Author name: Mirsad Hadzic

Oprez: Oluja iz Italije dolazi kod nas Nakon formiranja oluje koja je svoj put ponovo počela iz Italije, preko Slovenije i Hrvatske doći će u Bosnu i Hercegovinu. Prema izvještajima sa terena novoformirana oluja već je protutnjala Italijom. U Milanu je stvoren vrtlog u obliku tornada, a u Rijeci udari vjetra srušili su kontejnersku dizalicu. Poplave i srušena stabla odlika je i ove oluje koja će zahvatiti i našu državu. Prema satelitskim snimcima oblaci su već počeli zahvatati sjevero-zapadni dio Bosne i Hercegovine, a ubrzo će poklopiti veći dio zemlje. Civilna zaštita već je izdala upozorenje i prateće informacije. Iz Službe civilne zaštite grada Tuzle upozoravaju građane da, prema prognozama Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH, za dane 21. 07 i 22. 07.2023. godine, očekuju lokalni pljuskovi, praćeni grmljavinom i pojačanim vjetrom. Moguća je i pojava grada. Uz grmljavinu se očekuje i vjetar brzine 45-65 km/h. Na snazi je NARANDŽASTO upozorenje. Imajući u vidu posljednje događaje u regionu, mnogim gradovima u Bosni i Hercegovini i našem gradu, ovakve meteorološke pojave mogu biti nepredvidljive, opasne i ugroziti sigurnost građana. Iz navedenih razloga, neophodno je pratiti upozorenja o meteorološkim pojavama i primjenjivati preporuke za postupanje u takvim slučajevima, kako bi se umanjio rizik od povreda, gubitaka života građana i nastanka potencijalne štete. Civilna zaštita apeluje da građani u slučaju grmljavinskog i olujnog nevremena provode mjere samozaštite i izbjegavaju: sklanjanje ispod visokih izoliranih stabala na otvorenom– nikada nemojte stajati ispod visokog drveća na otvorenom prostoru. stajanje pokraj prozora, otvorenih vrata, metalnih stubova i predmeta kao što su slavine, utičnice i električni prekidači, korištenje telefona i mobitela tokom oluje, isključiti sve električne uređaje, izbjegavati osamljena stabla i rub šume, izbjegavati nošenje metalnih predmeta, izbjegavati boravak u blizini strujnih vodova i dalekovoda, Sklonite se od bilo kakvih visokih objekata (stubova i sl.) i imajte u vidu da je sigurno rastojanje jednako visini objekta, Nemojte stajati uspravno, čučnite ili se makar sagnite, ne dodirujući zemlju rukama, a ako ste u grupi držite rastojanje od 5 metara između sebe. U slučaju da se zateknete u poplavnom području, potrebno je: Ne prilaziti obalama s obzirom na moguće povećanje dubina i brzina tečenja vode u rijekama i potocima; ne dirati električne aparate ako su mokri i ako je voda već doprla do njih, isključiti električne i druge instalacije i vodu; pitku vodu i životne namirnice podići na više nivoe u kući ili stanu; ako ste u mogućnosti, spriječite prodiranje vode u najniže dijelove objekata podizanjem barijera ili pomozite prilikom uređenja istih (vreće sa pijeskom, zemlja, i dr.). U slučaju nastanka određene opasnosti i ugrožavanja ljudskih života što hitnije pozvati vatrogasce na broj 123 ili Operativni centar civilne zaštite na broj 121.

