Vijesti

Semir Efendić: “Trojka mora nestati kako bi borba za Bosnu i Hercegovinu mogla početi” Predsjednik Stranke za BiH, Semir Efendić, iznio je oštar stav prema liderima stranaka koje čine takozvanu “Trojku” – Nerminu Nikšiću, Elmedinu Konakoviću i Edinu Forti. U svojoj izjavi, Efendić je naglasio da njihovo prisustvo na ključnim pozicijama predstavlja ozbiljnu prijetnju za državu Bosnu i Hercegovinu. Efendić je posebno kritikovao Nermina Nikšića, lidera SDP-a, zbog ranije izjave da će se povući ukoliko se pokaže da Milorad Dodik ne sarađuje, što, prema Efendiću, nije ispunjeno. Elmedin Konaković, lider NiP-a, našao se na meti kritika zbog svojih izjava o modelima izbora članova Predsjedništva BiH, kao i zbog stava prema sigurnosnim pitanjima. Edin Forto, lider Naše stranke, spomenut je u kontekstu ekonomskih odluka i upravljanja državnim resursima. Efendić je izrazio zabrinutost zbog ustupaka koji su, prema njegovim riječima, učinjeni Miloradu Dodiku i Draganu Čoviću, uključujući sigurnosne pozicije i finansijska sredstva. Također je postavio pitanje o budućnosti države, uključujući potencijalne sigurnosne izazove i mogućnost teritorijalnih pretenzija. “Odbranit ćemo Bosnu i Hercegovinu, kao i mnogo puta do sada, ali sa linije odbrane moraju da se udalje izdajnici,” poručio je Efendić, naglašavajući da je nužno ukloniti one koji, prema njegovom mišljenju, ne razumiju značaj države i njenih institucija. Efendić je zaključio da trenutna situacija zahtijeva odlučne korake kako bi se očuvala stabilnost i sigurnost Bosne i Hercegovine. (SUPER TV)

  Dodatne garancije OHR-a i DKPT-a za Memorijalni centar Srebrenica: Zaposlenici se vraćaju na posao Memorcijalni centar Srebrenica-Potočari donio je danas odluku o povratu uposlenika na posao dok će idalje biti zatvoren za kolektivne posjete. Iz MC Srebrenica-Potočari saopćeno je da je danas održan sastanak zaposlenika i saradnika, na kojem je razmotrena trenutna situacija i mogućnosti za prekid privremenog zatvaranja te institucije. “Na sastanku smo zajednički analizirali trenutno stanje i sve relevantne informacije, uključujući zaprimljene bezbjednosne garancije nadležnih institucija, preduzete mjere zaštite od strane Direkcije za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine (DKPT BiH) i misije EUFOR-a te povratne informacije zaposlenika i saradnika Memorijalnog centra. Želim se zahvaliti direktoru Direkcije za koordinaciju policijski tijela BiH, glavnom generalnom inspektoru policije Enesu Kariću, na preduzetim mjerama. DKPT je bila i ostaje ključna za rad Memorijalnog centra. Također, dobili smo garancije od Visokog predstavnika da je spreman preduzeti sve mjere koje budu bile potrebne za nastavak rada”, izjavio je direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić. Iz Memorijalnog centra su saopćili da dodatne mjere osiguranja uključuju povećano prisustvo DKPT-a BiH i pojačan nadzor u krugu Memorijalnog centra, dodatne tehničke mjere zaštite i kontrolu pristupa za sve posjetioce i osoblje, te blisku saradnju s EUFOR-om, uz niz drugih sigurnosnih koraka. “Moja primarna odgovornost, i zakonska i moralna, jeste prema ljudima koji rade u Memorijalnom centru Srebrenica i zajednici u kojoj žive. Svima mora biti jasno da se vraćamo radu u vanrednim zakonskim uslovima i pod posebnim sigurnosnim režimom. Državne institucije u ovom dijelu zemlje funkcionišu u potpunoj pravnoj neizvjesnosti, što će i dalje imati posljedice na naš rad. Zbog toga, između ostalog, Centar i dalje neće biti otvoren za zajedničke i kolektivne posjete”, rekao je Suljagić. Poručili su i da Memorijalni centar Srebrenica ostaje posvećen svojoj misiji očuvanja istine i sjećanja na žrtve genocida, uz istovremeno osiguravanje najviših standarda zaštite za sve koji dolaze odati počast. “Koristim priliku da zahvalim svima koji su se solidarisali s Memorijalnim centrom. Naši prijatelji i saveznici nastavljaju da stoje uz nas i zajedno s nama budno prate razvoj događaja. Čim sagledamo stanje ove sedmice, nastojaćemo da osiguramo da prije kraja mjeseca otvorimo instituciju za kolektivne posjete”, zaključio je Suljagić. Memorijalni centar u Srebrenici nedavno je objavio da privremeno obustavlja rad zbog novonastale situacije u BiH i krize koja je eskalirala protuustavnim potezima entitetskih vlasti Republike Srpske (RS) kojima je zabranjeno djelovanje državnih pravosudnih i sigurnosnih institucija BiH na teritoriji tog entiteta. Suljagić je prošle sedmice u Sarajevu upozorio da je Centru potrebno znatno ozbiljnije obezbjeđenje.

