Author name: Ermina S.

Državljanka BiH lišena slobode zbog krijumčarenja 11 osoba iz Pakistana Krijumčarenje je spriječeno prilikom nadzora državne granice i kontrolom putničkog motornog vozila Seat, bh. nacionalnih oznaka, u mjestu Kozara na području Čajniča, objavila je Granična policija Bosne i Hercegovine.  Pripadnici Granične policije Bosne i Hercegovine 17. septembra lišili su slobode državljanku Bosne i Hercegovine, E.B. (1999.), nakon što je otkrivena u krijumčarenju 11 osoba afroazijskog porijekla. Krijumčarenje je spriječeno prilikom nadzora državne granice i kontrolom putničkog motornog vozila Seat, bh. nacionalnih oznaka, u mjestu Kozara na području Čajniča, objavila je Granična policija Bosne i Hercegovine. Zbog postojanja osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo krijumčarenje osoba, o navedenom događaju su obaviješteni dežurni tužilac Tužilaštva BiH i sudija za prethodni postupak Suda BiH, prema čijim su naredbama vozilo i drugi dokazni materijali privremeno oduzeti, a državljanka BiH ispitana u svojstvu osumnjičene. Krijumčareni strani državljani nisu posjedovali identifikacione dokumente, a u Upitnicima za migrante su izjavili da dolaze iz Pakistana. Predati su pripadnicima Službe za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine na daljnje postupanje. Protiv osumnjičene bh. državljanke, Tužilaštvu BiH bit će dostavljen Izvještaj o počinjenom krivičnom djelu krijumčarenje osoba.

U jeku rata u Ukrajini: Metro stanice u Harkovu pretvorene u osnovne škole U pet harkovskih metro stanica nastavu pohađa 1.080 osnovaca kojima su osigurani i hrana i prevoz. U jeku rata u Ukrajini učenici u Harkovu školovanje nastavljaju u improviziranim učionicama u metro stanicama. Harkov je i dalje česta meta ruskih raketnih napada, zbog čega su metro stanice adaptirane za održavanje nastave za više od hiljadu osnovaca. Lokalna vlast u Harkovu osigurala je i hranu za učenike, kao i prevoz i pratnju do kuće. Direktorica Odjela za obrazovanje pri gradskim vlastima Harkova Olga Demenko kazala je u razgovoru za Anadolu da su škole postale mete ruskih napada početkom rata i da se nastava širom Ukrajine uglavnom odvija u online formatu. Ističući da je nastava za osnovce u harkovskim metro stanicama počela ovog septembra, Demenko je rekla da u pet stanica nastavu pohađa ukupno 1.080 učenika, koji su razvrstani u 64 razredna odjeljenja. “Srednjoškolci su se navikli na online nastavu i sposobni su da je koriste, ali mališanima je potrebna socijalizacija u školi. Među 64 razreda imamo 26 odjeljenja prvačića. Za njih je nastava veoma važna“, pojasnila je Demenko. U tim školama su, pored nastavnog osoblja, angažirani i psiholozi, zdravstveno osoblje i pripadnici snaga sigurnosti. “Prinuđeni smo da na ovaj način obrazujemo djecu koja su budućnost Ukrajine. Nadamo se da će rat završiti i da će mir biti uspostavljen, a djeca vraćena u učionice“, zaključila je Demenko. Učiteljica Natalija Petrenko istakla je da su mnogi osnovci s porodicama izbjegli iz Ukrajine, ali da je i za njih organizirana večernja škola u online formatu. “Važno je da djecu vratimo u učionice i oni ovdje imaju adekvatne uvjete i sretni su. U početku su roditelji bili zabrinuti, ali sada su se uvjerili da je nastava dobro organizirana“, kazala je Petrenko. I pedijatrica Lilija Bogdan je angažirana u jednoj od škola u metro stanicama i zadužena je da prati zdravstveno stanje učenika. “Nadgledamo djecu, vršimo redovne kontrole. Djeca se ovdje osjećaju dobro. Veseli su i raspoloženi“, rekla je Bogdan.

