Hamdija Fejzić smijenjen s pozicije zamjenika načelnika Srebrenice Na današnjoj Tematskoj sjednici Skupštine opštine Srebrenica izglasan je opoziv i smjena zamjenika načelnika općine Srebrenica Hamdije Fejzića. Za opoziv i smjenu glasalo je 12 srpskih odbornika, dok odbornici Bošnjaci nisu glasali, tako da je odluka o smjeni zamjenika načelnika donesena jednonacionalno. “Razlozi za smjenu su blago rečeno smiješni, jer je u obrazloženju za smjenu koje je došlo od strane načelnika navedeno da nisam prisustvovao sjednicama i kolegiju Skupštine što nije tačno. Drugi razlog je da sam ja kao zamjenik načelika učestvovao u organizaciji obilježavanja Dana državnosti i nezavisnosti Bosne i Hercegovine. To znači da nama neko u Srebrenici, Bošnjacima, hoće da određuje šta možemo i hoćemo slaviti, koje datume i praznike”, istakao je Fejzić. Kaže da je “u proteklom periodu radio za dobrobit lokalne zajednice”. “Iza sebe imam rezultate i ponosan sam na ono što sam kao Bošnjak i funkcioner u izvršnoj vlasti radio. Uspjeli smo da potpišemo važne sporazume kao Opština sa Vladama tuzlanskog i sarajevskog kantona, donijeli značajna finansijska sredstva u ovu izrazito nerazvijenu opštinu”, ističe Fejzić. Navodi da je ovo loša poruka Bošnjacima u Srebrenici. “Ovo je čisto demonstriranje sile. Smatram da je to loša poruka. Smatram i da se međunarodna zajednica morala i mora uključiti na sve ovo”, smatra Fejzić. Istog mišljenja je i predsjednik kluba “Moja adresa: Srebrenica” u SO Srebrenica Almir Dudić. “U nekim proteklim periodima međunarodna zajednica se itekako uključivala kada je trebalo vršiti pritisak na bošnjačke predstavnike. Sada nailazimo na šutnju, i neuključivanje. Znači li to da nas ponovo međunarodna zajednica izdaje i ostavlja na cjedilu. Nije prvi put”, istakao je Dudić koji je dodao i da članovi kluba “Moja adresa: Srebrenica” više neće učestvovati u budućem radu Skupštine općine Srebrenica. Dudić je pozvao i predsjednika SO Srebrenica Salku Tursunovića da podnese ostavku i odbornicu Dželaludinu Nukić (DF) da ne učestvuju u radu Skupštine. Odlukom srpskih odbornika u SO Srebrenica za novog zamjenika načelnika imenovan je Momčilo Cvjetinović (SDS). Dosadašnja praksa kada je Srebrenica u pitanju bila je da ako je načelnik općine iz jednog, zamjenik načelnika je iz drugog naroda.

