Tri decenije se traže posmrtni ostaci 500 ubijenih Prijedorčana: Trećina pronađenih žrtava su bili logoraši Više od tri decenije traje potraga porodica za posmrtnim ostacima najmilijih koji su ubijeni 1992. godine na području Prijedora, javlja Anadolu. U ovom gradu u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na obali rijeke Sane, ’90-ih godina ubijeno je 3.176 civila, uglavnom nesrpske nacionalnosti. Do sada su pronađeni posmrtni ostaci oko 2.700 Prijedorčana, a za oko 500 žrtava još uvijek se traga. Sutra će u Prijedoru biti klanjana dženaza-namaz i obavljen ukop još dvije žrtava zločina na području te općine. Glasnogovornica Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine Emza Fazlić izjavila je da će kolektivna dženaza sutra biti klanjana u Memorijalnom centru Kamičani u Kozarcu. Radi se o žrtvama koje su 1992. godine ubijene na području Prijedora, a posmrtni ostaci ovih žrtava su ekshumirani u masovnim grobnicama Hrastova Glavica i Jakarina Kosa. “Ove godine posmrtni ostaci dvije žrtve spremni su za ukop na kolektivnoj dženazi 20. jula u Memorijalnom centru Kamičani u Kozarcu. Ove godine u Kamičanima će biti ukopani posmrtni ostaci Ferida (Hamdija) Sikirića, rođenog 1960. godine u Hambarinama u Prijedoru”, kazala je Fazlić. Ubijen je 1992. godine, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 1998. godine iz masovne grobnice Hrastova Glavica. Bit će ukopan na Šehidskom mezarju Hambarine. Konačni smiraj u Kamičanima ove godine će naći i Izet (Adem) Mešić, rođen 1960. godine u Prijedoru, a nestao je u maju 1992. godine. Njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2001. godine na lokalitetu Jakarina Kosa. Bit će ukopan na Šehidskom mezarju Skela. – Ekshumirani posmrtni ostaci oko 80 posto žrtava – “Kada je riječ o Prijedoru, do sada su ekshumirani posmrtni ostaci oko 80 posto žrtava koje su ubijene na tom području, a još uvijek tragamo za posmrtnim ostacima oko 500 žrtava, odnosno ubijenih Bošnjaka i Hrvata s područja Prijedora. Kada je riječ o Bosanskoj krajini, tragamo za oko 850 žrtava. Još uvijek se traže posmrtni ostaci 80 žrtava s područja Sanskog Mosta, 40 s područja Ključa i 220 žrtava iz Kotor Varoši. Još uvijek je mnogo žrtava za čijim posmrtnim ostacima još uvijek tragamo, a o kojima još uvijek nemamo informacije. Svakodnevno se intenzivno radi na prikupljanju detaljnih informacija koje bi eventualno dovele do pronalaska grobnica u kojima se ti posmrtni ostaci nalaze”, istakla je Fazlić. Podsjetila je da je na području Prijedora ubijeno oko 3.175 Bošnjaka i Hrvata. “Kada su u pitanju žrtve Prijedora, ubijeno je i 102 djece i 263 žene. U identifikacionom centru Šejkovača nalazi se nešto više od 300 posmrtnih ostataka žrtava proteklog rata. Od ovoga broja u oko 170 slučajeva se radi o posmrtnim ostacima žrtava koje su ranije ukopane i za koje se očekuje proces reasocijacije, odnosno pridodavanja ovih skeletnih ostataka ranije ukopanim žrtvama. Tu se nalaze posmrtni ostaci još 21 žrtve koje su identifikovane i koje zapravo čekaju na ukop. Ostali slučajevi su u različitim fazama identifikacije. Uglavnom se radi o nekompletnim tijelima”, pojasnila je Fazlić za Anadolu. Porodice žrtava koje čekaju na ukop još uvijek nisu dale svoju saglasnost jer se radi o nekompletnim skeletnim ostacima te zbog toga porodice odlučuju čekati još neko vrijeme u nadi da će se pronaći dodatni dijelovi skeleta kako bi ukopali kompletno tijelo svojih najmilijih. U Prijedoru je od 1992. do 1995. godine protjerano oko 50.000 osoba, a kroz logore Keraterm, Omarska i Trnopolje, te još 54 mjesta zatočenja prošlo je oko 30.000 muškaraca, žena i djece nesrpske nacionalnosti. Početkom augusta 1992. godine poznati američki i britanski novinari Roy Gutman, Penny Marshall, Ed Vulliamy i Ian Williams otkrili su prijedorske logore, nakon čega je počelo njihovo raspuštanje. “Desetine hiljada osoba je prošlo kroz logore koji su u to vrijeme egzistirali na području općine Prijedor. Jedan od najvećih logora, odnosno najveći logor nakon Drugog svjetskog rata, zasigurno je bio Trnopolje. Sigurno je jedna trećina žrtava koje smo mi ekshumirali