U BiH danas sunčano vrijeme uz postepeno naoblačenje poslije podne Vjetar slab, uglavnom, zapadni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 14 do 20, na jugu do 22, a dnevna od 26 do 32 stepena, objavili su iz FHMZ-a BiH. U Bosni i Hercegovini se danas očekuje sunčano vrijeme uz postepeno naoblačenje tokom poslijepodneva, saopštio je Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ) BiH. Vjetar slab, uglavnom, zapadni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 14 do 20, na jugu do 22, a dnevna od 26 do 32 stepena. U Sarajevu sunčano vrijeme. U drugom dijelu dana postepeno naoblačenje. Jutarnja temperatura oko 15, a dnevna oko 28 stepeni Celzijusa. U utorak će jutro biti umjereno do pretežno oblačno, uz postepeno naoblačenje. U jutarnjim satima kiša ili lokalni pljuskovi su mogući u Hercegovini i istočnim područjima Bosne. Poslije podne i tokom noći kiša, pljuskovi i grmljavina se očekuju širom zemlje. Vjetar slab zapadni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 16 do 22, a dnevna od 24 do 29, na jugu do 32 stepena. U srijedu će biti pretežno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima lokalni pljuskovi, ponegdje praćeni grmljavinom, očekuju se u sjevernim i istočnim područjima Bosne, a poslije podne u većini područja. Vjetar slab promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura zraka od 13 do 19, na jugu do 21, a dnevna od 19 do 25, na jugu do 28 stepeni. U četvrtak se očekuje sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Prije podne po kotlinama Bosne i uz riječne tokove magla. Vjetar slab promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura zraka od 12 do 18, na jugu do 21, a dnevna od 22 do 28 stepeni.

Bh. prijestolnica domaćin džudo takmičenja Sarajevo European Open 2023 Predsjednik Organizacionog odbora Branislav Crnogorac kazao je da se ovo veliko takmičenje po treći put održava u Sarajevu. U Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Hercegovine, 16. i 17. septembra održat će se Sarajevo European Open 2023 na kojem će učestvovati džudisti iz 30 država. Ovim povodom održana je konferencija za novinare Džudo saveza Bosne i Hercegovine kojoj su prisustvovali predsjednik Organizacionog odbora Branislav Crnogorac, direktor Turističke zajednice Kantona Sarajevo Haris Fazlagić, bh. džudistkinja Larisa Cerić i bh. džudista Toni Miletić. Crnogorac je naglasio da se ovo veliko takmičenje po treći put održava u Sarajevu. “Poznato je da je Džudo savez Bosne i Hercegovine jedan od najboljih tehničkih organizatora velikih sportskih priredbi, posebno džudo sporta. Mi smo imali čast da 2003. godine organiziramo Evropsko prvenstvo za juniore, i to Evropsko prvenstvo je te godine proglašeno najboljom tehničkom organizacijom u konkurenciji svih evropskih takmičenja”, rekao je Crnogorac. Istakao je da je European Open kriterijsko takmičenje na kojem pobjednici plasmanom osvajaju bodove za olimpijsku i svjetsku rang listu. “Ovo je posebno važno jer se nalazimo u predolimpijskoj godini. Naši sportisti će nastojati da osvoje bodove ovdje kako bi se domogli olimpijske norme. U ovom trenutku Džudo savez Bosne i Hercegovine ima jednu olimpijsku normu, a njena nositeljice je naša Larisa Cerić”, kazao je Crnogorac. Dodao je da je Cerić favorit na ovom takmičenju, a bh. džudista Miletić će imati zahtjevno takmičenje gdje će morati uložiti maksimalne napore da bi osvojio bodove za predstojeće Olimpijske igre 2024. godine. “Optimista sam kada su u pitanju rezultati jer nastupa naš najbolji tim”, poručio je Crnogorac, koji je ujedno i trener bh. tima. Fazlagić je istakao da je vrlo važno da se ovakve manifestacije održavaju u Sarajevu, odnosno Bosni i Hercegovini. “Turistička zajednica će i u budućnosti ovo pomagati jer ovo su