U Novom Pazaru 11. juli Dan sećanja na žrtve genocida u Srebrenici U Novom Pazaru, najvećem gradu regije Sandžak u Republici Srbiji 11. jul obeležava se kao Dan sećanja na žrtve genocida počinjenog nad Bošnjacima u Srebrenici. Svake godine 11. jula u tom gradu sprovode se odredbe koje važe tokom dana žalosti. Zastave na zgradama Gradske uprave i javnim ustanovama od sinoć u ponoć spuštene su na pola koplja, u ugostiteljskim objektima od jutros je tiho i bez muzike. Vlasnici kafeterija na Gradskom šetalištu u Novom Pazaru dogovorili su da ovog 11. jula vlada potpuna tišina, da u objektima ne bude čak ni duhovne i klasične muzike koju je dozvoljeno tiho emitovati tokom dana žalosti. Odluku o proglašenju 11. jula Danom sećanja na žrtve genocida u Srebrenici usvojila je Skupština Novog Pazara pre osam godina. Odlukom koju su usvojili odbornici lokalnog parlamenta osuđuje se genocid i svako poricanje genocida, ali se osuđuju i svi drugi zločini počinjeni tokom ratova devedesetih godina. Skupštinskom odlukom zabranjeno je organizovanje javnih skupova, osim onih koji se održavaju povodom obeležavanja 28. godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici. Bošnjačko nacionalno vijeće u Republici Srbiji takođe je 10. jula 2005. godine donelo odluku o proglašenju 11. jula za nacionalni dan Bošnjaka u Sandžaku. Oni su 11. jul proglasili Danom sećanja na sve bošnjačke civilne žrtve od 1912. godine, pa do genocida u Srebrenici počinjenog 1995. godine. Iz Novog Pazara organizovanim prevozom put Srebrenice krenuli su mnogi građani kako bi proučili dovu i klanjali dženazu-namaz za 30 žrtava genocida koje će biti ukopane danas na mezarju Memorijalnog centra u Potočarima. Dženazi će prisustvovati i delegacije opština i gradova regije Sandžak. Mnogi građani Novog Pazara koji nisu smogli snage da prisustvuju dženazi u Potočarima proučiće dove i položiti cveće na platou “Hatidža Mehmedović” koji je u tom gradu sagrađen pre pet godina.

Održan program “11. juli u Tuzli” kao počast žrtvama Srebrenice Večeras je na Trgu slobode održan program “11. juli u Tuzli” koji njeguje čuvanje istine i kulture sjećanja o genocidu počinjenom nad Bošnjacima. Centralni program manifestacije započeo je u 20.30 sati a učesnici su bili glumci Narodnog pozorišta Tuzla, članovi hora “Gazi Turali-beg” i hora Mreže mladih Medžlisa Islamske zajednice Tuzla koji su na simboličan način odali počast žrtvama. Ovakvim aktivnostima i programima grad Tuzla podsjeća na žrtve Genocida te sjećanjem na iste ne dozvoljava njihov zaborav. Večerašnje aktivnosti su realizovane u saradnji sa Institutom za društvena i religijska istraživanja, Koordinacijom boračkih organizacija Grada Tuzla, Narodnim pozorištem Tuzla, BZK “Preporod” Tuzla, JU Specijalnom bibliotekom “Behram-beg” i Centrom  za multidisciplinarna istraživanja Tuzla. Građani Tuzle su prisustvovali u velikom broju, te svojim prisustvom ukazali na poštovanje i suosjećanje svim žrtvama. Program “11. juli u Tuzli” realizuje se uz podršku Muftijstva Tuzlanskog i Grada Tuzla.  