Italija: Tornado protutnjao Milanom Zastrašujući snimak kruži internetom snimljen u trenutku kada je tornado pogodio talijanski grad Milano. Dijelovi grada u Lombardiji, na sjeveru Italije, izgledaju sablasno nakon oborenih stabala  i oštećenih zgrada. Ogroman tornado zahvatio je Milano, krhotine se mogu vidjeti kako se vrte u zraku dok se crni oblaci nadvijaju gradom. Vatrogasci su upućeni na više od 110 poziva,a loše vrijeme i poplave otežavaju rad ekipama na terenu.  situaciju, Strahuje se da su neki ljudi možda povrijeđeni, javlja italijanski meteorološki sajt MeteoWeb.   confirmed tornado in the urban area of ​​Cernusco sul Naviglio east of Milano about 90 minutes ago @Djpuco @pgroenemeijer 📷 Marco Rabito pic.twitter.com/zboT5nkqvu — Unwetter-Freaks (@unwetterfreaks) July 21, 2023   Izvor: Super TV/Twitter

Po prvi put: FBiH sufinansira ulaganja dijaspore u povratnička mjesta Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica raspisalo je Javni poziv za podnošenje prijava za sufinansiranje investicijskih projekata iseljeništva u povratničkim sredinama na prostoru BiH. Poziv je raspisan za područja srednje razvijenih, nerazvijenih i izrazito nerazvijenih općina i gradova u skladu sa indeksom razvijenosti Federalnog zavoda za programiranje razvoja. Cilj Javnog poziva je podržati realizaciju investicijskih projekata pokrenutih od strane poduzetnika iz bosanskohercegovačkog iseljeništva radi ekonomskog osnaživanja povratnika u povratničkim mjestima, te animiranje građana koji imaju boravište van države da daju doprinos ekonomskom napretku Federacije Bosne i Hercegovine i Bosne i Hercegovine. Rasorni ministar Nerin Dizdar kaže da je Federalno ministarstvo raseljenih osoba i povratnika raspisalo ovaj poziv, po prvi put, a u skladu sa opredjeljenjem nove Vlade FBiH i ministarstva da se osigura dugoročna ekonomska stabilnost povratničkih zajednica. – Drugo jednako bitno strateško opredjeljenje je i zaustavljanje odliva stanovništva i kreiranje uslova za eventualno preokretanje trenda, te uključivanje iseljeništva u društveno-ekonomske trendove u Bosni i Hercegovini. Podsjećam da prema službenim podacima, na račune u Bosni i Hercegovini iz inostranstva godišnje biva uplaćeno blizu 4 milijarde KM, ne računajući novčanu pomoć koja se doznači mimo bankarskog sistema. To je ogroman ekonomski potencijal koji ujedno potvrđuje da naši državljani u iseljeništvu imaju želju i opredijeljenje da doprinose ekonomskoj stabilnosti Bosne i Hercegovine, kaže Dizdar. Pojašnjava da je namjera stvoriti sistemske preduslove koji će omogućiti našim građanima u inostranstvu da vlastita sredstva investiraju i na najefikasniji način doprinose razvoju naše države. – Ovim javnim pozivom, kojim uz reintegraciju našeg iseljeništva u domaće tokove želimo dati snažniji impuls zapošljavanju povratnika, krećemo u realizaciju strateških ciljeva u smislu redefinisanja uloge ministarstva koje se ima namjeru dosta više fokusirati na razvojne, ekonomske mjere podrške povratku, kazao je Dizdar. Pravo učešća imaju investitori, pravna lica, privredni subjekti registrovani van Bosne i Hercegovine čiji su vlasnici/većinski suvlasnici državljani Bosne i Hercegovine koji imaju boravište van Bosne i Hercegovine, a koji planiraju proširiti poslovanje na područje Bosne i Hercegovine u roku od 90 dana od dana potpisivanja sporazuma o dodjeli sredstava po ovom Javnom pozivu. Pravo učešća imaju i fizička lica, državljani Bosne i Hercegovine koji imaju boravište u iseljeništvu koji namjeravaju investirati u pokretanje novog privrednog društva u Bosni i Hercegovini. Planirana sredstva za sufinansiranje investicijskih projekata u skladu sa ovim Javnim pozivom iznose ukupno 600.000 KM.  Vrijednost sufinansiranja jednog investicijskog projekta od strane Ministarstva će iznositi do 150.000 KM. Izabrani investitori preuzimanju obaveze da najmanje 70% svog ulaganja realizuju u novcu, što će dokazati potvrdom ovlaštene finansijske institucije (banke) o izvršenom transferu kapitala u Bosnu i Hercegovinu, prilikom potpisivanja sporazuma o dodjeli sredstava po ovom Javnom pozivu; preostalu vrijednost realizuju kroz ulaganje u: objekte, opremu, obuku radnika, licenciranje/certificiranje. Rok za dostavljanje prijava je 15. septembar 2023. godine.

