Author name: Mirsad Hadzic

Dva pilota povrijeđena u prinudnom slijetanju civilnog aviona Najmanje dvije osobe povrijeđene su u srijedu usljed prinudnog slijetanja civilnog aviona u distriktu Ortakoy, nadomak turskog grada Aksaraya. Guverner Aksaraya Hamza Aydogdu rekao je da je sportski avion koji je poletio iz Istanbula prinudno sletio na parcelu između sela Bozkir i Sarikaraman zbog kvara na motoru. U avionu za obuku, u vlasništvu privatne kompanije, bila su dva pilota, povrijeđeni su te prebačeni u lokalnu bolnicu. “Avion je prinudno sletio na zemlju udaljenu 700 metara od autoceste. Razgovarao sam s pilotima telefonom, u dobrom su stanju“, rekao je Aydogdu. Izvor: Super TV / Anadolija

Boljom komunikacijom do veće zaštite građana Kako zaštiti i pravovremeno informisati građane/ke, posebno ranjive grupe, djecu i mlade o prekomjernom zagađenju zraka, bila je tema dvodnevnog skupa koji je prošle sedmice održan u Sarajevu u organizaciji UNICEF-a i Centra za ekologiju i energiju Tuzla. Predstavnici/ce institucija koje prate kvalitet zraka kao što su resorna ministarstva, zavodi za javno zdravstvo i hidroemeorološki zavodi, razgovarali su o umrežavanju, odnosno boljem protoku informacija između njih, medija i građana. Cilj saradnje je da se razvije sistem za pravovremeno upozorenje o opasnostima i aktivnostima koje treba poduzeti kada je zrak prekomjerno zagađen, u cilju zaštite građana, posebno ranjivih grupa, uključujući djecu, mlade i trudnice. Na sastanku je prezentirano stanje kvaliteta zraka u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj, a govorilo se i o aktivnostima koje navedene institucije sprovode i u projektima koji za temu imaju zagađenje zraka. Zagađen zrak predstavlja veliki problem u Bosni i Hercegovini, posebno zimi i ima veoma štetno djelovanje na zdravlje građana. Evidentno je povećanje respiratornih i kardiovaskularnih oboljenja, koja se dovode u vezu sa prekomjernim zagađenjem zraka. Kreiranje zajedničkog komunikacijskog kanala, putem kojeg će se pravovremeno obavještavati građani/ke kako da se zaštite kad je zrak prekomjerno zagađen, jedan je od zaključaka i ciljeva dvodnevnog skupa u Sarajevu. Dogovoren je nastavak saradnje na izradi planova za unaprjeđenje sistema protoka informacija o prekomjernom zagađenju zraka, između nadležnih institucija, medija i građana. Sastanak je organiziran u okviru projekta „Mladi za čist zrak“ koji Centar za ekologiju i energiju implementira u partnerstvu s UNICEF-om, a zahvaljujući podršci Kraljevine Švedske.

Ukrajina: Hersonska oblast poplavljena nakon rušenja brane Kahovka Tokom dana dolaze fotografije i video snimci iz dijelova Hersonske oblasti u Ukrajini koja su poplavljena snakon rušenja brane Kahovka. Nakon napada na branu i hidroelektranu Kahovka, mnogi domovi i putevi u Hersonskoj oblasti ostali su pod vodom. Brojne spasilačke ekipe su izvršile evakuaciju ljudi s tog područja. Aleksandr Prokudin, načelnik Vojne uprave Hersonske oblasti, objavio je da su jutros smanjene poplave u regiji izazvane urušavanjem brane Kahovka. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Guterres izjavio je da je uništenje brane Kahovka na jugu Ukrajine još jedna razorna posljedica ruske invazije i pozvao je na okončanje napada na civile i ključnu civilnu infrastrukturu. Brana Kahovka probijena je u utorak rano ujutru. Moskva i Kijev međusobno se optužuju za rušenje brane koja je vodom opskrbljivala nuklearnu elektranu Zaporožje i Krim, koji je Rusija anektirala 2014. godine. Ukrajina i Rusija zatražile su hitan sastanak Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija.   Izvor: Super TV/Anadolija

