Author name: Mirsad Hadzic

Usvajanje budžeta za 2025. i refundiranje prijevoza na dnevnom redu Gradskog vijeća Tuzla Tuzla, 24.02.2025. – Gradsko vijeće Tuzla zakazalo 4. redovnu sjednicu za utorak, 25. februar 2025. godine. Na dnevnom redu nalaze se brojne važne tačke koje će vijećnici razmatrati, a posebna pažnja bit će posvećena usvajanju budžeta za 2025. godinu i pitanjima vezanim za karte i prijevoz. Sjednica će započeti usvajanjem skraćenih verzija zapisnika sa 3. redovne sjednice, nakon čega slijedi svećani dio. Mandatno-imunitetska komisija prezentirat će izvještaj o Odluci Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, kojom se dodjeljuje mandat Dragani Berberović Gagro, kandidatu sa liste Naše stranke, dok će Muharem Kabil, na vlastiti zahtjev, okončati svoj mandat u Gradskom vijeću. Radni dio sjednice obuhvataće izmeđuostalih sljedeće ključne tačke: Usvajanje Budžeta Grada Tuzle za 2025. godinu: Vijećnici će razmatrati i usvojiti budžet za period od 1. januara do 31. decembra 2025. godine, kao i odluku o izvršavanju budžeta za tekuću godinu. Ovo je jedna od najvažnijih tačaka sjednice, s obzirom na to da budžet predstavlja temelj za finansiranje svih gradskih projekata i aktivnosti. Refundiranje Troškova Prijevoza: Vijećnici će razmatrati i usvojiti odluku o kriterijima i postupku za refundiranje dijela troškova gradskog i prigradskog prijevoza iz budžeta Grada Tuzla. Ova odluka ima za cilj olakšati građanima pristup prijevozu i smanjiti njihove troškove. (SUPER TV)

Molitve za zdravlje pape Franje u Meksiku Tokom mise u bazilici Guadalupe u Meksiku održana je zajednička moliltva za zdravlje pape Franje. Stotine ljudi okupilo se na nekoliko misa u nedjelju kako bi se pomolili za zdravlje pape Franje koji je i dalje u kritičnom stanju. Zdravstveno stanje poglavara Rimokatoličke crkve i dalje je kritično, saopćio je u nedjelju uveče Vatikan, ističući da nije imao daljih respiratornih problema. Vatikan je potvrdio da je papa primio dvije jedinice koncentriranih crvenih krvnih zrnaca, što je imalo blagotvoran učinak i dovelo do povećanja nivoa hemoglobina. “Iako je trombocitopenija i dalje stabilna, pojavili su se neki rani znaci bubrežne insuficijencije, koji se aktivno liječe”, navedeno je sinoć. (SUPER TV/AA)

  U urušavanju krova u tržnom centru u Peruu poginulo osam, povrijeđeno 80 ljudi Najmanje osam osoba je poginulo, a 80 je povrijeđeno nakon što se urušio krov restorana u tržnom centru Real Plaza Trujillo na sjeverozapadu Perua, javljaju lokalni mediji. U saopćenju Ministarstva unutrašnjih poslova navodi se da se urušio krov tržnog centra u Trujillu, trećem po veličini gradu u zemlji. “Poginulo je osam osoba, uključujući troje djece, a 80 je povrijeđeno. Sve ekipe za potragu i spašavanje, u vatrogasnu brigadu, mobilisane su u spasilačkoj misiji. Pokrenuli smo istragu kako bi se utvrdili uzroci ovog tragičnog incidenta”, navodi MUP. U saopćenju Urgentnog operativnog centra (COER) saopćeno je da je dio krova i dalje na mjestu, ali postoji opasnost od urušavanja. Strahuje se da će se broj poginulih povećati zbog pada krova na restoran, u kojem se nalaze i dječji zabavni park i bioskopi. Bivši gradonačelnik grada Arturo Fernandez naveo je da je naredio zatvaranje drugog po veličini šoping centra u Peruu 29. decembra 2023. godine zbog strukturalnih nedostataka. “Govorio sam građanima da ne idu u Mall Plaza ili Real Plaza jer su sigurnosni uslovi bili neadekvatni i mislim da je vrijeme pokazalo da sam u pravu. Rekao sam da je ovaj trgovački centar rizičan i da je kao tempirana bomba”, rekao je. Prema pisanju lokalnih medija, zatvoreni tržni centar ponovo je otvoren sedam dana kasnije, 4. januara 2024. godine. Vlasti su objavile da zgrada ispunjava potrebne sigurnosne uslove i zaključile da je odluka o zatvaranju nepotrebna. U saopćenju javnog tužilaštva navedeno je da je pokrenuta istraga radi utvrđivanja uzroka nesreće. Predsjednik Perua Dina Boluarte naglasio je da odgovorne za urušavanje tržnog centra treba najoštrije kazniti. “Istragu treba provesti u potpunosti i odgovorne treba kazniti na najstroži način” rekao je.