Porodica Dženana Memića nakon presude: Ovo je zrnce pravde i idemo dalje Vijeće Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine u petak je izreklo drugostepenu presudu u predmetu “Zijad Mutap i drugi”, u vezi sa slučajem smrti Dženana Memića 2016. godine, kojom su optuženi Alisa Ramić (rođena Mutap) i Hasan Dupovac proglašeni krivim zbog prikrivanja dokaza. Alisa Ramić (Mutap), djevojka stradalog Dženana Memića je osuđena na dvije i po godine zatvora, a Hasan Dupovac, bivši načelnik Odjeljenja za saobraćajne istrage u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) Kantona Sarajevo (KS), na tri godine zatvora. Alisa Ramić je proglašena krivom zbog davanja lažnog iskaza, a Dupovac je osuđen zbog zloupotrebe položaja. Zijad Mutap, Josip Barić i Muamer Ožegović oslobođeni su. “Cijelo vrijeme govorimo bit će pravde i ima je. Ovo je zrnce pravde, ali je ima. Ovo je peti postupak, ali Apelaciono vijeće je pokazalo da ima pravde u ovoj državi. Ići ćemo dalje, nećemo stati. Hasan Dupovac nikad više neće biti policajac, to je veliki uspjeh za ovu državu”, rekao je Muriz Memić, otac Dženana Memića. Poručio je da je današnja presuda dokaz da nisu lagali. Dženanova sestra Arijana Memić podsjetila je da noć kada je Dženan primljen u bolnicu. “Kada smo tu noć bili u bolnici i čekali da čujemo vijesti kako je Dženan, Alisa je tada rekla: ‘Tata, zovi svoje ljude i riješi ovo’. S jedne strane smo sedam godina imali tatu koji je imao svoje ljude, ali nije uspio riješiti. S druge strane imamo jednog babu koji nije imao svoje ljude ali imao je ljubav, vjeru i snagu za svoje dijete i koji je uspio ovo riješiti. Mi smo ovim zadovoljni, ali ovo je samo jedna etapa ka konačnom cilju. Ovo je pobjeda svih vas, nije naša. Mi ovo ne možemo nazvati pobjedom jer nas Dženan neće dočekati kući kada dođemo”, kazala je Memić. Istakla je da su uspjeli dokazati ono što su govorili svih ovih godina. “Ono što je najvažnije i što će uslijediti nakon ovoga. a to je važnije od svake ove presude, a to je da se suočimo sa onima koji su dali sebi za pravo da oduzmu Dženanov život. Želim da im danas s ovog mjesta poručim da će oni imati poseban tretman što se nas tiče. Za tu osobu koja je dala sebi za pravo da oduzme njegov život tražiti ćemo najstrožije kazne i vjerujte da ćemo istrajati u tome”, dodala je Memić. Svi optuženi su 24. novembra 2022. oslobođeni krivice, a Apelaciono vijeće Suda BiH je u martu ove godine ukinulo prvostepenu presudu te naložilo ponovno suđenje. Oni su se teretili da su pristupili grupi za organizirani kriminal koju je, kako je naveo Sud BiH, formirao Zijad Mutap radi prikrivanja dokaza o načinu na koji je Dženan Memić zadobio teške i opasne po život tjelesne povrede 8. februara 2016. godine, uslijed kojih je preminuo, pa su prikrivanjem dokaza i počinitelja, fingiranjem dokaza, prikrivanjem činjenica koje su im poznate, poduzimali radnje s ciljem prikrivanja stvarnog načina na koji je Dženan Memić zadobio teške tjelesne povrede opasne po život, a sve u namjeri da prikriju stvarne počinitelje i stvarni način na koji je mladić povrijeđen. Apelacijsko vijeće je tokom ponovnog suđenja dozvolilo svjedočenje jednog od ključnih svjedoka, neurohirurga Kemala Dizdarevića, koji je u sudnici ponovio stav da Alisa Ramić, djevojka koja je bila s Dženanom u trenutku njegovog stradanja, nema amneziju, na koju se pozivala od početka. Odbrane Zijada Mutapa i njegove kćerke Alise Ramić zatražile su oslobađajuću presudu, ocijenivši da Državno tužilaštvo nije van svake razumne sumnje uspjelo dokazati odgovornost optuženih za djela koja im se stavljaju na teret. Odbrane su u završnoj riječi ocijenile da nisu dokazani navodi o organizovanju kriminalne grupe i davanju lažnog iskaza, te pomaganju učinitelju nakon počinjenja krivičnog djela. Dženan Memić je teško povrijeđen 8. februara 2016. godine u Velikoj aleji na Ilidži, a preminuo je nekoliko dana kasnije. Tužilaštvo Kantona Sarajevo pokušalo je dokazati da se radilo o saobraćajnoj nesreći, za koju su bili optuženi Ljubo i Bekrija Seferović. Optužnicu tužioci u dva navrata nisu uspjeli dokazati pred Kantonalnim sudom u Sarajevu. Nakon što su te presude poništene, Vrhovni sud Federacije BiH takođe je utvrdio da nema dokaza da je Dženan stradao u saobraćajnoj nesreći. U slučaj Memić uključilo se i državno tužilaštvo, tako da se pred Sudom BiH vodio drugi proces koji je trebalo da utvrdi da li je proteklih godina bilo prikrivanja dokaza i ometanja istrage.