Beograd: “Žene u crnom” povodom godišnjice genocida u Srebrenici organizovale stajanje u crnini U skladu sa politikom solidarnosti i odgovornosti, “Žene u crnom” će 11. jula učestvovati u komemoraciji/dženazi u Potočarima/Srebrenici, gdje će, zajedno sa porodicama žrtava srebreničkog genocida, prisustvovati ukopu posmrtnih ostataka žrtava. Povodom 28. godišnjice genocida u Srebrenici, nevladina organizacija “Žene u crnom” organizovala je stajanje u crnini i ćutanje na Trgu Republike u Beogradu, glavnom gradu Srbije. Tom prilikom izvedena je scenska akcija “Nikada nećemo zaboraviti genocid u Srebrenici”. Kako su navele “Žene u crnom”, genocid u Srebrenici je najveći ratni zločin nakon Drugog svjetskog rata u Evropi. “Režim Slobodana Miloševića saučesnik je genocida pružanjem ogromne političke, vojne i logističko-finansijske pomoći Vojsci Republike Srpske”, navodi se u njihovom saopćenju. Podsjetili su da je država Srbija prva i do sada jedina država na svijetu koja je presudom Međunarodnog suda pravde (2007) proglašena odgovornom za kršenje Konvencije sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida. “U Haškom tribunalu je, van svake sumnje, dokazana individualna krivična odgovornost velikog broja pripadnika srpskih oružanih formacija i političkih institucija koje su delovale u duhu ostvarenja teritorijalnog projekta Velike Srbije, a genocid u Srebrenici je deo tog projekta”, navele su “Žene u crnom”. Istaknuto je da je u Srbiji na djelu, ne samo kontinuitet poricanj već i državna politika negiranja genocida koji je izvršen u Srebrenici. “Presuda Haškog tribunala (31.5.2023.) bivšim šefovima Službe državne bezbednosti Srbije Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću potvrdila je direktno učešće srpskog režima u ratnim zločinima u Bosni i Hercegovini. Sramnim prećutkivanjem te presude aktuelni režim još jednom pokazuje potpuni izostanak odgovornosti i dodatno vređa žrtve. Murali koji slave ratnog zločinca Ratka Mladića, osuđenog za genocid u Srebrenici, i dalje se nalaze širom Srbije. Time se režim potpuno razotkrio – ni do sada nikada nije osuđivao ratne zločince, a sad ih otvoreno podržava i štiti”, navode “Žene u crnom”. “Žene u crnom” su poručile da traže: “Da se prizna genocid u Srebrenici, prvenstveno kao poštovanje dostojanstva žrtava, a ne samo kao jedan od preduslova na putu Srbije ka pristupanju Evropskoj uniji, da predsednik i svi drugi predstavnici/e države prestanu sa negiranjem genocida i svih drugih ratnih zločina u Bosni i Hercegovini i šire, da se negiranja genocida i svih zločina protiv čovečnosti i ratnih zločina kvalifikuje kao krivično delo, da se 11. jul proglasi Danom sećanja na genocid u Srebrenici, da se uklone murali koji slave ratnog zločinca Ratka Mladića, da država Srbija odustane od politike izazivanja regionalne nestabilnosti mešanjem u unutrašnja pitanja susednih država, pre svega Bosne i Hercegovine.” U skladu sa politikom solidarnosti i odgovornosti, “Žene u crnom” će 11. jula učestvovati u komemoraciji/dženazi u Potočarima/Srebrenici, gdje će, zajedno sa porodicama žrtava srebreničkog genocida, prisustvovati ukopu posmrtnih ostataka žrtava.