vrhunski sportski događaji kako bi nam dolazili vrhunski sportisti, da se pune hoteli, da ljudi ostaju što više dana i da nose lijepa sjećanja iz Sarajeva i budu naši ambasadori kada se vrate u svoje zemlje”, kazao je Fazlagić. Najbolja bh. džudistkinja izjavila je da uvijek voli da se takmiči u Sarajevu jer je to poseban osjećaj. “Znam da se od mene puno očekuje. Uvijek želim da se predstavim na najbolji način, da se čuje himna Bosne i Hercegovine i nadam se da će i ovaj put tako biti. U dobroj sam formi, dobro treniram. Prvi sam nosilac, konkurencija je jaka ali znam da mogu i znam da ću dati sve od sebe”, rekla je Cerić. Miletić je istakao da je svjestan da je u njegovoj kategoriji velika konkurencija i da svi žele skupiti bodove za Olimpijske igre, ali će učiniti sve da ih i on osvoji. “Izuzetne su emocije uvijek kada se nastupa u Sarajevu, kada dođe domaća publika. Nadam se da ćemo jako dobro odraditi sve i potrudit ćemo se da skupimo bodove koji su potrebni za Olimpijske igre”, kazao je bh. džudista. Na European Openu 2023 u Sarajevu učestvovat će ukupno 268 takmičara iz 30 država, a Bosnu i Hercegovinu će se predstavljati 15 takmičara.

Bećirović: Istina o počinjenom genocidu i naslijeđe Haškog tribunala ostaje trajna opomena čovječanstvu Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović zatražio od generalnog sekretara UN-a, predsjednika Generalne skupštine UN-a i predsjednice Rezidualnog mehanizma za krivične sudove da se arhivska građa Haškog tribunala pohrani u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Iz presuda Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, političari iz susjednih država, ali i neki iz Bosne i Hercegovine moraju izvući pouke, poručio je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović na međunarodnoj konferenciji na temu “30 godina od osnivanja Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, nasljeđe i izazovi”. Konferenciji prisustvuju bivše i sadašnje sudije, tužioci, žrtve svjedoci, novinari svjedoci, kao i studenti sa prostora bivše Jugoslavije. Cilj konferencije jeste ukazati na doprinos MKSJ u međunarodnom pravnom poretku, doprinos svjedoka u procesima ali i pitanje kako nastaviti dalje sa procesuiranjem ratnih zločina. “Današnja konferencija ima veliki značaj jer ukazuje na značaj i rezultate rada Haškog tribunala, ali i podiže svijest u nacionalnim i međunarodnim okvirima o važnosti suprotstavljanja ideologijama i politikama koje dovode do genocida, zločina protiv čovječnosti i drugih zločina”, rekao je Bećirović. Podsjetio je da je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) 25. maja 1993. osnovalo Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju (MKTJ) s ciljem zaustavljanja kršenja međunarodnog humanitarnog prava, kao i kršenja zakona i običaja ratovanja. Kako je kazao, Vijeće sigurnosti UN-a je donijelo odluku da se osnuje međunarodni sud sa isključivim zadatkom da krivično goni osobe odgovorne za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava počinjena na teritoriji bivše Jugoslavije od 1. januara 1991. godine, do datuma koji odredi Vijeće sigurnosti nakon ponovne uspostave mira, te je usvojenom Rezolucijom naložio i da se usvoji Statut Međunarodnog suda. “Vijeće sigurnosti UN-a je usvojenom Rezolucijom utvrdilo da situacija na području bivše Jugoslavije, a prevashodno na području Republike Bosne i Hercegovine, predstavlja prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti. Rezolucijom je Vijeće sigurnosti UN-a iskazalo odlučnu namjeru da zaustavi takve zločine i da preduzme efektivne mjere da se osobe koje su za njih odgovorne privedu pred lice pravde. Naime, Vijeće sigurnosti UN-a je bilo uvjereno da bi kao ad hoc mjera, osnivanje međunarodnog suda i krivično gonjenje osoba