Vanjskotrgovinski robni deficit BiH u prvoj polovini 2023. iznosio 4,9 milijardi KM  Izvoz je u periodu januar – juni 2023. godine bio manji za 4,5 posto u odnosu na isti period 2022. dok je uvoz smanjen za 0,6 posto U robnoj razmjeni Bosne i Hercegovine s inozemstvom, izvoz je u periodu januar – juni 2023. godine iznosio 8,6 milijardi konvertibilnih maraka (KM), što je za 4,5 posto manje nego u istom periodu 2022. godine, dok je uvoz iznosio 13,6 milijardi (KM), što je za 0,6 posto manje nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 63,8 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 4,9 milijardi KM, objavila je državna Agencija za statistiku. Izvoz u zemlje CEFTA je iznosio 1,6 milijardi KM, što je za 5,4 posto manje nego u istom periodu 2022. godine, dok je uvoz iznosio 1,5 milijardi KM, što je za 6,1 posto manje nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 101,6 posto. Izvoz u zemlje EU je iznosio 6,3 milijarde KM, što je za 4,6 posto manje nego u istom periodu 2022. godine, dok je uvoz iznosio 7,9 milijardi KM, što je za 3,5 posto više nego u prvih šest mjeseci prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 80,7 posto.

Na snazi je narandžasto upozorenje, očekuju se lokalni pljuskovi, praćeni grmljavinom i pojačanim vjetrom Iz Službe civilne zaštite grada Tuzle upozoravaju građane da, prema prognozama Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH, za dane 21. 07 i 22. 07.2023. godine, očekuju lokalni pljuskovi, praćeni grmljavinom i pojačanim vjetrom. Moguća je i pojava grada. Uz grmljavinu se očekuje i vjetar brzine 45-65 km/h. Na snazi je NARANDŽASTO upozorenje. Imajući u vidu posljednje događaje u regionu, mnogim gradovima u Bosni i Hercegovini i našem gradu, ovakve meteorološke pojave mogu biti nepredvidljive, opasne i ugroziti sigurnost građana. Iz navedenih razloga, neophodno je pratiti upozorenja o meteorološkim pojavama i primjenjivati preporuke za postupanje u takvim slučajevima, kako bi se umanjio rizik od povreda, gubitaka života građana i nastanka potencijalne štete. Civilna zaštita apeluje da građani u slučaju grmljavinskog i olujnog nevremena provode mjere samozaštite i izbjegavaju: sklanjanje ispod visokih izoliranih stabala na otvorenom– nikada nemojte stajati ispod visokog drveća na otvorenom prostoru. stajanje pokraj prozora, otvorenih vrata, metalnih stubova i predmeta kao što su slavine, utičnice i električni prekidači, korištenje telefona i mobitela tokom oluje, isključiti sve električne uređaje, izbjegavati osamljena stabla i rub šume, izbjegavati nošenje metalnih predmeta, izbjegavati boravak u blizini strujnih vodova i dalekovoda, Sklonite se od bilo kakvih visokih objekata (stubova i sl.) i imajte u vidu da je sigurno rastojanje jednako visini objekta, Nemojte stajati uspravno, čučnite ili se makar sagnite, ne dodirujući zemlju rukama, a ako ste u grupi držite rastojanje od 5 metara između sebe. U slučaju da se zateknete u poplavnom području, potrebno je: Ne prilaziti obalama s obzirom na moguće povećanje dubina i brzina tečenja vode u rijekama i potocima; ne dirati električne aparate ako su mokri i ako je voda već doprla do njih, isključiti električne i druge instalacije i vodu; pitku vodu i životne namirnice podići na više nivoe u kući ili stanu; ako ste u mogućnosti, spriječite prodiranje vode u najniže dijelove objekata podizanjem barijera ili pomozite prilikom uređenja istih (vreće sa pijeskom, zemlja, i dr.). U slučaju nastanka određene opasnosti i ugrožavanja ljudskih života što hitnije pozvati vatrogasce na broj 123 ili Operativni centar civilne zaštite na broj 121. Služba civilne zaštite grada Tuzla