i čije posmrtne ostatke smo pronašli, upravo su bili logoraši”, istakla je Fazlić. – Posmrtni ostaci pronađeni u tri države – Posmrtni ostaci ubijenih Bošnjaka i Hrvata iz Prijedora pronađeni su na 501 lokaciji i u 73 masovne grobnice, na području 10 općina i u tri države odnosno u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji. “Kada je riječ o općini Prijedor, posmrtni ostaci žrtava pronađeni su na 500 lokacija, ne govorimo samo o masovnim grobnicama nego i o pojedinačnim i zajedničkim. Međutim, kada je riječ o masovnim grobnicama, pronađene su 73. Pronađene su u deset različitih općina i u tri države – Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji. Jedna od najvećih je svakako Tomašica, međutim, tu je i Jakarina Kosa, Stari Kevljani…”, pojasnila je Fazlić. Posljednjih godina je sve manje relevantnih informacija o potencijalnim lokacijama na kojima se kriju posmrtni ostaci ubijenih Prijedorčana. “Kada je u pitanju to područje, a svakako i cijela Bosna i Hercegovina, moram reći da je posljednja masovna grobnica na tom području pronađena 2017. godine. Radi se o Korićanskim stijenama i tada su ekshumirane 183 žrtve. Međutim, proces traženja nestalih osoba, kako u Prijedoru tako i u cijeloj Bosni i Hercegovini, je u izuzetno teškoj fazi. Teško se dolazi do tačnih i preciznih informacija o lokacijama grobnica. To je slučaj i sa Prijedorom. U posljednje vrijeme smo imali situacije, i to nam se sve češće dešava, da posmrtne ostatke pronalazimo sasvim slučajno, prilikom čišćenja privatnih parcela, izgradnje nekih privatnih objekata. Preostali su nam najteži, najsloženiji slučajevi. Posmrtni ostaci su očigledno jako dobro sakriveni, a volje da se konačno progovori o ovom pitanju, da se odaju te lokacije i da se olakša porodicama, nažalost i dalje nema”, naglasila je Fazlić. Poručila je da se posmrtni ostaci stotina nestalih moraju negdje nalaziti. “Postoje određene grupe za kojima još uvijek tragamo i oni su zasigurno u masovnim grobnicama. Vjerujemo da ima i onih pojedinačnih”, izjavila je Fazlić. Navela je da su tokom juna na području cijele Bosne i Hercegovine u 15 dana imali 12 ekshumacija i samo jedna je bila pouzdana tačnije da su na tom području pronašli posmrtne ostatke. – Zločin u Zecovima – Zijad Bačić iz sela Zecovi kod Prijedora

U BiH danas sunčano vrijeme, krajem dana očekuje se razvoj oblačnosti U Bosni i Hercegovini danas će veći dio dana preovladavati pretežno sunčano vrijeme. Uz jači razvoj oblačnosti od poslijepodnevnih sati i tokom noći na četvrtak lokalni pljuskovi praćeni grmljavinom su mogući u sjevernim, centralnim i istočnim područjima Bosne. Uz grmljavinske oblake se očekuju i jaki udari vjetra i lokalna pojava grada. Vjetar uglavnom slab do umjerene jačine većinom jugozapadnog smjera. U sjevernim područjima vjetar sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 33 i 37 stepeni Celzijusa, na jugu do 39. U Sarajevu veći do dana pretežno sunčano vrijeme. Više oblačnosti u poslijepodnevnim satima. Najviša dnevna temperatura zraka oko 34 stepena. Prema prognozama Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) BiH u četvrtak u Bosni djelomično vedro i nestabilno vrijeme. Jače grmljavinsko nevrijeme se očekuje u jutarnjim satima, s tim što lokalnih pljuskova može biti veći dio dana. U Hercegovini i jugozapadu Bosne bi se zadržalo pretežno sunčano vrijeme. Vjetar slab do umjerene jačine, u Hercegovini i jugozapadu Bosne jugozapadnog smjera. U većem dijelu Bosne vjetar sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 15 i 20 stepeni Celzijusa, na jugu zemlje do 25. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 28 i 32 stepena, na jugu zemlje od 34 do 38. U petak u Bosni djelomično vedro. U drugom dijelu dana širom Bosne se očekuju pljuskovi i grmljavina. U Hercegovini pretežno sunčano vrijeme. Vjetar slab do umjerene jačine većinom jugozapadnog smjera. U sjevernim područjima Bosne vjetar sjevernog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 15 i 19 stepeni, na jugu zemlje od 21 do 24. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 28 i 33 stepeni, na jugu zemlje od 34 do 38.