Mirna šetnja “8372” u Tuzli: Sjeme zla i fašizma neće preživjeti u Bosni i Hercegovini Dosadašnjim mirnim šetnjama slali smo poruku da se genocid ne smije zaboraviti, da se nikada i nikom ne ponovi, a ove godine poručujemo onima koji vrijeđaju žrtve genocida da sjeme zla i fašizma u BiH neće preživjeti, kazao je Adin Huremović, član Organizacionog odbora. U organizaciji neformalne grupe građana osmi put organizovana je mirna šetnja „8372 za Srebrenicu“ u spomen na žrtve genocida nad Bošnjacima koji su počinili pripadnici Vojske i MUP-a RS u julu 1995. godine, javlja Anadolu. Mirna šetnja krenula je ispred Bosanskog kulturnog centra, a potom prema naselju Sjenjak, pored BH Pošte do Kapije, gdje je odata počast ubijenim djevojkama i mladićima u masakru 1995. godine, te je završena na Trgu žrtava genocida. „Ideja je nastala prije deset godina. Dosadašnjim mirnim šetnjama slali smo poruku da se genocid ne smije zaboraviti, da se nikada i nikom ne ponovi, a ove godine poručujemo onima koji vrijeđaju žrtve genocida da sjeme zla i fašizma u Bosni i Hercegovini neće preživjeti“, kazao je Adin Huremović, član Organizacionog odbora. Tuzlanke i Tuzlaci koji danas nisu u Potočarima, izašli su na mirnu šetnju, a jedna od njih je Nermina Đulović, koja je kazala: „Ono što se desilo u Srebrenici osjećam kao da sam tamo rođena. Ja se budim i spavam sa Srebrenicom i nikad se genocid ne može zaboraviti. Bila sam jednom u Memorijalnom centru jer sam narušenog zdravlja, ali je to za mene bio hadž.“ Nura Mekanić zbog zdravstvenih problema nije u Potočarima, ali je svakog 11. u mjesecu uz majke i žene Srebrenice i Podrinja. „Svaki korak je za naše mučene i ubijene. Majki Srebrenica je sve manje i manje zato moramo, koliko možemo, hodati i pomoći njima da se očuva kultura sjećanja. Genocid je bio i ne smije se zaboraviti.“ U mirnoj šetnji „8372 za Srebrenicu“ učestvovali su i nekadašnji pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine. „Odajemo počast svim žrtvama Srebrenice. Nismo uspjeli da umanjimo žrtve Srebrenice, bili smo spremni i svoje živote dati, ali… Odajemo počast svim našim saborcima, svim očevima, braći… Suosjećamo sa majkama Srebrenice i očekujem da će mladi nastaviti našim putem kako Srebrenica ne bi bila zaboravljena“, rekao je Dževad Memić.

Učesnici “Marša mira” u tišini ušli u Potočare: Blizu 6.000 osoba trodnevnim pješačenjem odalo počast žrtvama genocida Učesnici su prije tri dana krenuli iz Nezuka, na području Sapne, na put dug više od 100 kilometara. Blizu 6.000 učesnika “Marša mira 2023.” stiglo je nakon trodnevnog pješačenja u Memorijalni centar Srebrenica – Potočari kako bi prisustvovali obilježavanju 28. godišnjice genocida nad Bošnjacima počinjenog u julu 1995. godine u Srebrenici. Učesnici su prije tri dana krenuli iz Nezuka, na području Sapne, na put dug više od 100 kilometara. Na trasi od Nezuka do Potočara učesnici su kao i ranijih godina prolazili maršutom: Nezuk – Baljkovica – Parlog – Crni Vrh – Snagovo – Liplje – Jošanica – Donja Kamenica – Bakrači – Glodi – Udrč – Cerska – Kaldrmica – Đugum – Mravinjci – Burnice – Kameničko Brdo – Ravni Buljim – Jaglići – Šušnjari – Budak – Potočari (Memorijalni centar). Na čelu kolone, kao i prethodnih godina, nalazili su se oni koji su ’95. preživjeli genocid počinjen na području Srebrenice prelaskom kroz šume do slobodne teritorije. U tišini su ušli u Potočare gdje su ih dočekale porodice ubijenih, komšije i prijatelji. Kasnije će prisustvovati iznošenju tabuta iz hale bivše Fabrike akumulatora koji su juče stigli u Potočare. U mezarju Memorijalnog centra u Potočarima sutra će biti ukopani posmrtni ostaci 30 žrtava genocida počinjenog u julu 1995. godine nad stanovnicima “zaštićene zone UN-a” u Srebrenici. “​​​​​​​Marš mira”, koji je ove godine organizovan 19. put