Merz proglasio pobjedu: Svijet nas ne čeka Lider njemačke opozicije Friedrich Merz proglasio je pobjedu nakon što su njegovi demokršćani (CDU/CSU) osvojili skoro 29 posto glasova na današnjim saveznim izborima. “Pobijedili smo na ovim izborima”, rekao je Merz članovima stranke tokom slavljeničkog govora u sjedištu CDU-a. “Svijet nas ne čeka niti čeka duge pregovore o koaliciji. Sada moramo brzo povratiti našu sposobnost da djelujemo”, rekao je konzervativni lider. Merz je naglasio da je brzo formiranje stabilne koalicione vlade ključno za rješavanje unutrašnjih izazova, jačanje prisustva Njemačke u Evropi i ponovnu izgradnju međunarodnog povjerenja. Prema najnovijim projekcijama javnog emitera ARD-a, demokršćani su osvojili 28,8 posto glasova, u odnosu na 24 posto na prethodnim saveznim izborima 2021. Međutim, savez konzervativaca CDU/CSU nije uspio da postigne apsolutnu većinu potrebnu za samostalno formiranje vlade. Socijaldemokratska partija (SPD) kancelara Olafa Scholza suočila se s historijskim porazom na izborima s osvojenih svega 16,2 posto glasova, što je najslabiji rezultat za stranku lijevog centra od 1949. godine. Krajnje desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) ostvarila je svoj najbolji rezultat ikada na saveznim izborima. S 20,3 posto glasova je postala druga najjača stranka u zemlji. Zelena stranka ministrice vanjskih poslova Annalena Baerbock osvojila je 12,7 posto glasova. Socijalistička stranka Die Linke napravila je veliko iznenađenje izborne noći, osvojivši 8,5 posto glasova, za tri posto više u odnosu na rezultat prošlih izbora. (SUPER TV/AA)

Načelnik Općine Banovići boravio u radnoj posjeti kod ministara u Vladi FBiH, Nasihe Pozder i Vojina Mijatovića Načelnik Općine Banovići, dr. Mehmed Hasanović, boravio je u radnoj posjeti kod Vojina Mijatovića, federalnog ministra razvoja, poduzetništva i obrta, te zamjenika premijera Federacije Bosne i Hercegovine, kao i kod Nasihe Pozder, federalne ministrice okoliša i turizma. Ova posjeta imala je za cilj jačanje saradnje između Općine Banovići i Vlade Federacije BiH, s posebnim naglaskom na podršku razvoju lokalne zajednice. Tokom radnih sastanaka, istaknuta je značajna podrška koju će Vlada FBiH nastaviti pružati Općini Banovići kroz različite razvojne projekte. Federalni ministri su pohvalili napore Općine u unapređenju privrede i infrastrukturnih projekata te najavili konkretna ulaganja u Poslovnu zonu “Sadnice”. Ovaj projekat, koji ima potencijal za stvaranje novih radnih mjesta i privlačenje investicija, bit će ključan za daljnji ekonomski razvoj Općine. Osim toga, razmatrane su i mogućnosti za daljnji razvoj turizma, kao i inicijative koje bi omogućile jačanje ove grane privrede, koja se sve više prepoznaje kao važan faktor u privlačenju posjetitelja i ulaganja. Poseban naglasak stavljen je na nastavak realizacije druge faze razvoja regionalne sanitarne deponije Eko SEP, koja će značajno doprinijeti poboljšanju ekološke situacije, smanjenju negativnog utjecaja na okoliš i unaprjeđenju uslova za život stanovnika. Načelnik Općine Banovići zahvalio se ministrima na ukazanoj podršci i potvrdi o daljnjoj pomoći u realizaciji ključnih projekata. Naglasio je važnost saradnje s Vladom Federacije BiH, koja je od izuzetne važnosti za razvoj Banovića i poboljšanje kvaliteta života naših građana. Ministri su izrazili punu podršku i spremnost da istraju u implementaciji infrastrukturnih projekata i drugih inicijativa, te da nastave pružati pomoć Općini Banovići u svim budućim aktivnostima. Ova posjeta potvrda je ozbiljne opredijeljenosti Vlade FBiH za daljnji razvoj Banovića i nastavak rada na unapređenju života u ovoj općini.