Palestinski ljekar s porodicom u Salakovcu: U Gazi je najteže bilo kada padne mrak Ahmed Shahin trenutno se nalazi u Izbjegličkom kampu Salakovac u Mostaru, gdje su smješteni državljani Bosne i Hercegovine i njihovi srodnici iz Gaze. Ahmed Shahin, ljekar pedijatar iz Gaze, nedavno je evakuisan s porodicom iz Pojasa Gaze, koja je od 7. oktobra pod izraelskim napadima. Trenutno se nalazi u Izbjegličkom kampu Salakovac u Mostaru, gdje su smješteni državljani Bosne i Hercegovine i njihovi srodnici iz Gaze. U Salakovcu se nalazi pet porodica – 14 punoljetnih osoba i 15 djece. Shahin je za Anadolu kazao da je u Tuzli 1995. godine završio Medicinski fakultet. Nakon toga vratio se u Gazu. “Vratio sam se u Palestinu da radim kao ljekar. I dan danas radim kao pedijatar”, ispričao je Shahin. Kada su krenuli napadi na Pojas Gaze 7. oktobra radio je u Indonezijskoj bolnici. “Početkom rata sam radio. Nisam mogao da nastavim da radim svoj posao u bolnici zbog pogleda pacijenata, žena i djece. Zbog psihičkog stanja nisam mogao nastaviti svoj rad. Otvorio sam ordinaciju u kući. Kome god je trebala pomoć, dolazili su kod mene. Dolazio je veliki broj ljudi jer nisu mogli doći do bolnice zbog rata”, istakao je Shahin. Prema njegovim riječima, sve ono što se može vidjeti na društvenim mrežama i televiziji je samo 50 posto od onoga što se zaista dešava u Pojasu Gaze. “Ono što kažete da je strašno nije sve što se dešava tamo. To je manje od 50 posto onoga što se dešava tamo. Ono što se dešava tamo ne može se nikako opisati. Znam da je rat, ali i u ratu postoje neka pravila i moral. Tu su djeca, žene, džamije, škole, crkve, to ne treba da se dira, to se mora poštovati prema međunarodnim pravima”, pojasnio je Shahin. Konstantno bombardovanje, ubijanje i mrtvi ljudi na ulici su svakodnevnica u Gazi. “Međutim, najteže je bilo kada padne mrak, nema svjetlosti, sve je crno, nema vode, nema osnovnih uslova za život, nikakve komunikacije ni interneta. Tada počinje intenzivno bombardovanje. To je katastrofa, to je mnogo džehenema. Kada padne noć, svi se skupimo na jednom mjestu, zagrlimo, ako se nešto desi, da poginemo zajedno. Lakše nam je bilo kada smo zagrljeni”, rekao je Shahin. Sa njim su evakuisane tri kćerke i sin sa posebnim potrebama. Do Shahina dok priča sjedi 21-godišnja kćerka Leyla. “Ona ove godine treba da diplomira IT”, kazao je Shahin. Leyla je pokušala da priča ali od suza nije odmah uspjela. Njena najbolja prijateljica ubijena je u jednom od izraelskih napada. Njenu sliku drži na svom telefonu. “Ne mogu da vjerujem da sam izašla iz Gaze. Sve je jako teško što sam vidjela tamo. Svaki dan je bio teži od prethodnog”, istakla je Leyla. Shahin kaže da bi volio da ih prebace u Sarajevo jer djeca treba da se školuju, da se izliječe jer se nalaze u teškom psihičkom stanju. Svi imaju traume. “Nama treba svjetlost, narod i da vidimo život”, poručio je Shahin.

BiH: Narednih 15 dana izgledne česte padavine Najmanje padavina prognozira se na sjeveru, sjeveroistoku i istoku zemlje, saopštio je Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ) BiH. Narednih petnaest dana izgledne su česte padavine, obilnije na jugozapadu Bosne i na području Hercegovine. Najmanje padavina prognozira se na sjeveru, sjeveroistoku i istoku zemlje, saopštio je Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ) BiH. Snijeg i susnježica očekuju se na planinama i visoravnima zapadne, jugozapadne, centralne i istočne Bosne i Hercegovine, gdje je moguće i formiranje snježnog pokrivača. Do kraja novembra vrijednosti temperatura zraka biće u granicama prosjeka, jutra prohladna sa temperaturama zraka od -8 do -3 stepeni Celzijusovih, na planinama centralne i istočne Bosne, te od -3 do 2 u ostalim predjelima Bosne, u Hercegovini od 3 do 8 stepeni, maksimalne u Bosni do 10, u Hercegovini do 15 stepeni. Od 1. do 8. decembra izgledne su temperature sa natprosječnim vrijednostima za taj period godine. Minimalne temperature od -1 do 4 u Bosni, u Hercegovini od 4 do 9 stepeni, a danju maksimumi do 13 u Bosni i 16 u Hercegovini.