odgovornih za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava, doprinijelo uspostavljanju i održavanju mira”, podsjetio je Bećirović. Istakao je da je osnivanjem Haškog tribunala zauzet jasan stav – procesuiranje lica odgovornih za počinjenje ratnih zločina od suštinskog je značaja za cjelokupnu međunarodnu zajednicu, ali i za svaku državu ponaosob. “Svjedoci smo da se međunarodni oružani sukobi, nažalost, i dalje događaju, stoga svi oni koji prijete ili upotrebljavaju silu, suprotno Povelji UN-a, trebaju biti svjesni da će se pozvati na odgovornost za počinjena krivična djela, te da će se pred nadležnim sudskim organima utvrditi objektivne činjenice o pravnoj prirodi datih sukoba. Osnivanjem Tribunala, međunarodna zajednica je potaknula razvoj međunarodnog krivičnog prava i dala vjetar u jedra ideji o ukidanju nekažnjivosti za teška kršenja Ženevskih konvencija, zakona i običaja ratovanja, genocida i zločina protiv čovječnosti. Svojim radom Tribunal je, jednako kao i Mehanizam, dao mogućnost žrtvama da se i njihov glas čuje, čime je aktualizirano pitanje položaja žrtve u savremenim krivičnopravnim postupcima”, rekao je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Naglasio je da je osnivanje MKTJ-a imalo pravni, historijski, civilizacijski i moralni značaj. “Tribunal je bio prvi međunarodni krivični sud formiran nakon Nirnberškog i Tokijskog suda koji su procesuirali zločince nakon Drugog svjetskog rata. Haški tribunal je ostavio ogromnu arhivu o počinjenom genocidu nad Bošnjacima, zločinima protiv čovječnosti i drugim zločinima. Između ostalog, hašku zaostavštinu čini: 2,5 miliona transkripata sudskih procesa, 422.000 dokumenata i 30.000 videozapisa. U Haškom tribunalu održano je 10.800 dana suđenja, a svjedočilo je preko 4.600 svjedoka. Ukupno je izrečeno skoro 1.500 godina zatvora i 7 doživotnih kazni. Tribunal nije sudio narodima već je utvrđivao individualnu odgovornost. Iz presuda MKTJ, političari iz susjednih država, ali i neki iz Bosne i Hercegovine moraju izvući pouke. Oni moraju shvatiti da se politika sile, agresije i zločina ne isplati i da uvijek postoje mehanizmi koji sankcioniraju takve politike. Istina o počinjenom genocidu i naslijeđe Haškog tribunala ostaje trajna opomena čovječanstvu”, poručio je Bećirović. Prema njegovim riječima, civilizacijska tekovina MKTJ-a je da su pred lice pravde izvedeni neki od najviših dužnosnika odgovornih za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine. “Izvođenje pred Haški tribunal predsjednika, generala, upravnika logora i drugih odgovornih lica nadmašilo je i početna očekivanja s početka rada ovog međunarodnog ad hoc suda. Odlukama koje se tiču genocida počinjenog nad Bošnjacima, zločina protiv čovječnosti i drugih ratnih zločina, MKTJ je pokazao da visoki položaj nekog pojedinca ne može biti zaštita od krivičnog gonjenja. Tribunal je potvrdio i pravnu prirodu rata vođenog protiv međunarodno priznate države Republike Bosne i Hercegovine”, rekao je Bećirović. Istakao je da je pravosnažnim presudama Haškog tribunala, uključujući i presude o udruženim zločinačkim poduhvatima, dokazano da je riječ o međunarodnom oružanom sukobu. “Susjedne države su vodile rat za teritorije s ciljem stvaranja velike Srbije, a u jednom periodu rata i velike Hrvatske. Nažalost, uprkos presudama MKTJ i Međunarodnog suda pravde, još uvijek svjedočimo anticivilizacijskom djelovanju nekih političara koji negiraju genocid i glorificiraju ratne zločince. Opasnost od političara koji slijede ideologiju i politiku zločinaca ne smijemo podcijeniti. Ni mi u Bosni i Hercegovini, ni međunarodna zajednica. Nakon trideset godina rada Tribunala (i Mehanizma) pred nama su novi zadaci: kazivanje istine i njegovanje kulture sjećanja”, smatra Bećirović. Mišljenja