Počeli parlamentarni izbori u Njemačkoj Nijemci su izašli na birališta u nedjelju kako bi izabrali novi parlament i vladu, na izborima koji bi mogli preoblikovati političku situaciju u zemlji. Biračka mjesta otvorena su u osam sati, a bit će zatvorena u 18 sati. Glasat će se na skoro 90.000 lokacija širom zemlje. Prognoze pokazuju da bi se demokršćani (CDU/CSU) mogli vratiti na vlast nakon više od tri godine u opoziciji. CDU/CSU, predvođen Friedrichom Merzom, vodi u predizbornim anketama sa 29 posto, gotovo 14 procenata ispred Socijaldemokratske partije (SPD) kancelara Olafa Scholza. Međutim, Merz vjerovatno neće osigurati apsolutnu većinu. Prema posljednjoj anketi Forsa instituta, krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) porasla je na 21 posto, učvrstivši se kao druga politička snaga po jačini. Ipak, AfD po svemu sudeći neće imati put do vlasti, jer su sve ostale stranke odbile mogućnost koalicije s njima. Istraživanje objavljeno u četvrtak pokazalo je da je skoro 27 posto birača ostalo neodlučno samo nekoliko dana prije izbora, nesigurno da li da glasa ili koju stranku da podrži. – Ko ima pravo glasa – Više od 59 miliona njemačkih građana može glasati, uključujući 2,3 miliona birača koji prvi put izlaze na izbore. Biračko tijelo je pretežno starije – 42 posto glasača ima 60 ili više godina, dok je samo 13 posto mlađe od 30 godina. Više od sedam miliona birača je migrantskog porijekla, među kojima je više od milion njemačkih državljana turskog porijekla. Historijski gledano, izlaznost je veća među starijim biračima, dok mladi i birači migrantskog porijekla rjeđe izlaze na izbore. Na parlamentarnim izborima 2021. godine izlaznost je bila 76,6 posto, dok je na evropskim izborima 2024. pala na 64,8 posto. – Njemački izborni sistem – Njemački kancelar se bira indirektno – građani biraju parlament, a potom parlament glasa o novom kancelaru. Ako pobjednička stranka osvoji većinu u parlamentu ili uspije formirati koaliciju s apsolutnom većinom, njen kandidat postaje novi kancelar. Njemačka koristi kombinovani izborni sistem u kojem birači daju dva glasa – jednim biraju kandidata iz svoje izborne jedinice, dok drugim glasom podržavaju političku stranku, što ima veći utjecaj na raspodjelu mandata. Stranke moraju osvojiti najmanje pet posto ukupnih glasova ili tri direktna mandata kako bi ušle u parlament, čime se sprečava fragmentacija Bundestaga. – Glavni politički akteri – Na ovim izborima učestvuje 4.506 kandidata koji se bore za 630 zastupničkih mjesta. Ženska zastupljenost blago je pala – među kandidatima je 1.422 žena (32 posto), dok je 2021. godine bilo 33 posto. Od 29 stranaka koje se takmiče za ulazak u Bundestag, samo šest je stabilno iznad izbornog praga od pet posto. CDU/CSU (Demokršćanska stranka), SPD (Socijaldemokratska partija), AfD (Alternativa za Njemačku), Zeleni, Die Linke (Ljevica), FDP (Slobodni demokrati). Nova lijevo-populistička stranka BSW kreće se oko praga od pet posto, a ako uđe u Bundestag, mogla bi otežati Merzove planove za formiranje koalicije. Ako i FDP i BSW pređu prag, CDU/CSU će vjerovatno morati formirati tročlanu koaliciju, jer će tradicionalne stranke imati manje mandata. – Ko bi mogao biti novi kancelar – Prema predizbornoj anketi javnog servisa ZDF, konzervativni kandidat Friedrich Merz ima veću podršku od aktuelnog kancelara Scholza. Na pitanje koga bi željeli za kancelara, 32 posto ispitanika je izabralo