Nabil El-Tanany, evakuirani bh. državljanin, o 40 dana pakla i užasa u Gazi Palestinac i bh. državljanin Nabil El-Tanany 15. septembra otputovao je u Gazu kako bi posjetio porodicu nakon 23 godine, ne sluteći da ga u Gazi očekuju sigurno najteži trenuci u njegovom životu. Svaki trenutak mislite o tome da li ćete za jednu minutu i dalje biti živi. To je otprilike rečenica kojom bh. državljanin Nabil El-Tanany opisuje svojih 40 dana pakla u Gazi, u kojoj je boravio od početka izraelskih napada pa do evakuiranja prošle sedmice sa ostalim državljanima Bosne i Hercegovine. U domu porodice El-Tanany u Zenici prisutna je posebna radost. Za suprugu Fatu i djecu ovo je, kako i sami kažu, jedan od najradosnijih dana u njihovom životu. Njihov suprug i otac Nabil uspio se vratiti živ i zdrav iz razorene Gaze, gdje je boravio od početka izraelskih napada. Nabil je Palestinac rođen 1968. godine u izbjegličkom kampu u Jabaliji, na sjeveru Pojasa Gaze, koji je također žestoko bombardiran u posljednjim izraelskim napadima. Njegovi roditelji doselili u Jabaliju davne 1948. godine. Nabil je državljanin Bosne i Hercegovine, u koju je kao humanitarni radnik došao ratne 1994. godine. U Gazi je posljednji put bio 1999. godine. Nakon 23 godine odlučio je posjetiti svoju porodicu, oca, braću i sestre. U Gazu je otputovao 15. septembra ove godine, u namjeri da ostane mjesec dana, ne sluteći da ga očekuju sigurno najteži trenuci u njegovom životu. Sedam dana prije povratka u Bosnu i Hercegovinu, 7. oktobra, došlo je do eskalacije sukoba, usljed čega je Nabil ostao zatočen u Gazi. “Bio sam na sjeveru Gaze, u našoj porodičnoj kući. Od početka, 7. oktobra, pa do zadnjeg dana, bilo je užasno. Svakodnevno avionsko bombardovanje. Granate su se mogle čuti svaki dan. Bilo je užasno. Čovjek jednu minutu ne može biti miran”, kaže El-Tanany na početku razgovora. Jabalija, gdje je njegova porodična kuća, bila je meta žestokih napada i bombardiranja, jer je tu bila velika koncentracija palestinskih civila iz susjednih naselja, koji su se sklonili u jednu od tamošnjih škola, pod krovom Ujedinjenih nacija, pojašnjava El-Tanany. “Bombardirane su mnoge kuće. Kuće obje moje sestre, kuća mog dajdže, potpuno su srušene”, kaže El-Tanany. Zbog sigurnosti je pokušao mijenjali lokacije, pa je nekoliko dana boravio u kući svog brata. Tu se zadržao tri dana, jer, kako kaže, situacija je bila takva da nijedan kvadratni metar u Gazi nije bio siguran. “U Gazi niti jedan metar nije siguran. Išao sam kod brata, nekih 500 metara od nas. Svake noći čule su se granate. Tri dana smo tu proveli, bilo je mnogo djece, plakala su od silnih detonacija, eksplozija”, priča El-Tanany, napominjući kako mu u ušima i danas zuji od prve eksplozije u Gazi. – Ljudska tijela bez glave, bez ruku, bez nogu – U Jabaliji je svjedočio jednom od prvih masakara u Gazi, u kojem je smrtno stradalo 112 civila. “Bio sam zajedno s ocem i mlađim bratom. Sjedili smo i čuli smo snažnu eksploziju, od koje se zatresla čitava mahala. Djelići betona padali su po našoj kući poput kiše. Eksplozija je bila mnogo jaka, djelovala je da je jako blizu. Izašli smo vani da vidimo šta se dešava. Izraelska vojska pogodila je tržnicu u centru Jabalije”, navodi El-Tanany, te nastavlja: “Bio je gust dim i prašina, nije bilo moguće vidjeti