je da bi se taj zadatak mogao obaviti potrebno je krenuti od objektivnih činjenica utvrđenih u postupcima pred Tribunalom. “Ma kako bolne i teške one bile, moramo krenuti od njih, jer samo one mogu predstavljati osnovu za uspostavu stabilnog i prosperitetnog društva. Laži, manipulacije i veličanje zločinačkih politika i ideologija ne vode u dobrom pravcu. Povodom 30-te godišnjice od osnivanja Haškog tribunala podsjećam da sam zatražio da UN donese pravedno rješenje i da kompletnu originalnu arhivu Haškog tribunala pohrani u Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Hercegovine”, kazao je Bećirović. Naime, kao član Predsjedništva BiH početkom ove godine zatraži je od generalnog sekretara UN-a, predsjednika Generalne skupštine UN-a i predsjednice Rezidualnog mehanizma za krivične sudove da se arhivska građa Haškog tribunala pohrani

U Sarajevu konferencija o osnivanju MKSJ-a: Hag je procesuirao najodgovornije Konferenciji prisustvuju bivše i sadašnje sudije, tužioci, žrtve svjedoci, novinari svjedoci, kao i studenti s prostora bivše Jugoslavije. Povodom 30 godina od osnivanja Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) danas je u Sarajevu počela dvodnevna međunarodna konferencija pod nazivom “30 godina od osnivanja MKSJ-a, naslijeđe i izazovi”, u organizaciji Udruženja “Pokret Majke enklava Srebrenice i Žepe“ te Udruženja žrtava i svjedoka genocida. Konferenciji prisustvuju bivše i sadašnje sudije, tužioci, žrtve svjedoci, novinari svjedoci, kao i studenti s prostora bivše Jugoslavije. Cilj konferencije je ukazati na doprinos MKSJ-a međunarodnom pravnom poretku, doprinos svjedoka u procesima, ali i pitanje kako nastaviti dalje s procesuiranjem ratnih zločina. Munira Subašić, predsjednica Pokreta “Majke enklave Srebrenica i Žepa”, kazala je da je cilj konferencije prvenstveno da kažu onima koji se bave pitanjem nestalih osoba, koji se bave procesuiranjem ratnih zločina, koji se bave ljudskim pravima, da su majke još uvijek tu. “Da čekamo istinu i tražimo pravdu, da nismo pronašle kosti naše djece, a zločinci slobodno šetaju, slobodno se veličaju i nagrađuju. Pravde nema na ovom svijetu. Mislim da je Haški tribunal uradio mnogo, da je osudio i presudio, a sudije iz BiH, Srbije i Hrvatske moraju nastaviti njihov put”, kazala je Subašić. Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, rekao je da se konferencija organizuje povodom 30 godina od osnivanja Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju. “Cilj je da napravimo rezime jednog ad hoc suda koji je po našem mišljenju doprinio razvoju međunarodnog prava, ali ono što je za nas najbitnije, presudio je najznačajnije i najodgovornije počinioce ratnih zločina na prostoru Bosne i Hercegovine, naravno i šire, na području Jugoslavije”, pojasnio je Tahirović. Prema njegovim riječima, sada se mora znati šta dalje. “Imamo presude, činjenice da se te presude negiraju, činjenicu da se veličaju presuđeni ratni zločinci i naravno zato su tu tužioci iz regije, naši glavni tužioci, tužioci iz Slovenije i Kosova, nažalost, iz Srbije se nisu odazvali, dok su iz hrvatske u zadnji momenat otkazali. Ali su tu tužioci koji bi nama trebali dati odgovore šta dalje i kako zaštititi te presude. Zadovoljan sam onim što je Tribunal uradio. Hag je procesuirao najodgovornije”, istakao je Tahirović. U konferenciji, između ostalih, učestvuju član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović, Graciela Gatti Santana, predsjednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MICT), Serge Brammertz, glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Abubacarr Tambadou, sekretar Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, Christian Schmidt, visoki predstavnik u BiH, i Johann Sattler, šef delegacije EU u BiH.