Ekstremne klimatske nepogode upozorenje su prirode da je potrebna promjena načina života ZAGREB – Nezapamćena oluja koja je pogodila regiju, odnijela brojne živote i prouzročila ogromnu štetu, upozorenje je na prirodne nepogode koje možemo očekivati sve češće. Posljedice globalnog zagrijavanja prisutne su ovdje i sada. Nauka i struka već dugo upozoravaju na njih, ali i dalje bez pravog i sistemskog odgovora. Nedavno tijesno i jedva izglasan Zakon o obnovi prirode u Europskom parlamentu pokazao je kako i dalje ne postoji dobra volja i spremnost donositelja odluka i privrede na transformaciju i dekarbonizaciju, koje su nužne ako želimo sačuvati ono malo prirodnih resursa koji su nam preostali, a posljedično i cijela planeta za naše potomke. Zakon o obnovi prirode, iako jedan od ključnih dijelova Zelenog dogovora Europske unije, jedva je izglasan uslijed snažne kampanje dezinformacija konzervativnih i desničarskih političara, te određenih privrednih lobija. Europska unija temelji se na kompromisu interesa njezinih država članica. Međutim, s prirodom i hitnom potrebom za rješavanjem klimatske krize i gubitka bioraznolikosti –  kompromisa ne bi trebalo biti. „Koliko ljudskih života treba biti izgubljeno i koja je cijena materijalne štete koju smo spremni platiti prije nego shvatimo da moramo zaustaviti daljnje zagrijavanje planeta, krenuti u ozbiljnu dekarbonizaciju društva, zaštititi prirodu i njena staništa, i da u toj transformaciji trebamo sudjelovati svi jednako? Umjesto toga, investicije u fosilne industrije su se povećale dok se gušimo u plastici koje će u morima uskoro biti više nego riba“, pita se Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adrije. Cijela planeta je u klimatskoj krizi. Atmosfera je 1,1°C toplija od predindustrijskih vremena, a ekstremne vremenske neprilike sve su gore i češće. Vremenske nepogode prouzrokovane klimatskim promjenama osjećaju se diljem planete, uzrokuju ogromne gubitke života i zdravlja ljudi, generiraju ogromne štete u ekosistemu, proizvodnji hrane i vode, te štete na infrastrukturi. Često su najranjivije i najsiromašnije zemlje najviše pogođene, čime se broj klimatskih izbjeglica naglo povećava iz godine u godinu. Međunarodni panel o klimatskim promjenama IPCCR naučno je potvrdio činjenicu da su aktivnosti ljudi prouzrokovale emisije stakleničkih plinova i dovele do povećane učestalosti i intenziteta nekih vremenskih i klimatskih ekstrema. Klimatske promjene su globalni problem koji zahtijeva hitno globalno rješenje. „Moramo dramatično smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima koja zagađuju okoliš i puno bržim tempom prijeći na obnovljive izvore energije. Moramo promijeniti način na koji dobivamo energiju, kako putujemo, koliko resursa trošimo, kako proizvodimo hranu i što jedemo. Dekarbonizacija gospodarstva je nužna, kao i prelazak na kružno gospodarstvo u kojem ne dominira glad za neprekidnim rastom čime se troše ograničeni resursi. Svi naši napori trebaju se usmjeriti na prelazak na održivo gospodarstvo i život u skladu s prirodom“, zaključuje Kalauz. Izvor: Super TV/AA/WWFAdria