metar ispred sebe. Potom smo vidjeli leševe, tijela ljudi, bez glave, bez ruku, bez nogu… Kasnije je stigla hitna pomoć. U tom masakru poginulo je 112 civila.” Među poginulima je veliki broj komšija i poznanika, za tijelima nekih se još uvijek traga, jer nema adekvatne mehanizacije da se tijela izvuku ispod ruševina. Na pitanje navinara Anadolu, šta čovjeku najteže pada u jednoj takvoj situaciji, El-Tanany odgovara: “Vjerujte, najteže mi bilo to što u svakom trenutku razmišljam hoću li sljedeće minute biti živi ili ne. Meni je to non-stop bilo u mislima. Živ si u tom trenutku, no ne znaš da li ćeš biti živ za jedan minut. Gdje će pasti sljedeća granata. Sve su se čule kao da su jako blizu. Užasan strah, ne znam šta bih drugo rekao.” – Evakuacija iz Gaze – Preko sina iz BiH dobija informaciju da bi granični prelaz Rafah, između Gaze i Egipta, trebao biti otvoren i da se nalazi na spisku bh. državljana koji trebaju biti evakuirani. El-Tanany odlučuje krenuti prema Rafahu, pred njim je bio put od oko 40 kilometara, ali uspijeva doći. Istog dana, kaže, područje oko prelaza bombardovala je izraelska vojska. “Kada smo stigli na prelaz Rafah, tu je bilo oko 3.000 ljudi. Taj dan izraelska vojska je bombardirala područje blizu prelaza Rafah, što je izazvalo paniku među ljudima. Od nas je zatraženo da se udaljimo od prelaza. Jedva smo našli prevoz i vratili smo se na sjever Gaze”, kaže El-Tanany. Opisuje kako su izgledali dijelovi Gaze kroz koje je prolazio vraćajući se na sjever. “Na tom putu morate proći cijelu Gazu. Jednostavno idete i vidite na sredini ceste zapaljen automobil. Uhvati vas neki strah, razgledate ima li u zraku dronova. Vidjeli smo veliki broj izgorjelih automobila, razrušenih kuća”, govori El-Tanany. Napominje kako su dva puta dolazili do Rafaha i vraćali se na sjever, treći put više nije bilo povratka, jer je izraelska vojska već kopneno ušla u Gazu. El-Tanany je preostalih 20 dana proveo u UN-ovoj školi nadomak Rafaha, sve do evakuacije, jer se više nije mogao vratiti kući u Jabaliju. Navodi kako mu je bilo žao kada je napuštao Gazu. “Bilo mi je jako žao. Zamalo sam zaplakao. Iako sam uspio izaći, tamo je ostala moja porodica, moj rodni kraj. Čitav put u mojim mislima je bilo to šta će biti sa njima, mojom porodicom, mojim narodom, hoće li preživjeti. U Gazi je ostao moj 92-godišnji otac, koji je invalid. Dva brata, dvije sestre s djecom i unucima”, kaže El-Tanany. Ono što se danas dešava u Gazi sramota je cijelog svijeta, dodaje El-Tanany. “Mi živimo ovaj rat i ovaj pakao od 1948. Ja sam rođen u izbjegličkom kampu. Čitav život, generacije žive taj rat. Previše je doživio ovaj narod. Svaka njihova

U BiH danas oblačno, u petak u višim predjelima snijeg U Bosni i Hercegovini danas će biti pretežno oblačno vrijeme. Vjetar slab sjevernog i sjeveroistočnog smjera. U poslijepodnevnim i večernjim satima vjetar mijenja smjer na jugo. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 3 i 8 stepeni, na jugu zemlje od 11 do 16, saopštio je Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ) BiH. U Sarajevu pretežno oblačno vrijeme. Najviša dnevna temperatura zraka oko 5 stepeni. U petak pretežno oblačno vrijeme. U prvom dijelu dana lokalno slaba kiša se očekuje u Hercegovini i na jugozapadu Bosne. Prema kraju dana i tokom noći kiša širom zemlje. U područjima iznad 1.000 metara očekuje se postepeni prelazak kiše u susnježicu i snijeg. Vjetar slab do umjeren, veći dio dana, južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 2 do 8, na jugu do 12, a dnevna od 10 do 16 stepeni. U subotu pretežno oblačno vrijeme sa slabim padavinama. U sjevernim područjima Bosne i u Hercegovini se očekuje kiša, a u ostatku zemlje susnježica ili snijeg. Poslije podne padavine prestaju u Hercegovini, a krajem dana i tokom noći i u većem dijelu Bosne. U Hercegovini i na jugozapadu Bosne umjerena do jaka bura, a u ostatku zemlje slab do umjeren sjeverni i sjeverozapadni vjetar. U Hercegovini i na zapadu Bosne olujni, a u ostatku zemlje, povremeno, jaki udari vjetra. Jutarnja temperatura zraka od – 2 do 4, na jugu do 10, a dnevna od – 1 do 5, na jugu do 8 stepeni. U nedjelju u Hercegovini pretežno sunčano, a u Bosni pretežno oblačno vrijeme. U Bosni je povremeno moguć slab snijeg ili susnježica. Vjetar umjeren do pojačan zapadni i sjeverozapadni. Poslije podne vjetar u slabljenju. Jutarnja temperatura zraka od – 4 do 0, na jugu do 2, a dnevna od – 2 do 4, na jugu do 8 stepeni Celzijusovih.

BiH: Na području Tuzle oduzeta roba u vrijednosti od 1.000.000 KM  Pored redovne pošiljke, gdje je za uvozno carinjenje bila prijavljena razna roba, pronađena je skrivena i krijumčarena roba, a radilo se o većoj količini tekstilnih proizvoda namijenjenih za tržište Zapadne Evrope.  Ovlaštena službena lica Uprave za indirektno oporezivanje, na području regionalnog centra Tuzla u dvije odvojene akcije oduzela su veću količinu tekstilnih proizvoda i mobilnih telefona čija se ukupna tržišna vrijednost procjenjuje na iznos od 1.000.000 KM. Na osnovu ranijih operativno-taktičkih saznanja u operativnoj akciji kodnog naziva “Panter” ovlašteni službenici UIO iz regionalnog centra Tuzla izvršili su detaljan pregled i pretres teretnog motornog vozila, a sve u skladu sa instrukcijama i uputama Tužilaštva Bosne i Hercegovine i naredbe Suda Bosne i Hercegovine. Pored redovne pošiljke, gdje je za uvozno carinjenje bila prijavljena razna roba, pronađena je skrivena i krijumčarena roba, a radilo se o većoj količini tekstilnih proizvoda namijenjenih za tržište Zapadne Evrope. Zbog postojanja osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo “krijumčarenje”, iz člana 214. Krivičnog zakona BiH, protiv osumnjičenog lica će biti podnesen Izvještaj o počinjenom krivičnom djelu i izvršiocu Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. U drugoj operativnoj akciji, a na osnovu raspoloživih informacija o neregularnostima u poslovanju jednog pravnog lica iz Tešnja, izvršena je detaljna provjera prometa i porijekla roba. Tom je prilikom pronađena veća količina robe stranog porijekla za koju nije postojala zakonom propisana dokumentacija (mobilni telefoni iPhone 14, iPhone 13, iPhone 12). Protiv učinioca opisanih nezakonitosti su preduzete mjere i radnje propisane prekršajnim zakonodavstvom. Ukupna vrijednost privremeno oduzete robe je procjenjuje se na iznos od 1.000.000 KM. Prilikom preduzimanja mjera iz svoje nadležnosti od strane ovlaštenih službenih lica UIO korištena je specijalizovana oprema, donirana od strane Ambasade SAD-a u BiH, putem Programa EXBS, kao i od strane UNDP/UNODC-a. Uprava za indirektno oporezivanje BiH poziva sve građane da na našu otvorenu liniju 080 02 06 07 prijave svaki oblik utaje carine ili PDV-a, ili nelegalnu prodaju akciznih proizvoda. Svi pozivi su besplatni i potpuno anonimni.   Izvor: Super TV/AA