Merza, dok Scholza podržava samo 18 posto. Kandidat Zelenih, Robert Habeck, dobio je 21 posto podrške. Kandidatkinja AfD-a Alice Weidel ima 14 posto podrške, dok je 15 posto ispitanika neodlučno. – Šta nude demokršćani – Merz (69) stavio je u fokus svoje izborne kampanje posrnulu ekonomiju zemlje i masovne migracije. Kako bi oživio najveću evropsku ekonomiju, predložio je poslovno orijentisane mjere: smanjenje poreza na dobit, osiguravanje pristupačne energije te osnivanje digitalnog ministarstva koje bi vodilo reindustrijalizaciju Njemačke kroz digitalizaciju. Obećao je uspostaviti stalne granične kontrole sa susjednim državama kako bi značajno smanjio neregularne migracije, uz ubrzavanje procedura deportacije odbijenih tražilaca azila. Merz je izjavio da će Sirijci i Afganistanci bez pravnog statusa, kao i migranti koji su počinili ozbiljne zločine u Njemačkoj, biti deportovani u matične zemlje. Uglavnom uživa podršku muških birača, ali nailazi na protivljenje među ženama, koje njegov politički stil doživljavaju kao arogantan i omalovažavajući prema ženama. Njegova popularnost među mladima je još niža i iznosi samo 13 posto. Također, Merz bilježi slab rejting među biračima u istočnim njemačkim saveznim državama, gdje AfD ima najjaču bazu podrške. – Politika SPD-a – Tokom kampanje, Scholz je oštro kritikovao Merzovu populističku retoriku usmjerenu ka biračima AfD-a, dok je isticao da SPD nudi praktična rješenja za ekonomske i migracijske izazove. Kako bi povratio povjerenje birača, 66-godišnji socijaldemokratski veteran osmislio je izborni program fokusiran na ekonomski rast i socijalnu pravdu. Njegova ključna obećanja uključuju povećanje minimalne plate na 15 eura po satu od 2026. godine, poreske olakšice za milione radnika, smanjenje PDV-a na osnovne prehrambene proizvode i snižavanje cijena energije. Scholz je više puta upozoravao birače na pomak demokršćana udesno i mogućnost njihove postizborne saradnje s AfD-om. U vanjskoj politici, Scholz je zauzeo uravnotežen stav prema Ukrajini – podržava pomoć Njemačke, ali naglašava potrebu izbjegavanja direktne vojne umiješanosti u sukob. Ostaje odlučan protiv isporuke dugodometnih projektila Taurus, koji bi mogli pogoditi ciljeve duboko unutar ruskog teritorija. Posljednje ankete pokazuju veliko razočaranje birača prema SPD-u, koji se nadao ponavljanju Scholzovog iznenađujućeg preokreta iz 2021. godine, kada je osvojio 25,7 posto glasova uprkos tome što je samo nekoliko mjeseci prije izbora imao podršku od 15 posto. – Šta nude Zeleni – Kandidat Zelenih za kancelara, Robert Habeck (55), pozicionirao se kao pragmatični ekolog, fokusiran na ubrzanje energetske tranzicije Njemačke prema obnovljivim izvorima, uz očuvanje ekonomske stabilnosti. Izborni program Zelenih zasnovan je na ambicioznim ciljevima zaštite klime, uključujući postizanje 100 posto klimatski neutralne energije do 2035. godine i potpuno ukidanje upotrebe uglja do 2030. Habeck se obavezao na velika ulaganja u zelene tehnologije tokom sljedeće decenije, s ciljem modernizacije industrije i infrastrukture te stvaranja održivih radnih mjesta. Zeleni se zalažu za dodatno povećanje minimalne plate kako bi se nadoknadila inflacija iz prethodnih godina, zatvaranje pravnih rupa u regulaciji stanarina, smanjenje troškova gradnje i osiguravanje pristupačnog stanovanja. Također podržavaju human pristup migracijama, uz stroge i uređene imigracione procedure. Iako Habeck