Helez u Londonu razgovarao sa specijalnim izaslanikom Peachom Na sastanku u londonskom Domu lordova razgovaralo se o aktualnim temama iz odbrambenog resora BiH, s posebnim osvrtom na rusku agresiju u Ukrajini te mogućim implikacijama na Bosnu i Hercegovinu i regiju. Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez, u funkciji zamjenika predsjedavajuće Vijeća ministara BiH, u utorak u Londonu se sastao sa specijalnim izaslanikom britanskog premijera za zapadni Balkan Stuartom Peachom. Na sastanku u londonskom Domu lordova razgovaralo se o aktualnim temama iz odbrambenog resora BiH, s posebnim osvrtom na rusku agresiju u Ukrajini te mogućim implikacijama na Bosnu i Hercegovinu i regiju. Helez je Peachu predstavio glavna postignuća sadašnjeg saziva Vijeća ministara BiH na ispunjenju 14 preduslova za otpočinjanje pregovora o punopravnom članstvu BiH u Evropskoj uniji. Sagovornici su konstatovali da ruski utjecaj u regiji zapadnog Balkana treba shvatiti ozbiljno, jer remeti dalji razvoj demokratkih prilika u regiji, negativno utječe na strane investicije i koči dalji ekonomski i demokratski razvoj zemalja regije. Helez je konstatovao da članstvo u NATO-u i Evropskoj uniji ostaju glavni vanjskopolitički ciljevi BiH, čije ispunjenje jedino garantuje dalji razvoj, napredak i boljitak za sve građane i narode Bosne i Hercegovine. U tom pogledu, sagovornici su se složili kako je od ključne važnosti dalji nastavak misije Snaga Evropske unije (EUFOR) u BiH, u čijem je mandatu zaštita slobode kretanje te mirnog i sigurnog okruženja u cijeloj Bosni i Hercegovini. Na kraju dana, izaslanstvo BiH će se sastati i s pomoćnikom ministra obrane UK za sigurnost Paulom Wyttom.

Podrška stručnom osposobljavanju i zapošljavanju djece iz reda boračke populacije Sporazum o realizaciji Programa sufinansiranja obavljanja stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa boraca i članova njihovih porodica danas su potpisali ministrica za boračka pitanja TK Senada Dizdarević i vršilac dužnosti direktora JU Služba za zapošljavanje Tuzlanskog kantona Miralem Softić. Ovim činom omogućena je realizacija planiranih finansijskih sredstava za obavljanje stručnog osposobljavanja branilaca i članova njihovih porodica u 2023/2024. godini, radi stručnog osposobljavanja istih za samostalan rad bez zasnivanja radnog odnosa. Time će se omogućiti da branioci i članovi njihovih porodica steknu radno iskustvo, potrebno za rad u struci za koju su se školovali, a kao uslov za polaganje stručnog ispita. „Planirana sredstva za finansiranje obavljanja stručnog osposobljavanja kandidata iznose 600.000 KM, ali je po ovom, prvom javnom pozivu, utrošeno 202.750,20 KM. Osigurana sredstva namijenjena su kao naknada za obavljanje stručnog osposobljavanja u bruto iznosu 462,90 KM mjesečno po osobi, od čega: 350,00 KM kandidatu na stručnom osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, a preostali iznos od 112,90 KM na ime plaćanja pripadajućih obaveza“, pojasnila je ministrica Dizdarević, ističući da će u narednom periodu, imajući u vidu da je preostao neutrošeni iznos sredstava, biti raspisan novi javni poziv kako bi se pružila dodatna prilika mladim osobama da se stručno osposobe za samostalan rad. Na osnovu ranije raspisanog javnog poziva, pravo na ovaj oblik podrške ostvarilo je 40 kandidata. Javni poziv za izbor poslodavaca biće objavljen 15. septembra, kako bi se kandidati mogli angažirati za obavljanje volonterskog staža. Također, ministrica Dizdarević je potpisala i Sporazum o udruživanju sredstava sa Federalnom službom za zapošljavanje, a što za cilj ima sufinansiranje zapošljavanja i samozapošljavanje djece šehida i poginulih boraca, koja se nalaze na evidenciji JU Službe za zapošljavanje TK. Za ovaj projekat Vlada Tuzlanskog kantona je osigurala 700.000 KM, koja su udružena sa istim iznosom kojeg je osigurao Federalni zavod za zapošljavanje, tako da je ze realizaciju projekta raspoloživo 1,4 miliona KM. Javni poziv za realizaciju ovog programa bit će raspisan do 20. septembra ove godine. Treba istaknuti da su oba projekta dobili veliku podršku u javnosti, a posebno su ih pozitivno ocijenili savezi i udruženja koja okupljaju pripadnike boračke populacije. Na kraju napomenimo da je sa današnjim danom u svrhu stručnog osposobljavanja za samostalan rad bez zasnivanja radnog odnosa, popularno nazvan „volonterski staž“, Ministarstvo ukupno u prethodnom periodu osiguralo cca 10 miliona KM.