Katar se nada da će dogovor o humanitarnoj pauzi u Gazi dovesti do mirovnih pregovora Arhiv  Izraelska vlada pristala je u srijedu rano ujutro na sporazum o razmjeni zarobljenika s palestinskom grupom Hamas.  Katar je u srijedu izrazio nadu da će sporazum o humanitarnoj pauzi u Pojasu Gaze dovesti do ozbiljnih mirovnih pregovora. “Zahvaljujemo našim partnerima koji su doprinijeli postizanju dogovora o humanitarnoj pauzi u Gazi, posebno Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i Egiptu. Nadamo se da će se ovim uspostaviti sveobuhvatan i održiv sporazum koji će okončati rat i krvoproliće”, rekao je premijer Mohammed Abdulrahman. On je rekao da se zvanična Doha nada da će ova pauza “dovesti do ozbiljnih razgovora o sveobuhvatnom i pravednom mirovnom procesu u skladu s međunarodnim rezolucijama o legitimitetu”. Izraelska vlada pristala je u srijedu rano ujutro na sporazum o razmjeni zarobljenika s palestinskom grupom Hamas. Prema sporazumu postignutom uz posredovanje Katara, 50 Izraelaca koje drži Hamas biće pušteno na slobodu u zamjenu za 150 palestinskih zatočenika u izraelskim zatvorima. Dogovor također uključuje četverodnevnu pauzu u borbama i ulazak 300 kamiona s humanitarnom pomoći, uključujući gorivo, u Pojas Gaze.   Izvor: Super TV/AA

Američki predsjednik pozdravio sporazum o razmjeni zarobljenika između Izraela i Hamasa Izraelska vlada pristala je u srijedu rano ujutro na sporazum o razmjeni zarobljenika s palestinskom grupom Hamas. Američki predsjednik Joe Biden pozdravio je u srijedu sporazum o razmjeni zarobljenika između Izraela i Hamasa. “Kao predsjednik, nemam veći prioritet od osiguravanja sigurnosti Amerikanaca koji su taoci širom svijeta. Zato smo – od najranijih trenutaka brutalnog napada Hamasa – moj tim za nacionalnu sigurnost i ja blisko sarađivali s regionalnim partnerima kako bismo učinili sve što je moguće da osiguramo oslobađanje naših sugrađana”, navodi se u saopštenju Bijele kuće. Biden je zahvalio katarskom šeiku Tamimu bin Hamadu Al-Thaniju i predsjedniku Egipta Abdel-Fattahu Al-Sisiju na njihovom “kritičnom vodstvu i partnerstvu” u postizanju sporazuma. “Važno je da se svi aspekti ovog sporazuma u potpunosti implementiraju”, dodao je Biden. Izraelska vlada pristala je u srijedu rano ujutro na sporazum o razmjeni zarobljenika s palestinskom grupom Hamas. Prema sporazumu uz posredovanje Katara, 50 Izraelaca koje drži Hamas biće pušteno na slobodu u zamjenu za 150 palestinskih zatočenika u izraelskim zatvorima. Dogovor također uključuje četverodnevnu pauzu u borbama i ulazak 300 kamiona s humanitarnom pomoći, uključujući gorivo, u Pojas Gaze.   Izvor: Super TV/AA