Započela regulacija korita rijeke Spreče – projekat vrijedan 1,75 miliona KM U utorak su započeli radovi na regulaciji korita rijeke Spreče u Lukavcu. Radi se o dionici korita uzvodno od ranije regulisanog dijela korita. Radi se o realizaciji ranije potpisanog Sporazuma Vlade TK i Agencije za vodno područje rijeke Save o uređenju korita rijeke Spreče u Lukavcu na potezu od izvedenog dijela do ušća Jale – Faza I, u dužini od ukupno 700 m. Ukupna vrijednost projekta iznosi oko 1,75 miliona KM, a Vlada Tuzlanskog kantona je iz namjenskih sredstava vodnih naknada osigurala 700.000 KM za njegovu realizaciju. Uređenjem korita Rijeke, skratit će se riječni tok, osloboditi određena zona, a što će u konačnici stvoriti i preduslove za širenje poslovne zone i privredni razvoj u ovom području.

Rusija i Ukrajina se međusobno optužuju za uništavanje brane Kakhovka Eksplozije u hidroelektrani Kakhovka na rijeci Dnjepar u blizini Hersona, na jugu Ukrajine, izazvale su poplave u utorak, dok se Moskva i Kijev međusobno optužuju za uništavanje brane. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je na Twitteru objavio da uništavanje brane “potvrđuje cijelom svijetu” da ruske snage moraju biti “protjerane iz svakog kutka ukrajinske zemlje”. “Sve službe rade. Sazvao sam Vijeće za nacionalnu sigurnost i odbranu”, rekao je Zelenski. U međuvremenu, Vladimir Leontjev, čelnik Nove Kakhovke koja je pod kontrolom Rusije i nalazi se na istočnoj obali rijeke Dnjepar, objavio je na Telegramu da su noćni “udari ukrajinskih oružanih snaga” doveli do uništenja ventila, što je dovelo do nekontrolisanog ispuštanja vode nizvodno.

Lajčak I Eskobar predložili Kurtiju rješenje krize na sjeveru Kosova Premijer Kosova Albin Kurti sastao se u ponedjeljak sa specijalnim predstavnikom EU za dijalog Miroslavom Lajčakom i posebnim izaslanikom SAD-a za Zapadni Balkan Gabrijelom Eskobarom. Specijalni predstavnik Lajčak je nakon sastanka koji je trajao više od dva sata kazao da njihova posjeta ima za cilj da pomognu u pronalaženju rešenja za krizu na sjeveru Kosova, te da je razgovor sa premijerom Kurtijem bio dug, iskren i težak. Lajčak je istakao da je zajedno sa Eskobarom predložio tri tacke za rješenje krize na sjeveru Kosova. „Predložili smo tri elementa u tom kontekstu. Prvi, deeskalacija situacije na terenu na sjeveru, drugi, brzi novi izbori na sjeveru i treći, povratak dijalogu i procesu normalizacije. Bio je to dug, iskren i težak sastanak sa premijerom o ovim pitanjima“, naglasio je Lajčak. Američki izaslanik Eskobar rekao je da među međunarodnim partnerima postoji jedinstvo u zahtjevima koji su kosovskoj strani postavljeni posljjednjih dana. „Sjedinjene Američke Države, Evropska unija, NATO i svaki prijatelj Kosova postavili su iste identične zahtjeve. Tako da se nadamo da će oni biti saslušani “, rekao je Eskobar. On je kazao da su SAD najveći pobornici bezbjednosti, nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Kosova. Eskobar je osudio napad nasilnih srpskih demonstranata na vojnike KFOR-a u Zvečanu. Lajčak i Eskobar će u utorak u Prištini nastaviti sastanke, a potom će produžiti za Beograd.

