Počeli parlamentarni izbori u Njemačkoj Nijemci su izašli na birališta u nedjelju kako bi izabrali novi parlament i vladu, na izborima koji bi mogli preoblikovati političku situaciju u zemlji. Biračka mjesta otvorena su u osam sati, a bit će zatvorena u 18 sati. Glasat će se na skoro 90.000 lokacija širom zemlje. Prognoze pokazuju da bi se demokršćani (CDU/CSU) mogli vratiti na vlast nakon više od tri godine u opoziciji. CDU/CSU, predvođen Friedrichom Merzom, vodi u predizbornim anketama sa 29 posto, gotovo 14 procenata ispred Socijaldemokratske partije (SPD) kancelara Olafa Scholza. Međutim, Merz vjerovatno neće osigurati apsolutnu većinu. Prema posljednjoj anketi Forsa instituta, krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) porasla je na 21 posto, učvrstivši se kao druga politička snaga po jačini. Ipak, AfD po svemu sudeći neće imati put do vlasti, jer su sve ostale stranke odbile mogućnost koalicije s njima. Istraživanje objavljeno u četvrtak pokazalo je da je skoro 27 posto birača ostalo neodlučno samo nekoliko dana prije izbora, nesigurno da li da glasa ili koju stranku da podrži. – Ko ima pravo glasa – Više od 59 miliona njemačkih građana može glasati, uključujući 2,3 miliona birača koji prvi put izlaze na izbore. Biračko tijelo je pretežno starije – 42 posto glasača ima 60 ili više godina, dok je samo 13 posto mlađe od 30 godina. Više od sedam miliona birača je migrantskog porijekla, među kojima je više od milion njemačkih državljana turskog porijekla. Historijski gledano, izlaznost je veća među starijim biračima, dok mladi i birači migrantskog porijekla rjeđe izlaze na izbore. Na parlamentarnim izborima 2021. godine izlaznost je bila 76,6 posto, dok je na evropskim izborima 2024. pala na 64,8 posto. – Njemački izborni sistem – Njemački kancelar se bira indirektno – građani biraju parlament, a potom parlament glasa o novom kancelaru. Ako pobjednička stranka osvoji većinu u parlamentu ili uspije formirati koaliciju s apsolutnom većinom, njen kandidat postaje novi kancelar. Njemačka koristi kombinovani izborni sistem u kojem birači daju dva glasa – jednim biraju kandidata iz svoje izborne jedinice, dok drugim glasom podržavaju političku stranku, što ima veći utjecaj na raspodjelu mandata. Stranke moraju osvojiti najmanje pet posto ukupnih glasova ili tri direktna mandata kako bi ušle u parlament, čime se sprečava fragmentacija Bundestaga. – Glavni politički akteri – Na ovim izborima učestvuje 4.506 kandidata koji se bore za 630 zastupničkih mjesta. Ženska zastupljenost blago je pala – među kandidatima je 1.422 žena (32 posto), dok je 2021. godine bilo 33 posto. Od 29 stranaka koje se takmiče za ulazak u Bundestag, samo šest je stabilno iznad izbornog praga od pet posto. CDU/CSU (Demokršćanska stranka), SPD (Socijaldemokratska partija), AfD (Alternativa za Njemačku), Zeleni, Die Linke (Ljevica), FDP (Slobodni demokrati). Nova lijevo-populistička stranka BSW kreće se oko praga od pet posto, a ako uđe u Bundestag, mogla bi otežati Merzove planove za formiranje koalicije. Ako i FDP i BSW pređu prag, CDU/CSU će vjerovatno morati formirati tročlanu koaliciju, jer će tradicionalne stranke imati manje mandata. – Ko bi mogao biti novi kancelar – Prema predizbornoj anketi javnog servisa ZDF, konzervativni kandidat Friedrich Merz ima veću podršku od aktuelnog kancelara Scholza. Na pitanje koga bi željeli za kancelara, 32 posto ispitanika je izabralo