Vlada Federacije BiH: 18. mart proglašen Danom žalosti zbog tragedije u Sjevernoj Makedoniji Na današnjoj hitnoj sjednici, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je odluku kojom se 18. mart 2025. godine proglašava Danom žalosti u Federaciji Bosne i Hercegovine. Ova odluka predstavlja izraz saučešća i solidarnosti s porodicama žrtava tragičnog požara koji se dogodio 15. marta 2025. godine u mjestu Kočani, Sjeverna Makedonija, u kojem je život izgubilo najmanje 59 osoba. Dan žalosti u Federaciji BiH obilježiće se spuštanjem zastave Bosne i Hercegovine na pola koplja ili jarbola na svim zgradama zakonodavnih, izvršnih i sudskih vlasti, kao i na objektima javnih ustanova, institucija i drugih pravnih lica širom Federacije. Na ovaj dan neće biti dozvoljeno održavanje kulturno-zabavnih programa na javnim mjestima, dok su medijske kuće na području Federacije BiH dužne prilagoditi svoje programske sadržaje u skladu s obilježavanjem Dana žalosti. Odlukom Vlade, Federacija Bosne i Hercegovine izražava solidarnost sa Sjevernom Makedonijom i porodicama žrtava ove tragedije koja je potresla regiju.

Dodik najavio formiranje granične policije RS-a Najviše rukovodstvo bh. entiteta Republika Srpska (RS) sastalo se danas u Banjaluci i donijelo odluku o formiranju granične policije RS-a, saopćio je to predsjednik RS-a Milorad Dodik. “Formirana je i Radna grupa koja je danas održala prvi sastanak o izradi zakona koji će regulirati rad granične policije na području Republike Srpske. Pravni okvir na kojem radi Radna grupa bit će isključivo u skladu s Daytonskim sporazumom i njegovim Aneksom 2”, naveo je Dodik u objavi na društvenoj mreži X. Također je naveo da je u periodu od 1996. do 2000. godine granicu RS-a kontrolirala Policija Republike Srpske, a da je, “suprotno Daytonskom sporazumu i Ustavu BiH”, 13. januara 2000. godine visoki predstavnik Wolfgang Petritsch svojom odlukom uveo državnu graničnu službu BiH. “Tim povodom u poslijepodnevnim satima bit će održana zatvorena sjednica Vlade Republike Srpske na kojoj će biti riječi i o drugim pitanjima ukupne političko-sigurnosne situacije u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini”, dodao je Dodik. Najavio je da će lično prisustvovati toj sjednici, kao i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović. Ovo je još jedan u nizu poteza rukovodstva entitetske vlasti RS-a koji usložnjavaju postojeću političku krizu u Bosni i Hercegovini. Bosna i Hercegovina nalazi se u teškoj političkoj krizi koju je izazvao predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik, prvostepeno pred Sudom BiH osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane vršenja dužnosti entitetskog predsjednika, zbog nepoštivanja odluka Visokog predstavnika međunarodne zajednice za BiH. Kao odgovor na presudu, većina predvođena Dodikovim SNSD-om u Narodnoj skupštini RS-a donijela je zakone kojima je zabranila rad pravosudnih i sigurnosnih institucija Bosne i Hercegovine u entitetu RS, što je naišlo na oštre osude međunarodne zajednice. Uslijedile su osude ovakvih koraka Milorada