Prof.dr.sc. Zijah Rifatbegović o trenutnom stanju na UKC-u Tuzla Svjedoci smo da je posljednjih dana javni prostor zatrpan saopštenjima različitih političkih subjekata na temu statusa Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla, te da se u medijima iznose potpuno oprečna i kontradiktorna viđenja trenutnog stanja, ali i budućeg razvoja naše najvažnije zdravstvene ustanove. Iziritiran količinom dezinformacija i poluinformacija koje se plasiraju u javnost, uglavnom od strane potpuno nekompetentnih osoba, ali i nevjerovatnom neprincipijelnošću političkih stranaka koje svakih nekoliko mjeseci dijametralno mijenjaju svoje stavove u vezi sa ovim pitanjem, u zavisnosti od toga da li su u određenom trenutku na vlasti ili u opoziciji, osjećam obavezu da se javno oglasim i svim građanima, koji su s punim pravom zabrinuti, pojasnim o čemu se zapravo radi. Pri tome posebno naglašavam da želim iznijeti činjenično stanje onakvo kakvo ono uistinu jeste, a ne bilo čije, pa ni vlastito mišljenje, tumačenje, niti percepciju. U našem pravnom sistemu, u skladu sa važećim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 46/10 i 75/13), postoje četiri oblika organizacije bolnica: 1. opšta bolnica, 2. specijalna bolnica, 3. kantonalna bolnica i 4. univerzitetsko-klinička bolnica. Kanton samostalno može biti osnivač opšte bolnice, specijalne bolnice i kantonalne bolnice, ali ne i univerzitetsko-kliničke bolnice. Osnivači univerzitetsko-kliničkih bolnica mogu biti jedan ili više kantona i Federacija BiH zajedno. Univerzitetsko-kliničke bolnice su bolnice koja obavljaju tercijarnu zdravstvenu zaštitu iz više od polovine registriranih specijalističkih djelatnosti, stručno usavršavanje, dodiplomsku i postdiplomsku nastavu, kao i naučno-istraživački rad za djelatnosti za koje su osnovane. Organizacioni dijelovi univerzitetsko-kliničkih bolnica su klinike. U zdravstvenom sistemu Federacije BiH djeluju tri javne zdravstvene ustanove koje imaju status univerzitetsko-kliničkih bolnica i to: Klinički centar Univerziteta u Sarajevu, Univerzitetski klinički centar Tuzla i Sveučilišna klinička bolnica Mostar. Riječ je o zdravstvenim ustanovama od posebnog značaja za Federaciju BiH, koje su ovlaštene za obavljanje sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite, uključujući i obavljanje visokodiferencirane zdravstvene zaštite, kao i izvršenje prioritetnih vertikalnih programa zdravstvene zaštite od interesa za Federaciju BiH. Stoga su univerzitesko-kliničke bolnice ugovorne zdravstvene ustanove kako sa Federalnim, tako i kantonalnim zavodima zdravstvenog osiguranja, kako unutar matičnog kantona, tako i u drugim kantonima, te pružaju usluge zdravstvene zaštite osiguranicima iz cijele Federacije BiH, ali i Republike Srpske i Brčko Distrikta BiH, u skladu sa ugovorima sa njihovim fondovima zdravstvenog osiguranja. Pored toga, ove zdravstvene ustanove su i nastavna baza fakulteta zdravstvenog usmjerenja, u njima se obavlja pripravnički staž, te specijalistički i subspecijalistički staž za različite profile zdravstvenih radnika. Univerzitetsko-kliničke bolnice bave se i naučno- istraživačkom djelatnošću u području zdravstva, kao i kliničkim ispitivanjima lijekova i medicinskih sredstava saglasno Zakonu o lijekovima i medicinskim sredstvima (“Službeni glasnik BiH”, broj: 58/08), te propisima donesenim na osnovu tog zakona. Osnivači Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu su: Federacija BiH, Kanton Sarajevo, Zeničko- dobojski kanton, Bosansko-podrinjski kanton, Unsko-sanski kanton i Srednjobosanski kanton. Osnivači Sveučilišne kliničke bolnice Mostar su: Federacija BiH, Hercegovačko-neretvanski kanton, Zapadno-hercegovački kanton, Kanton 10 i Srednjobosanski kanton. Osnivači Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla