entiteta Rs dovoljno govori o njegovim prioritetima. “Neustavno i nezakonito obilježavanje 9. januara kao dana entiteta Rs u Bosni i Hercegovini je završeno bez ozbiljne reakcije visokog predstavnika zaduženog za praćenje provođenja civilnog dijela Dejtonskog mirovnog sporazuma. Njegov maksimum što se tiče ovog entiteta, pomoći Bošnjacima i dokazivanja njegovog autoriteta je posjeta Potočarima i sastanak sa predstavnicima Udruženja “Majke Srebrenice”. Od obećanja koje je dao građanima 2023.godine da neće biti više obilježavanja 9. januara naravno ništa, kao i od obećanja, prilikom njegovog nastupnog govora u bašti Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, koje je dao građanima da je došao u Bosnu i Hercegovinu da je učini domovinom po mjeri svih njenih građana. Činjenica da visoki predstavnik hvali one koji relativiziraju opasnosti od negiranja odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine smatrajući perifernim pitanje neustavnog i nezakonitog obilježavanja 9. januara kao dana entiteta Rs dovoljno govori o njegovim prioritetima. Visoki predstavnik nosi ključnu odgovornost za ono što rade vlasti entiteta Rs u pogledu provođenja diskriminacije Bošnjaka i ugrožavanja sigurnosti Bošnjaka u ovom entitetu u što spada i obilježavanje neustavnog 9. januara”, ističe Ramiz Salkić. Salkić dodaje, “Aneks VII predviđa povratak bez bilo kojeg oblika diskriminacije, mi živimo sistemsku diskriminaciju a visoki predstavnik se ponaša kao da se ništa ne dešava. Sa druge strane posjećuje Zagreb i hvali one koji traže rješenje za Izborni zakon Bosne i Hercegovine po mjeri HDZ-a, dok predstavnici HDZ-a prisustvuju obilježavanju neustavnog i nezakonitog 9. januara kao dana entiteta Rs. Zbog svega navedenog smatram da je visoki predstavnik namjerno obmanuo javnost govoreći da neće biti više obilježavanja dana entiteta Rs 9. januara i da namjerno zanemaruje svoje obaveze koje se odnose na Aneks VII Dejtonskog mirovnog sporazuma na čijoj implementaciji ne radi i ne insistira, čime se može smatrati suodgovornim”.

Tuzla dobila solarnu elektranu kapaciteta 202 kW TEHNOGRAD-company d.o.o. Tuzla ulaže u očuvanje okoliša izgradnjom solarne elektrane kapaciteta 202 kW. U današnjem svijetu, gdje se suočavamo s rastućim izazovima klimatskih promjena, sve je važnije prepoznati ulogu koju igra očuvanje okoliša. “Kao društveno odgovorna firma, prepoznali smo potrebu za održivim poslovanjem i odlučili smo se angažovati u inicijativama koje podržavaju zelenu energiju. Upravo iz tog razloga, s ponosom predstavljamo investiranje u solarnu elektranu kapaciteta 202 kW.  Očuvanje okoliša zahtijeva djelovanje na različitim frontama, a jedna od ključnih oblasti je proizvodnja energije. Fokusirajući se na obnovljive izvore energije, mi kao firma preuzimamo aktivnu ulogu u smanjenju emisija stakleničkih plinova i podržavamo tranziciju ka održivijem energetskom sistemu” navode iz kompanije Tehnograd-company d.o.o. Tuzla. Ovaj projekat ne samo da smanjuje naš ekološki otisak već i pruža konkretan doprinos lokalnoj zajednici. Korištenjem energije sunca, smanjuje se potreba za fosilnim gorivima, čime se direktno utiće na smanjenje onečišćenja zraka. “Očuvanje okoliša je odgovornost koja seže izvan granica poslovanja. Kroz investiciju u solarnu elektranu, mi kao firma preuzimamo aktivnu ulogu u stvaranju održive budućnosti” dodaju iz Tehnograd-company d.o.o. Tuzla.  

Povećan broj žena u Sigurnoj kući u Tuzli U Sigurnoj kući UG “Vive žene” Tuzla od augusta povećan broj žena. U 2023. godini zabilježen je drastičan rast broja žena koje su tražile zaštitu u Sigurnoj kući. Broj žena se znatno povećao nakon ubistava u Gradačcu u augustu 2023. godine.

JKP “Komunalac” Tuzla: Ekipe zimske službe na terenu Ekipe JKP “Komunalac” Tuzla na terenu u cilju kvalitetnog održavanja tuzlanskih ulica. Mehanizacija i ljudstvo pred početak i tokom sniježnih padavina rade na stvaranju prohodnosti tuzlanskih ulica. Prema riječima Admira Bećirevića direktora JKP “Komunalac” Tuzla ekipe u narednim danima sa šest vozila radit će ophodnju cesta na podrućju Tuzle s ciljem osiguranja neometanog saobraćaja i sigurnog kretanja građana.

Vlada Tuzlanskog kantona ispunila sve svoje obaveze prema Sigurnoj kući Vlada je danas prihvatila Informaciju o radu sigurne kuće Udruženja građana „Vive Žene“ Tuzla. Prema podacima iz ove Informacije, Vlada TK je u budžetu za 2023. g. obezbijedila sredstva za sufinansiranje Sigurne kuće Udruženja građana „Vive žene“ u iznosu od 114.000,00 KM, čime je ispunjena obaveza Vlade Tuzlanskog kantona o finansiranju Sigurne kuće u iznosu od 30%, u skladu sa Zakonom o Zaštiti od nasilja u porodici FBiH. Osim Vlade i neke lokalne zajednice su u budžetima planirale sredstva za sufinansiranje rada ove ustanove, a to su gradovi Tuzla, Gračanica, Lukavac i Živinice, te općine Kladanj i Čelić. Posmatrajući ono što je u Sigurnoj kući urađeno tokom 2023. godine, može se istaknuti da je psihosocijalnim tretmanom obuhvaćeno 355 individualnih psihoterapijskih sesija, 42 grupne sesije psihoterapije/grupnog psihoedukativnog rada, 38 sesija grupne body (tjelesne) terapije, 36 grupnih sesija socijalnog savjetovanja, 444 individualna socijalno – pravna savjetovanja, 70 pedagoških sesija uz svakodnevnu podršku i pomoć prilikom učenja i izrade domaće zadaće, 776 medicinskih i sanitarnih intervencija, 74 sesije radno-okupacione terapije, 35 pratnji medicinske sestre prilikom odlaska žrtve na redovne ili specijalističke preglede, te konsultacije sa drugim zdravstvenim radnicima, 11 izrada tužbi, žalbi, zahtjeva i drugih podnesaka, 129 kontakata sa nadležnim institucijama i 15 sastanaka u vezi slučaja. U 2023. godini u Sigurnu kuću je smješteno 126 osoba. Od toga, 60 su punoljetne osobe ženskog spola i 66 djece. U 2023. godini bilo je i 11 slučajeva recidiva. Osim navedenog, evidentirano je i 50 poziva na SOS telefon. Sve ovo ukazuje na značaj rada i postojanja jedne ovakve institucije koja je jedina na području Tuzlanskog kantona za smještaj žrtava nasilja u porodici. U tom svjetlu podrška Vlade Tuzlanskog kantona je od izuzetnog značaja za cjelokupan sistem socijalne zaštite i zaštite porodica sa djecom.