u okviru obilježavanja 28. godišnjice genocida nad Bošnjacima “Sigurne zone Ujedinjenih nacija” Srebrenica, za preživjele Srebreničane predstavlja neku vrstu liječenja trauma, ali i obavezu da svoja iskustva i priče ispričaju i prenesu mlađim generacijama. “Marš mira” je trajao tri dana i učesnici su pješačili na stazi dugoj oko stotinu kilometara od Nezuka do Potočara. Ovom stazom u suprotnom smjeru, od Potočara do Nezuka, su se u julu 1995. godine izvlačili i probijali Bošnjaci prilikom okupacije i zauzimanja “Sigurne zone Ujedinjenih nacija” Srebrenica od strane srpskih vojnih i policijskih formacija. Učesnici “Marša mira” dnevno su pješačili oko 30 kilometara i na određenim mjestima staza je izuzetno naporna, nepristupačna i zahtjeva solidnu fizičku spremnost učesnika. Pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS), pod komandom tadašnjeg predsjednika RS-a Radovana Karadžića i glavnog komandanta VRS-a Ratka Mladića, tokom genocida u Srebrenici i okolini u julu 1995. godine ubili su više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka. Zločin u Srebrenici, najveći na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata, okarakterisan je kao genocid pred domaćim i međunarodnim sudovima. Radovan Karadžić pravomoćno je osuđen pred Mehanizam za međunarodne krivične sudove (MMKS), nasljednikom Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Hagu na kaznu doživotnog zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja tokom rata u BiH. Ratko Mladić također je proglašen krivim za genocid i osuđen na doživotnu kaznu zatvora pred istim sudom u Hagu. Za zločine na području Srebrenice osuđeno je najmanje 47 osoba na više od 700 godina zatvora.

Trilateralni sastanak Erdogana, Stoltenberga i Kristerssona Trilateralni sastanak trojice čelnika upriličen je u Kongresnom centru LIETXPO u Vilniusu, glavnom gradu Litvanije. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan sastao se s generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom i švedskim premijerom Ulfom Kristerssonom na trilateralnom sastanku na marginama samita šefova država i vlada NATO-a. Sastanak je zatvoren za medije. Na dvodnevnom samitu NATO-a koji će se održati 11. i 12. jula, razgovarat će se o ratu Rusije i Ukrajine, izazovima za NATO i koracima za jačanje odbrane i odvraćanja. Na dnevnom redu će biti i kandidatura Švedske za pridruživanje NATO-u.  

Više od 700 učesnika Moto-maratona stiglo u Potočare Po 12. put motoristi iz gotovo cijele Evrope učestvovali su Moto-maratonu Bihać – Srebrenica 2023 u znak sjećanja na žrtve genocida iz 1995. Nešto više od 700 učesnika 12. Internacionalnog moto-maratona Bihać – Srebrenica 2023. pod motom “Da se ne zaboravi i ne ponovi” stiglo je danas u Potočare kako bi prisustvovali komemoraciji u povodu obilježavanja 11. jula, 28. godišnjice genocida u Srebrenici. Po 12. put motoristi iz gotovo cijele Evrope učestvovali su u Moto-maratonu u znak sjećanja na žrtve genocida iz 1995., u kojem su jedinice pod komandom haškog osuđenika Ratka Mladića u masovnim ubistvima na više lokacija na području Srebrenice ubile više od osam hiljada Bošnjaka. Motociklisti su jutros krenuli sa Ilidže, a potom su formirali kolonu te uz policijsku pratnju i uz “Srebrenički inferno“ napravili defile kroz Sarajevo. Učesnici moto-maratona su se zaustavili pred Spomen-obilježjem ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva, a nakon toga nastavili put prema Memorijalnom centru Potočari. Na 28. godišnjicu genocida u Srebrenici u mezarju Memorijalnog centra sutra, 11. jula, bit će ukopano 30 žrtava: Alić (Omer) Džemail, rođen 1962., Aljić (Zildžija) Mevlid, rođen 1957., Avdić (Mujo) Halil, rođen 1975., Džanić (Tajib) Esad, rođen 1968., Đozić (Edhem) Semir, rođen 1977., Esmić (Meho) Mujo, rođen 1940., Garaljević (Mehmed) Sakib; rođen 1971., Gerović (Mahmut) Mehmed, rođen 1945., Halilović (Ahmet) Ahmedin, rođen 1976., Hodžić (Ismet) Senid, rođen 1975., Ibrahimović (Abid) Sabid, rođen 1974., Ibrahimović (Haso) Hasib, rođen 1946., Ibrić (Šemso) Šaban, rođen 1935., Jahić (Huso) Ređo, rođen 1935., Klempić (Alija) Esed, rođen 1979., Lemeš (Avdija) Zuhdija, rođen 1949., Mehinović (Ibro) Idriz, rođen 1950., Mekanić (Junuz) Mustafa, rođen 1979., Mujanović (Šećan) Vejsil, rođen 1943., Mujanović (Vejsil) Hasib, rođen 1965., Mujić (Idriz) Himzo, rođen 1959., Muminović (Mumin) Nezir, rođen 1930., Musić (Demir) Bekir, rođen 1972., Riđić (Šaćir) Ekber, rođen 1972., Salčinović (Turabija) Elvir, rođen 1980., Selimović (Bajro) Sabahudin, rođen 1964., Selimović (Ševko) Nisad, rođen 1976., Smajlović (Omer) Hasan, rođen 1959., Tabaković (Hajro) Rifet, rođen 1966., Zukić (Ibrahim) Husein, rođen 1932. Među 30 žrtava ove godine su i četiri maloljetnika. Najmlađa žrtva koja će biti ukopana ove godine ste Elvir Salčinović, dječak koji je imao 15 godina kada je ubijen. Najstarija žrtva koja će biti ukopana jeste Nezir Muminović, koji je u momentu kada je ubijen imao 65 godina. U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari do sada je ukopana 6.721 žrtva genocida.

Ultramaratonci iz Vukovara stigli u Potočare: Ovakve zločine mogu da urade samo zli ljudi Ultramaratonci Boban Pantović, Mirsad Softić, Dražen Ćućić i Robert Kasumović u pet dana i pet etapa, od Vukovara (Ovčara) preko Vinkovaca, Brčkog, Janje i Zvornika do Srebrenice (Potočari) pretrčali su 227 kilometara Učesnici 12. ultramaratona Vukovar – Srebrenica stigli su u Potočare gdje će sutra prisustvovati kolektivnoj dženazi za 30 žrtava genocida počinjenog u julu 1995. godine u Srebrenici. Na pojedinim dionicama pridružili su im se i drugi trkači koji svojim učestvovanjem žele podržati projekt i na taj način odati počast žrtvama. Boban Pantović treći put učestvuje na ultramaratonu. “Ovo je ono gdje je međunarodna zajednica napravila velike propuste. I dan danas prave propuste zato što se ovdje ne rješavaju problemi koji još uvijek tinjaju. Izuzetno je bitno da se svi mi vratimo sebi, porodici i da u svojim porodicama djecu vaspitavamo i odgajamo na pravi način, da u njima razvijamo ljubav i da ih učimo da prepoznaju ljubav u sebi, jer ko god prepozna ljubav u sebi neće dozvoliti da njima prevlada zlo. Ovakve zločine mogu da urade samo zli ljudi”, poručio je Pantović. Robert Kasumović iz Osijeka, penzionisani pripadnik hrvatske vojske, podsjetio je da su krenuli prije pet dana u spomen na sve žrtve Ovčare i Srebrenice. “Trka se trči u pet etapa, od Ovčare do Potočara. To je teška i zahtjevna trka, ali svakim korakom odajemo počast žrtvama, svakom ubijenom nedužnom civilu na Ovčari i u Potočarima. Samo želimo skrenuti pažnju da se to ne ponovi”, rekao je Kasumović. Mirsad Softić iz Zenice rekao je da ima čast da je “danas s ovim herojima” koji su iznijeli trku. “Posebna nam je čast da smo našu trku poklonili žrtvama Vukovara i Srebrenice. Nijedan žulj, znojka, bol nisu ni sekunde bolne koliko su boli pretrpjele te žrtve. Mislim da je dužnost svakog Bošnjaka da dođe ovdje. Poruka je poruka mira, da se ovo ne zaboravi”, dodao je Softić. Ultramaraton je trčao i Dražen Ćućić iz Osijeka. “Ovaj maraton trčim već deseti put. Želim skrenuti pažnju da smo mi multikulturalna trkačka ekipa sastavljena i od Bošnjaka i od Srba i Hrvata. Želimo svojim primjerom pokazati da svi možemo zajedno živjeti u suživotu, da se moramo odmaknuti od prošlosti i gledati u budućnost”, poručio je Ćućić. Ultramaraton se održava od 2012. godine u terminu od 6. do 10. jula, kada maratonci u pet etapa od Vukovara (Ovčara) preko Vinkovaca, Brčkog, Janje i Zvornika do Srebrenice (Potočari) pretrče 227 kilometara. Organizator