Konferencija o nasilju u porodici: Oko 47 posto žena u BiH tokom života iskusilo neki oblik nasilja Nasilje se sada više prepoznaje. Prije dvadeset godina nasilje je bio privatni problem. Sada je svijest proradila i puno se više govori o nasilju nad ženama, poručeno je na konferenciju u Sarajevu na temu borbe protiv nasilja u porodici. Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine organizovao je u bh. prijestolnici konferenciju o temi “Multidisciplinarni pristup prevenciji i borbi protiv nasilja u porodici”. Direktorica Gender centra Federacije BiH Ana Vuković izjavila je da su tokom konferencije posebnu pažnju posvetili Istanbulskoj konvenciji i preporukama koje je potrebno provesti u djelo u sklopu borbe protiv nasilja nad ženama. “Nasilje se sada više prepoznaje. Prije dvadeset godina nasilje je bilo privatni problem. Sada je svijest proradila i puno se više govori o nasilju“, rekla je Vuković, napominjući da je vrlo važno da u slučaju nasilja u porodici policija pravovremeno ide na lice mjesta. “Također, godinama govorimo da osobe koje su počinile nasilje ne smiju da rade na visokim funkcijama u državi“, dodala je. Kako je rekla, i dalje u bh. društvu postoje stereotipi prema nasilju nad ženama. “I dalje se često misli da je žena kada se uda da ona više nema ono svoje ja, nego da je ona podložna suprugu. Toga i danas ima u društvu“, kazala je Vuković. Istakla je također da se u postojećim zakonima koji regulišu nasilje u porodici radi na izmjenama i dopunama. “Obiteljski zakon je arhaičan i mora pretrpjeti niz dopuna i izmjena kako to zahtjeva Istanbulska konvencija. Osim toga, ne mogu reći da su samo političari krivi, svi smo mi krivi za ovo što se dešava, i ne samo institucije i ljudi koji rade u institucijama. Krivi su i građani građanke, zato što se pravimo gluhi, nijemi i slijepi i okrećemo glavu. Nemojte okretati glavu, prijavite nasilje, to se sutra i vama može desiti. Prijava može nekome spasiti život“, rekla je ona. Istanbulska konvencija je sporazum Vijeća Evrope o ljudskim pravima koji se protivi nasilju nad ženama i nasilju u porodici i koji je otvoren za potpisivanje 11. maja 2011. godine u Istanbulu. Konvencija ima za cilj prevenciju nasilja, zaštitu žrtava i okončanje nekažnjivosti počinilaca. Predstavnica UN Women u Bosni i Hercegovina Jo-Anne Bishop istakla je da je konferencija važna, posebno zbog povećanja slučajeva nasilja nad ženama u Bosni i Hercegovini. “Nasilje je dovelo i do smrtnog ishoda za žene, deset žena od početka godine. Sada smo fokusirani na izmjene koje su potrebne po pitanju zakonodavstva u borbi protiv nasilja nad ženama i djevojčicama kako bi odgovaralo standardima Istanbulske konvencije, a to obuhvata sve aspekte nasilja nad ženama i djevojčicama, odnosno psihološko, fizičko, ekonomsko i seksualno nasilje“, rekla je Bishop. Istakla je također da fokus treba biti na mjerama prevencije nasilja. “To podrazumijeva brojne mjere i načine reagiranja i obuhvata također izmjenu društvenih normi koje u sebi sadrže diskriminaciju ali i mijenjanje dinamike moći između muškaraca i žena, što je u srcu nasilja nad ženama i djevojčicama. To uključuje i važnost raznog reagiranja i procjene rizika koja treba da se provodi na sistematičan način i to čim se prijavi nasilje“, kazala je Bishop. Prema istraživanjima provedenim u BiH, 90 posto građana izražava visok stepen svjesnosti o problemu nasilja u porodici, ali 45 posto građana nasilje u porodici još uvijek gleda kao privatni problem. Da se radi o ozbiljnom problemu, pokazuju i statistički podaci koji govore da je 47 posto žena u BiH tokom života iskusilo neki oblik nasilja. Najčešće se radi o fizičkom nasilju, zatim psihičkom i seksualnom.   Izvor: Super TV/AA