Tradicija Cazinske krajine: Održana tradicionalna Kestenijada u Pećigradu Više stotina posjetitelja s prostora cijele Krajine i susjednih zemalja prisustvovalo je 23. po redu Kestenijadi u Pećigradu, koja je svojevrsni festival kojim se slavi izobilje kestena na ovom području od čije prodaje mnogi stanovnici žive. Iako će mještani reći da je ove godine kesten podbacio, manifestacija koja je ušla i u turistički kalendar Unsko-sanskog kantona ni u jednom trenutku nije se dovodila pod znak pitanja. Miris prženog kestena se osjetio kilometrima, a za prženje ovaj put zadužen je bio Salih Kajtazović. “Danas ćemo ispržiti od 700 do 1.000 kilograma kestena. To je naša tradicija, uživamo u tome i svake godine trudimo se da što bolje organizujemo”, rekao je Kajtazović. Kestenove šume su rijetkost u Bosni i Hercegovini dok su u Krajini nadaleko poznate. Prostiru se na širem području Cazina, Velike Kladuše, Bužima i dijela Bosanske Krupe, a zbog svoje nutritivne vrijednosti, mještani će kazati, godinama unazad je bio neizostavan u njihovoj ishrani. “Na ovom području život nije bio lagan. Naši očevi, djedovi, majke porodice su prehranjivali s tim kestenom. Ova manifestacija nas vraća u ranija vremena. Prisjećamo se kako je to nekada bilo, a ne smijem zanemariti ni donatore koje imamo iz čitave Bosne i Hercegovine. Ove godine posebno se odazvala i dijaspora bez koje bismo teško ovako nešto organizovali”, zadovoljan je domaćin kestenijade Zlatko Beganović koji živi i radi u Sjedinjenim Američkim Državama. Kestenijada je i ove godine okupila goste, ne samo iz Bosne i Hercegovine, nego i zemalja regiona. “Ova godina je bila praćena sušom, loši vremenski uslovi su utjecali i na kesten, prinosi su dosta manji nego prošle godine. Ipak, imamo itekako razloga za zadovoljstvo kada je posjećenost u pitanju. Za dan održavanja odabrali smo ciljano vikend baš zbog mnogih naših ljudi koji žive u dijaspori i koji ne propuštaju priliku da dođu svaki put”, kaže Nermin Beganović, predsjednik Mjesne zajednice Pećigrad. Kesten je ujedno jedan od razloga razvoja pčelarstva na ovim prostorima. Cazinski kestenov med brendiran je i upisan u registar Svjetskog instituta za intelektualno vlasništvo. Na Sajmu pčelarstva i meda koji je otvoren u Bihaću izložio ga je i Zijad Hodžić. “To je jedan od najljekovitijih medova. Karakteriše ga to što ima više od sto puta polenovih zrnaca u odnosu na druge medove, to mu daje ljekovitost, čak ga i porede s manuka medom. Jača srčane mišiće, kardiovaskularni sistem, dobar je za one koji imaju probleme s jetrom”, pojasnio je. Svi koji su posjetili kestenijadu kažu kako ovakve manifestacije čuvaju uspomene na narodne običaje i otimaju od zaborava tradiciju Cazinske krajine. Izvor: Super TV/AA