Ultramaratona je Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba, a održava se pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske, članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine i Grada Zagreba. U mezarju Memorijalnog centra u Potočarima sutra će biti ukopani posmrtni ostaci 30 žrtava genocida počinjenog u julu 1995. godine nad stanovnicima “zaštićene zone UN-a” u Srebrenici. Među 30 osoba koje će ove godine biti ukopane na kolektivnoj dženazi 11. jula nalaze se četiri maloljetnika. Najmlađa žrtva koja će biti ukopana ove godine je Elvir Salčinović, dječak koji je imao 15 godina kada je ubijen. Pogubljen je na području Baljkovice, a njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani iz masovne grobnice Liplje kod Zvornika 2001. godine. Identifikovan je 2011. godine. Konačan smiraj naći će uz svoga oca Turabiju i brata Almira, koji su u Potočarima ukopani 2003. odnosno 2011. godine. Najstarija žrtva koja će biti ukopana je Nezir Muminović, koji je u momentu kada je ubijen imao 65 godina. Njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su još 2007. godine na području Kamenice. U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari do sada je ukopana 6.721 žrtva genocida koji je tadašnja Vojska Republike Srpske pod komandom osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića počinila nad Bošnjacima 1995. godine u Srebrenici. Još uvijek se traga za oko 1.000 žrtava genocida.

Erdogan: Otvorite put za članstvo Ankare u EU kako bi Turska utrla put za članstvo Švedske u NATO-u Pozivam zemlje koje su tjerale Turkiye da čeka na kapiji EU-a više od 50 godina… Prvo, otvorimo put Turkiye u Evropsku uniju, a zatim ćemo otvoriti put za Švedsku, rekao je predsjednik Republike Turkiye Recep Tayyip Erdogan. Predsjednik Republike Turkiye Recep Tayyip Erdogan rekao da će pozvati samit NATO-a da otvori put za članstvo Ankare u Evropskoj uniji kako bi Turkiye utrla put za članstvo Švedske u NATO-u. „Pozivam zemlje koje su tjerale Turkiye da čeka na kapiji EU-a više od 50 godina… Prvo, otvorimo put Turkiye u EU, a zatim ćemo utrti put za Švedsku baš kao što smo to učinili za Finsku“, rekao je Erdogan na konferenciji za novinare u Istanbulu prije nego što je krenuo u glavni grad Litvanije Vilnius na samit NATO-a. Erdogan je također ponovio da članstvo Švedske u NATO-u zavisi od ispunjavanja pitanja navedenih u prošlogodišnjem tripartitnom sporazumu potpisanom u Madridu tokom prethodnog samita NATO-a. On je kazao da je pitanje pristupanja Švedske NATO-u u diskreciji turskog parlamenta, te je dodao da to pitanje nije povezano s tirskom kupovinom aviona F-16 od SAD-a. “ Turkiye vjeruje da će okončanje rata Rusije i Ukrajine pravednim, trajnim mirom olakšati proces članstva Ukrajine u NATO-u“, kazao je Erdogan. Turski predsjednik Erdogan je također najavio da će na samitu NATO-a ponovo pozvati zemlje koje uvode ograničenja Turkiye da se brzo okrenu od te greške. Tokom dvodnevnog samita NATO-a u Vilniusu, lideri će se pozabaviti tekućim ratom Rusije i Ukrajine, njegovim izazovima NATO-u i koracima za jačanje odbrane i odvraćanja vojnog saveza. Na dnevnom redu će biti i kandidatura Švedske za pridruživanje NATO-u. Finska i Švedska su podnijele zahtjev za članstvo u NATO-u ubrzo nakon što je Rusija pokrenula rat protiv Ukrajine u februaru 2022. Iako je Turska odobrila članstvo Finske u NATO-u, čeka da Švedska ispuni svoje obaveze prema sporazumu. Erdogan je ranije poručio da se Švedska ne može nadati ulasku u NATO sve dok daje utočište i zeleno svjetlo za teroriste i pristalice terorista. Da bi se pridružila NATO-u, Švedskoj je potrebno odobrenje svih njenih sadašnjih članica, uključujući Turkiye, koja je u alijansi više od 70 godina i koja se može pohvaliti svojom drugom po veličini vojskom unutar saveza.