Olujno nevrijeme stiglo i do Bosne i Hercegovine Nakon što je olujno nevrijeme protutnjalo sjevernim dijelom Italije, Austrijom i Slovenijom, jaki udari vjetra, kiša i grmljavina zahvatili su Hrvatsku. Iako oluja slabi, ipak nakon što su olujni oblaci stigli u Bosnu i Hercegovinu, u Banja Luci polovina grada ostala bez struje. Prema pisanju lokalnih medija na nekoliko lokacija vjetar je čupao drveća. Oblaci se kreću prema sjevernom dijelu Bosne i Hercegovine,a zbog oluje avion koji je iz Ninberga poletio za Banjaluku bio je prisiljen sletiti na pistu aerodroma u Tuzli.

Irfan Halilagić čestitao Novu hidžretsku godinu  Povodom nastupanja Nove hidžretske godine premijer Tuzlanskog kantona Irfan Halilagić Bošnjacima i svim drugim vjernicima islamske vjeroispovijesti upućuje javnu čestitku: „Bošnjacima, ali i svim drugim vjernicima islamske vjeroispovijesti, u ime Vlade Tuzlanskog kantona i u svoje ime želim čestitati nastupajuću Novu hidžretsku 1445. godinu. Prisjećajući se prvih vjernika islamske vjeroispovijesti i njihove hidžre iz rodne Mekke u Abesiniju i Jesrib prisjećamo se kolika je bila njihova čvrstina vjerovanja. Sve sljedbenike islama to sjećanje uči kakva je snaga iskrene vjere i šta vjernik može da podnese u ime Allaha. Stoga, prisjećajući se hidžri koje su činili muslimani molimo uzvišenog Allaha dž.š. da nas pomogne u shvatanju, svjesnijem i savjesnijem koračanju u budućnost. Neka nam dragi Allah u Novoj godini svima podari mnogo sloge, jedinstva, mudrosti, zdravlja i dobra. Neka podari olakšanje bolesnima, napuštenima, obespravljenima i svima onima koji se nalaze u nekoj od poteškoća.“

Ministar vanjskih poslova BiH zatražio zvaničan stav Srbije u vezi s veličanjem ratnih zločina i zločinaca Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković pismom naslovljenim na prvog potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Republike Srbije Ivicu Dačića oštro je osudio dešavanja uzrokovana veličanjem ratnih zločina i ratnog zločinca, generala Vojske Republike Srpske Ratka Mladića, osuđenog za genocid u Srebrenici, a što je učinjeno u objavi dvije studentice iz Bosne i Hercegovine na društvenim mrežama, što je šef bh. diplomatije ocijenio neprihvatljivim. “Iznenađen sam da umjesto osude ovakvog ponašanja, iz medija saznajem da im je za nagradu, ne za njihov poseban angažman u akademskom smislu i dobre rezultate, već za veličanje ratnih zločina, Republika Srbija odlučila dati stipendiju za nastavak školovanja u Beogradu”, navodi se u pismu. Naglasio je da je Bosna i Hercegovina nedvojbeno posvećena razvijanju dobrosusjedskih odnosa i unapređenju regionalne saradnje te je podsjetio da je povodom nedavnog masakra nad nedužnom djecom u osnovnoj školi u Beogradu “Vladislav Ribnikar”, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine izrazilo duboko saosjećanje i proglasilo dan žalosti u cijeloj Bosni i Hercegovini. “Očekujem pristup poštovanja prema žrtvama i saosjećanja prema familijama ubijenih i u genocidu u Srebrenici, a ne pristup u kojem institucije Republike Srbije pružaju utočište i nagrađuju one koji veličaju ratne zločine i zločince”, naglasio je Konaković. Ministar je pismom upućenom potpredsjedniku Vlade i ministru vanjskih poslova Republike Srbije Ivici Dačiću zatražio zvaničan stav Republike Srbije u vezi najave da su institucije Republike Srbije spremne stipendirati veličanje ratnih zločina.