Odluke sa 24. redovne sjednice Vlade Tuzlanskog kantona Utvrđen prijedlog izmjena Zakona o policijskim službenicima TK Na danas održanoj sjednici Vlada je utvrdila prijedlog izmjena i dopuna Zakona o policijskim službenicima Tuzlanskog kantona. Prijedlog izmjena i dopuna ovog Zakona rezultat je i javne rasprave koja je trajala 60 dana, a u koju su se uključile sve relevantne institucije i grupacije. Osim postojećih sredstava sile, kao dodatno sredstvo uvršteni su sprej sa nadražujućom materijom i sredstva za nasilno otvaranje i ulazak u prostorije, čime se policijskim službenicima omogućava da primjenom policijskih ovlaštenja u zakonskim okvirima upotrijebe i ovu vrstu sile, ukoliko se procijeni da se sa istom može ostvariti zakoniti cilj. Na danas održanoj sjednici Vlada je donijela Program o finansiranju projekata nedovoljno razvijenih, nerazvijenih i izrazito nerazvijenih jedinica lokalne samouprave u Tuzlanskom kantonu u 2023. godini. Ovim dokumentom izvršena je raspodjela ukupno 2 miliona KM. Od ovog iznosa za finansiranje projekata u Teočaku odobreno je 606.060,61 KM, Sapni 505.050,51 KM, Čeliću 464.646,46 KM, Kladnju 262.626,26 KM i Doboj Istoku 161.616,16 KM. Među ostalim odlukama koje je Vlada danas prihvatila našle su se i Mišljenje Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice na prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o uslovima i postupku legalizacije bespravno izgrađenih građevina, odluke o izmjenama i dopunama Plana robnih rezervi TK za period 2020 – 2024. godina, kao i Plana robnih rezervi TK za 2023. godinu, iznos novčane pomoći za djecu oboljelu od celijakije, TBC, leukemije, karcinoma i šećerne bolesti iznositi 71,00 KM mjesečno. Također danas je Vlada odobrila obnovu Ugovora o koncesiji za zahvatanje vode iz vlastitog izvora vodosnabdijevanja – bunara, zaključenog između Ministarstva poljoprivrede, šumartsva i vodoprivrede, kao koncesora i privrednog društva „Gakom“ d.o.o. Gračanica, Vlada je dala saglasnost na Odluku Kantonalnog štaba civilne zaštite da se za hitne intervencije usljed djelovanja prirodne nesreće uzrokovane olujnim nevremenom, jakim vjetrom i ledom u 2023. godini, Gradu Lukavac dodijeli jednokratna novčana pomoć u iznosu od 20.000 KM. Vlada je odobrila 3.000,00 KM Udruženju za zaštitu i unapređenje mentalnog zdravlja „Djetelina“ na ime troškova organizacije manifestacije „Međunarodni dan osoba treće životne dobi“, 2.000,00 KM Udruženju građana Nova ženska inicijativa na ime troškova organizacije i realizacije projekta „Maloljetnička trudnoća“, te 3.000,00 KM Udruženju žena Tuzla na ime troškova organizacije i realizacije manifestacije „Roze oktobar 2023“. Na današnjoj sjednici Vlada je podržala donošenje Programa vršenja profesionalnog osposobljavanja – rad u radionicama polaznika sa lakim intelektulanim teškoćama i kombinovanim smetnjama u Javnoj ustanovi Zavod za odgoj i obrazovanje osoba sa smetnjama u psihičkom i tjelesnom razvoj Tuzla. Imenovana je i  Komisija za provođenje postupka po javnom pozivu za raspodjelu sredstava sa potrošačke jedinice Mediji za 2023. godinu, te niz drugih odluka.