Skupština Kosova održala minut šutnje za žrtve genocida u Srebrenici Predsjednik Skupštine Kosova Glauk Konjuca rekao je da zločini ne stare i da se nada da će počinioci krivičnih djela u Srebrenici biti privedeni pravdi. Poslanici Skupštine Kosova današnju sjednicu započeli su minutom tišine za žrtve genocida u Srebrenici, koji se dogodio 1995. godine tokom rata u Bosni i Hercegovini. Predsednik Skupštine Kosova Glauk Konjuca rekao je da zločini ne stare i da se nada da će počinioci krivičnih dela u Srebrenici biti privedeni pravdi. „Genocid i zločini protiv čovječnosti su zločini koji nikada ne zastarijevaju. Zato se uvijek nadamo da će zločinci jednog dana konačno dobiti kaznu koju zaslužuju”, naglasio je Konjufca. Bahrim Šabani iz bošnjačke koalicije “Vakat” izjavio je da se svakog 11. jula tijela ili dijelovi tijela bošnjačkih žrtava genocida u Srebrenici, koji su počinili pripadnici oružanih snaga srpske zajednice u Bosni i Hercegovini, potpomognuti od tadašnjeg srbijanskog režima, sahranjuju u Memorijalnom centru Potočari, u Srebrenici. Šabani je kazao da dok svijet učestvuje u saučešću i uvijek se sjeti ovog dana, s druge strane počinioci ovog strašnog genocida u srcu Evrope u kome je na svirep način ubijeno 8.372 nevinih i nedužnih Bošnjaka u samo par dana, iz godine u godinu negiraju svoje zločine. “S toga Bošnjaci ma gdje bili moraju pamtiti i nikako ne smijju zaboraviti ovaj zločin”, kazao je Šabani i dodao da je Republika Kosovo sve ove godina bila i bit će uz Bošnjake Bosne i Hercegovine. Šabani je podsjetio da je Skupština Kosova 7. jula 2021. godine izglasala Rezoluciju o osudi genocida u Srebrenici što je naišlo na dobar prijem u svijetu, a posebno kod Bošnjaka u Bosni i Hercegovini. Bošnjačka poslanica i predsednica Socijal- demokratske unije Duda Balje, takođe, je istakla da 28 godina traje sistematsko negiranje srebreničkog genocida i slavljenje ključnih aktera i naredbodavaca tog genocida. Balje je rekla da zelena šamija sa srebreničkim cvijetom, koja je danas postavljena na skupštinsku govornicu, ima 11 bijelih zlatica koje predstavljaju 11. juli i simbolizuju nevinost, dok zelena boja u sredini predstavlja nadu da se ovako nešto više nikada neće ponoviti. Povodom 28. godišnjice genocida u Srebrenici u Istorijskom institutu Kosova u Prištini večeras će u organizaciji zamjenice premijera Republike Kosovo iz redova bošnjačke zajednice Emilije Redžepi biti održan komemorativni skup kome će prisustvovati i premijer Kosova Albin Kurti.