Dodika i apsolutna podrška institucijama Bosne i Hercegovine. Evropski zvaničnici su poručili da Dodik ugrožava sigurnost Bosne i Hercegovine. Opasne korake rukovodstva RS-a osudili su zvaničnici Turske, Njemačke, Francuske, Španije, Velike Britanije, Sjedinjenih Američkih Država i drugih zemalja. U međuvremenu, Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je privremenu mjeru kojom je suspendovao zakone Narodne skupštine Republike Srpske o zabrani rada SIPA-e, Tužilaštva BiH, Suda BiH i VSTV BiH na podrčju RS-a. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine izdalo je naredbu za privođenje predsjednika RS-a Milorada Dodika, entitetskog premijera Radovana Viškovića i predsjednika NSRS-a Nenada Stevandića. Na prijedlog Tužilaštva Bosne i Hercegovine, Sud BiH je u petak odredio jednomjesečni pritvor Dodiku, Viškoviću i Stevandiću zbog toga što su odbili da se pojave na saslušanju u Tužilaštvu BiH, nakon što je protiv njih pokrenuta istraga zbog rušenja ustavnog poretka.

Glas Amerike “ušutkan” nakon 83 godine Trumpovom uredbom Kompletno osoblje Glasa Amerike (VOA), najveće međunarodne televizijske kuće financirane od strane američke vlade, u subotu je obaviješteno da je stavljeno na administrativni dopust. Obavještenje im je putem e-maila poslala Crystal G. Thomas, direktorica ljudskih resursa u Američkoj agenciji za globalne medije (USAGM), koja nadzire VOA i druge medijske organizacije koje financira država. Obavijest je poslana svim zaposlenicima Glasa Amerike s punim radnim vremenom, od novinara do viših menadžera, a nije uključivala ugovorno osoblje čiji ugovori ističu u junu, javlja CBS News. Od subote, zaposlenicima Glasa Amerike zabranjen je pristup sjedištu u Washingtonu, a honorarni radnici, stringeri i oni na mjesečnim ugovorima su također prekinuli s radom zbog nedostatka sredstava. Odluka je uslijedila nakon izvršne uredbe američkog predsjednika Donalda Trumpa u petak, kojom se nalažu značajna smanjenja proračuna za USAGM i šest drugih agencija. “Takvi subjekti će smanjiti obavljanje svojih statutarnih funkcija i povezanog osoblja na minimalnu prisutnost i funkciju propisanu zakonom”, navodi se u Trumpovoj odluci. USAGM, koji također nadzire Radio Free Europe/Radio Liberty i Radio Free Asia, zaustavio je finansijsku podršku za obje te organizacije, što je utjecalo na emitiranje u istočnoj Europi, Rusiji, Ukrajini, Kini i Sjevernoj Koreji. Michael Abramowitz, direktor Glasa Amerike, izrazio je svoje razočaranje u objavi na LinkedInu. “Duboko sam ožalošćen što je prvi put u 83 godine, čuveni Glas Amerike ušutkan”, naveo je i dodao: “Jutros sam saznao da je gotovo cijelo osoblje Glasa Amerike, više od 1.300 novinara, producenata i pomoćnog osoblja, danas stavljeno na administrativni dopust. I ja sam.” Abramowitz je priznao potrebu za reformom Glasa Amerike i dodao da je postignut napredak, ali je rekao da trenutni potezi vlasti ometaju njegovu sposobnost da izvrši svoju misiju, posebno u vrijeme kada protivnici poput Irana, Kine i Rusije ulažu velika sredstva u širenje dezinformacija kako bi potkopali SAD.