Merza, dok Scholza podržava samo 18 posto. Kandidat Zelenih, Robert Habeck, dobio je 21 posto podrške. Kandidatkinja AfD-a Alice Weidel ima 14 posto podrške, dok je 15 posto ispitanika neodlučno. – Šta nude demokršćani – Merz (69) stavio je u fokus svoje izborne kampanje posrnulu ekonomiju zemlje i masovne migracije. Kako bi oživio najveću evropsku ekonomiju, predložio je poslovno orijentisane mjere: smanjenje poreza na dobit, osiguravanje pristupačne energije te osnivanje digitalnog ministarstva koje bi vodilo reindustrijalizaciju Njemačke kroz digitalizaciju. Obećao je uspostaviti stalne granične kontrole sa susjednim državama kako bi značajno smanjio neregularne migracije, uz ubrzavanje procedura deportacije odbijenih tražilaca azila. Merz je izjavio da će Sirijci i Afganistanci bez pravnog statusa, kao i migranti koji su počinili ozbiljne zločine u Njemačkoj, biti deportovani u matične zemlje. Uglavnom uživa podršku muških birača, ali nailazi na protivljenje među ženama, koje njegov politički stil doživljavaju kao arogantan i omalovažavajući prema ženama. Njegova popularnost među mladima je još niža i iznosi samo 13 posto. Također, Merz bilježi slab rejting među biračima u istočnim njemačkim saveznim državama, gdje AfD ima najjaču bazu podrške. – Politika SPD-a – Tokom kampanje, Scholz je oštro kritikovao Merzovu populističku retoriku usmjerenu ka biračima AfD-a, dok je isticao da SPD nudi praktična rješenja za ekonomske i migracijske izazove. Kako bi povratio povjerenje birača, 66-godišnji socijaldemokratski veteran osmislio je izborni program fokusiran na ekonomski rast i socijalnu pravdu. Njegova ključna obećanja uključuju povećanje minimalne plate na 15 eura po satu od 2026. godine, poreske olakšice za milione radnika, smanjenje PDV-a na osnovne prehrambene proizvode i snižavanje cijena energije. Scholz je više puta upozoravao birače na pomak demokršćana udesno i mogućnost njihove postizborne saradnje s AfD-om. U vanjskoj politici, Scholz je zauzeo uravnotežen stav prema Ukrajini – podržava pomoć Njemačke, ali naglašava potrebu izbjegavanja direktne vojne umiješanosti u sukob. Ostaje odlučan protiv isporuke dugodometnih projektila Taurus, koji bi mogli pogoditi ciljeve duboko unutar ruskog teritorija. Posljednje ankete pokazuju veliko razočaranje birača prema SPD-u, koji se nadao ponavljanju Scholzovog iznenađujućeg preokreta iz 2021. godine, kada je osvojio 25,7 posto glasova uprkos tome što je samo nekoliko mjeseci prije izbora imao podršku od 15 posto. – Šta nude Zeleni – Kandidat Zelenih za kancelara, Robert Habeck (55), pozicionirao se kao pragmatični ekolog, fokusiran na ubrzanje energetske tranzicije Njemačke prema obnovljivim izvorima, uz očuvanje ekonomske stabilnosti. Izborni program Zelenih zasnovan je na ambicioznim ciljevima zaštite klime, uključujući postizanje 100 posto klimatski neutralne energije do 2035. godine i potpuno ukidanje upotrebe uglja do 2030. Habeck se obavezao na velika ulaganja u zelene tehnologije tokom sljedeće decenije, s ciljem modernizacije industrije i infrastrukture te stvaranja održivih radnih mjesta. Zeleni se zalažu za dodatno povećanje minimalne plate kako bi se nadoknadila inflacija iz prethodnih godina, zatvaranje pravnih rupa u regulaciji stanarina, smanjenje troškova gradnje i osiguravanje pristupačnog stanovanja. Također podržavaju human pristup migracijama, uz stroge i uređene imigracione procedure. Iako Habeck