BiH i Hrvatska potpisale sporazum o rekonstrukciji mosta Brčko – Gunja Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edin Forto izjavio je da bi radovi o konstrukciji mosta Brčko – Gunja trebali početi do kraja sljedeće godine. Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edin Forto i potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske Oleg Butković potpisali su u utorak u Sarajevu sporazum između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Hrvatske o rekonstruciji mosta Brčko – Gunja. Most Brčko – Gunja na rijeci Savi izgrađen je još u vrijeme Austrougarske, a zbog dotrajalosti preko toga objekta je ograničen teretni promet. Vlasti Bosne i Hercegovine i Hrvatske usuglasile su se da će zajednički održavati mostove. Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edin Forto izjavio je da će radovi o konstrukciji mosta Brčko – Gunja trebali početi do kraja sljedeće godine i da u narednom periodu slijedi faza projektovanja. Poručio je da je da će rekonstrukciju pomenutog mosta podjednako finansirati Bosna i Hercegovina i Hrvatska, ali nije tačan iznos će biti poznat kada bide završeno projektovanje i nabavka. Dvojica ministara razgovarali su i o saradnji na izgradnji cestovne infrastrukture i na rekonstrukcijama mostova. “Prvi sljedeći most je Novi Grad-Dvor, zatim most iz Orašja i imamo još nekoliko projekata koji su sazreli da brzo krenu. Razgovarali smo i o brzoj cesti koja će povezati Hrvatsku s Unsko-sanskim kantonom. Brza cesta će silaziti kroz centralnu Bosnu, kroz Jajce, prema Travniku i Sarajevu. To je koridor koji dalje od Sarajeva ide prema Podgorici. To je koridor koji ćemo zajedničkim pokušati upisati u mrežu evropskih koridora, koji nakon što se upiše u mrežu može dobiti značajno finansiranje i povlačenja sredstava iz fondova Evropske unije”, rekao je Forto. Također su razgovarali su i o željezničkoj infrastrukturi, s fokusom na rekonstrukciju Unske pruge. “Dogovorili smo da uskoro krenemo u projektovanje rekonstrukcije Unske pruge. To je pruga koja 80-ih godina bila jedna od najmodernijih u regiji. Sada je zapuštena i potrebna joj je rekonstrukcija. Krenućemo u izradu projekta, a onda ćemo zajedno ćemo tražiti finansiranje za rekonstrukciju te pruge”, rekao je Forto. Ministar mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske Oleg Butković dodao je da je most Brčko – Gunja u veoma lošem stanju i da će Hrvatske ceste krenuti hitno u realizaciju projekta. “Raspisaće se natječaj za projekt obnove mosta. Sljedeće godine fizički počinje obnova mosta”, rekao je Butković, najavivši da je osim toga spreman i nacrt sporazuma za granični most Novi Grad – Dvor. Oba ministra su izjavila da će učiniti sve da se u skorije vrijeme uspostavi željeznička linija između Sarajeva i Zagreba. “Mi smo u Hrvatskoj u obnovi željezničke infrastrukture, budući da smo autocestovnu infrastrukturu uglavnom izgradili. Izgradili smo većinu zračnih luka, pomorskih. Sada je desetljeće željeznica. To su veliki projekti i velika ulaganja”, rekao je Butković, dodavši i da je Unska pruga veoma bitna za Hrvatsku i njene luke. Potpisivanju sporazuma prethodio je bilateralni sastanak delegacija dviju zemalja u zgradi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.