Održani poslovni susreti privrednika iz BiH i Turske: Robna razmjena u kontinuitetu bilježi rast Republika Turska na desetom mjestu najznačajnijih stranih investitora u Bosni i Hercegovini. Najviše investirano u prerađivačku industriju, a značajne su investicije i u finansijski, trgovački, transportni, građevinski sektor i zdravstvo. Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine organizovala je poslovne susrete između bosanskohercegovačkih i turskih privrednika s ciljem unapređenja ekonomske saradnje dvije zemlje, kao i povećanja postojećeg obima robne razmjene. Susretima, organizovanim u okviru posjete delegacije turskih kompanija Bosni i Hercegovini, predvođenim Privrednom komorom Bandirme, prisustvovali su predstavnici kompanija koje posluju u oblastima: tekstil, transport, turizam, građevina (obrada kamena i mermera), poljoprivreda, metal, drvo i proizvodnja namještaja, prehrana, poljoprivredna mehanizacija, trgovina, i sl. Predsjednik VTK/STK BiH Zdravko Marinković je u uvodnom obraćanju istakao, između ostalog, da Bosna i Hercegovina raspolaže značajnim prirodnim resursima i potencijalima za razvoj, a to se prije svega ogleda kroz najznačajnije sektore bh. privrede, kao što su metaloprerađivački i elektro sektor, drvo-prerađivački sektor, građevinski i energetski sektor, a u posljednje vrijeme ubrzano se razvija i IT sektor i sektor turizma. “Bosna i Hercegovina i njena privreda prolazi kroz reformske procese i iz godine u godinu postiže kontinuirani rast BDP-a, povećanje izvoza, kao i povećanje broja zaposlenih. U protekloj godini je ostvaren spoljnotrgovinski promet u iznosu od 24,1 milijardi evra, uz značajan rast izvoza i uz pokrivenost uvoza izvozom od 63,1 posto”, kazao je Marinković. Naveo je da od potpisivanja Sporazuma o slobodnoj trgovini, koji je stupio na snagu 2004. godine, robna razmjena Bosne i Hercegovine i Republike Turske u kontinuitetu bilježi rast, te je do sada povećana za više od sedam puta. “U 2022. godini sa Turskom ostvaren je obim robne razmjene od 934,8 miliona eura, od čega je uvoz u Bosnu i Hercegovinu iznosio 769,8 miliona eura, uz pokrivenost uvoza izvozom od 21,4 posto. U prvih šest mjeseci 2023. godine u poređenju sa prvih šest mjeseci 2022., bilježimo smanjenje obima razmjene tj. izvoza za 6,8 posto te uvoza za 9,8 posto. Smatramo da je i ovi današnji poslovni susreti, ali i druge aktivnosti koje se preduzimaju ili će se preduzeti, trebaju ići ka povećanju obima razmjene, ali i ka postepenom smanjenju debalansa u međusobnoj trgovini”, istakao je Marinković. U nastavku događaja upriličena je prezentacija o poslovnom okruženju i investicionim prilikama u Bosni i Hercegovini. Na prezentaciji je istaknuto da je Republika Turska na desetom mjestu najznačajnijih stranih investitora u Bosni i Hercegovini i da je najviše investirano u prerađivačku industriju, a značajne su investicije i u finansijski, trgovački, transportni, građevinski sektor, zdravstvo, itd. Bilateralnim sastancima prisustvovali su predstavnici 16 bosanskohercegovačkih i 16 turskih kompanija.

Francuskoj prijeti suša dok toplotni talas pogađa Evropu Svjetska meteorološka organizacija (WMO) saopćila je u ponedjeljak da bi mogle biti zabilježene nove rekordno visoke temperature jer su intenzivni toplotni talasi zahvatili jug SAD-a, Mediteran, Sjevernu Afriku, Bliski istok i neke zemlje u Aziji. Francuska je suočena sa rizikom od suše dok toplotni talasi zahvaćaju Evropu.  Kako visoke temperature i šumski požari prijete kontinentu, francuska meteorološka uprava Meteo France redovno upozorava građane na opasnosti toplotnih talasa, posebno u južnim regijama. Polja lavande u južnom gradu Lunelu su se osušila. Svjetska meteorološka organizacija (WMO) saopćila je u ponedjeljak da bi mogle biti zabilježene nove rekordno visoke temperature jer su intenzivni toplotni talasi zahvatili jug SAD-a, Mediteran, Sjevernu Afriku, Bliski istok i neke zemlje u Aziji. Francuski ministar za ekološku tranziciju Christophe Bechu rekao je u februaru da je zemlja u “stanju pripravnosti” zbog rizika od ljetnih suša. Biro za geološka i rudarska istraživanja objasnio je u maju da je nivo podzemnih voda u Francuskoj alarmantno nizak, jer je predsjednik Emmanuel Macron najavio plan za očuvanje vode u martu. Zemlja je prošle godine imala teško ljeto zbog toplotnih talasa, kada je zabilježeno više od 2.800 smrtnih slučajeva koji su se mogli spriječiti, objavila je državna zdravstvena agencija u novembru.