su: Federacija BiH i Tuzlanski kanton. Članom 237. stav 4. Zakona o zdravstvenoj zaštiti je utvrđeno da kliničke ustanove koje su bile nastavna baza fakulteta zdravstvenog usmjerenja, u skladu sa ranijim propisima koji su uređivali ovu oblast, a među kojima je i Univerzitetski klinički centar Tuzla, stupanjem na snagu ovog zakona dobijaju naziv univerzitetske bolnice, s obavezom da svoju organizaciju i poslovanje usklade s odredbama ovog zakona i propisima donijetim na osnovu ovog zakona, u roku od 36 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Postupajući po ovoj zakonskoj odredbi, Upravni odbor Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla je na sjednici održanoj 6. jula 2013. godine donio novi Statut, usaglašen sa odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, te ga uputio prema nadležnim organima Federacije BiH i Tuzlanskog kantona. Članom 234. stav 1. Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisano je da će općina, kanton, Federacija preuzeti osnivačka prava nad zdravstvenim ustanovama čiji su osnivači u roku od 24 mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. Postupajući u skladu sa ovom zakonskomm odredbom, Parlament Federacije BiH donio je Odluku o preuzimanju osnivačkih prava nad univerzitetsko- kliničkim bolnicama u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 67/13) kojom je preuzeo prava i obaveze osnivača nad univerzitetsko-kliničkim bolnicama u Federaciji BiH, među kojima je i Univerzitetski klinički centar Tuzla. Takođe i Skupština Tuzlanskog kantona je donijela Odluku o preuzimanju osnivačkih prava nad Univerzitetskim kliničkim centrom Tuzla ("Službene novine Tuzlanskog kantona", broj 12/13). Tačkom III navedene Odluke Parlamenta Federacije BiH propisano je da se na djelatnost, finansiranje, imenovanje i razrješenje organa nadzora, upravljanja i rukovođenja univerzitetsko- kliničkih bolnica iz tačke I ove Odluke, te druga pitanja koja su od interesa za organizaciju i funkcioniranje univerzitetsko-kliničkih bolnica, primjenjuju odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Zakona o zdravstvenom osiguranju, kao i propisi donijeti na osnovu ovih zakona. Skoro identičnu odredbu sadrži i Odluka Skupštine Tuzlanskog kantona. Obje odluke takođe sadrže i odredbu koja utvrđuje da će međusobna prava, obaveze i odgovornosti osnivača biti uređena posebnim ugovorom u smislu člana 7. Zakona o ustanovama (“Službeni list Republike BiH”, broj 6/92, 8/93 i 13/94). Članom 234. stav 4. Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisano je da će od dana preuzimanja osnivačkih prava nad zdravstvenim ustanovama općina, kantona, odnosno Federacije, Vlada Federacije BiH, vlada kantona, odnosno općinsko vijeće imenovati organe upravljanja, rukovođenja i nadzora nad zdravstvenom ustanovom u skladu sa ovim zakonom, a obaveza osnivača u pogledu finansiranja zdravstvene ustanove vrši se iz budžeta općine, kantona, odnosno Federacije. Imajući u vidu da obje osnivačke odluke utvrđuju da se na pitanja imenovanja i razrješenja organa upravljanja, rukovođenja i nadzora u Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla primjenjuju odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti, a da pri tome ni navedene odluke, niti sam Zakon, ovo pitanje ne vezuju za zaključivanje međuosnivačkog ugovora, već za činjenicu preuzimanja osnivačkih prava, odnosno stupanje na snagu osnivačkih odluka nadležnih zakonodavnih tijela Federacije i kantona, jasno je da za imenovanje ovih organa u skladu sa zakonom nije ni potrebno čekati zaključivanje ugovora između osnivača. Važno je istaći da ugovori između osnivača nisu zaključeni ni za druge dvije univerzitetsko-kliničke bolnice u Federaciji BiH (Klinički centar Univerziteta u Sarajevu