Vijesti

Maroko: Nastavlja se potraga za nestalim u zemljotresu Najmanje 2.122 ljudi je poginulo, a 2.421 povrijeđeno u snažnom zemljotresu koji je pogodio Maroko, saopćilo je u nedjelju Ministarstvo unutrašnjih poslova. U toku su akcije traženja i spašavanja osoba koje su ostale zarobljene ispod ruševina nakon razornog zemljotresa jačine 7 stepeni po Richteru koji je u subotu pogodio Maroko. Akcije su nastavljene na području Amizmiza u Marakeshu, koje je pogođeno zemljotresom. Najmanje 2.122 ljudi je poginulo, a 2.421 povrijeđeno u snažnom zemljotresu koji je pogodio Maroko, saopćilo je u nedjelju Ministarstvo unutrašnjih poslova. Među povrijeđenima su 1.404 osobe u kritičnom stanju. Smrtni slučajevi zabilježeni su u više regija, uključujući El-Houz, Taroudant, Chichaoua, Tiznit, Marrakech, Azilal, Agadir, Casablancu i Youssoufiju. Marokanski kralj Muhamed VI, nakon zemljotresa koji je pogodio ovu zemlju, proglasio je trodnevnu nacionalnu žalost tokom koje će na javnim zgradama zastave biti spuštene na pola koplja. Osim toga, kralj je zadužio Vladu za formiranje ministarskog odbora za program obnove kuća uništenih u zemljotresu. Ovo je najsnažniji zemljotres koji je pogodio ovu sjevernoafričku zemlju u posljednjih sto godina, saopćio je Nacionalni institut za geofiziku Maroka. Zemljotres se osjetio u susjednom Alžiru i Mauritaniji.   Izvor: Super TV/AA

Nasilje u porodici i dalje jako prisutno u bh. društvu: Žene se svakodnevno javljaju u sarajevsku Sigurnu kuću Osobe koje su pretrpjele nasilje borave u tim kućama, imaju terapije i mogu ostati do šest mjeseci, ali ima i onih koje ostaju i duže zavisnosti od problema. Jedan od najrasprostranjenijih problema kako u svijetu tako i u Bosni i Hercegovini je nasilje u porodici. Ranijih godina žene su uglavnom šutjele i trpile nasilje čak i po 40 godina jer, uglavnom iz ekonomskih razloga, nisu imale mogućnosti da napuste muža i odluče se za sigurniji život. Međutim, ima i slučajeva gdje se odlučuju da trpe zbog djece ili nade da će se situacija poboljšati. Posljednjih godina to se mijenja. Raste svijest u društvu kada je ovaj problem u pitanju, ali i žene postaju hrabrije jer im se kroz sigurne kuće i brojne nevladine organizacije koje djeluju pri ovim kućama, omogućava da život nastavljaju van porodice u kojoj su bile zlostavljane. Međutim, nasilje je i dalje prisutno u velikoj mjeri. – Devet sigurnih kuća – U Bosni i Hercegovini trenutno radi devet sigurnih kuća. Od toga je šest u bh. entitetu Federacija BiH, a tri u bh. entitetu Republika Srpska. Osobe koje su pretrpjele nasilje borave u tim kućama, imaju terapije i mogu ostati do šest mjeseci, ali ima i onih koje ostaju i duže zavisnosti od problema. Od oktobra 2000. godine Fondacija lokalne demokratije vodi jedinu Sigurnu kuću – Sklonište za žene i djecu žrtve nasilja u porodici na području Kantona Sarajevo. Za žrtve nasilja, smještaj u Sigurnu kuću je u svakom trenutku dostupan i moguć. Vrši se po preporuci Centra za socijalni rad i policijskih uprava, a na osnovu potpisanog protokola o postupanju sa žrtvama nasilja u porodici između Fondacije lokalne demokratije, Kantonalnog centra za socijalni rad i MUP-a Sarajevo. U protekle 23 godine kroz Sigurnu kuću i Sklonište za djevojke u Sarajevu prošlo je 2.314 žena, djece i djevojaka. Arijana Ćatović, psihologinja u Sigurnoj kući Fondacije lokalne demokratije, podsjetila je da ova ustanova egzistira od 2000. godine. “Imamo siguran smještaj za žene i djecu žrtve nasilja, a pored toga imamo i smještaj za djevojke. Imamo siguran prostor za djevojke koje su žrtve nasilja. Kapacitet naše sigurne kuće je oko 35 žena i djece i još desetak mjesta za djevojke”, izjavila je Ćatović. – Osnaživanje zlostavljanih žena – Osnovni cilj rada Sigurne kuće je obezbjeđenje fizičke zaštite i sigurnosti žrtava, kao i psihosocijalni tretman u cilju prevazilaženja traumatskih iskustava i reintegracije u društvenu zajednicu. “Kroz Sigurnu kuću pokušavamo da žene psihosocijalno osnažimo. Jačamo ih i na nivou da je sposobna da se brine o sebi. Vrlo često su žene koje dolaze u Sigurnu kuću živjele s alkoholičarima ili narkomanima. Educiramo ih i pokušavamo da im pronađemo zaposlenje, prije nego što izađu iz Sigurne kuće. Žene se svakodnevno javljaju. Sarađujemo sa centrima za socijalni rad i policijom. Žene koje se smještaju u Sigurnu kuću prolaze kroz sistem. Prvi korak je prijava policiji ili Centru za socijalni rad, onda nas oni kontaktiraju, a nakon toga se žene smjeste ovdje. Žene pozivaju i na SOS telefon gdje naše volonterke upute ženu prema policiji ili Centru za socijalni rad i na taj način opet bude smještena”, pojasnila je Ćatović. U protekle dvije godine u Bosni i Hercegovini ubijeno je 19 žena. O nasilju nad ženama se ponovno više priča nakon tragičnog događaja koji se u augustu dogodio u Gradačcu kada je Nermin Sulejmanović ubio Nizamu Hećimović. “Nažalost, kada se nešto desi tada se reaguje i tada se više priča o problemu nasilja u porodici. I u tom periodu bude nešto veći broj i prijava jer u medijima ima puno više informacija o tome, više se razgovara. A to nam govori o tome da se ova tema ne smije zaboraviti i da se o njoj treba stalno razgovarati. I prije ovog nemilog događaja i svega ovoga što se dešavalo u zadnje vrijeme, Sigurna kuća je imala popunjene kapacitete. Imamo periode kada je naš kapacitet 100 posto popunjen, a ima perioda kada je na 50 ili 60 posto. Trenutno je popunjenost oko 60 posto”, istakla je Ćatović. Smatra da žene koje žive u nasilju vrlo često nemaju adekvatne informacije o tome kako im neko može pomoći i ne znaju koji je pravi put da sebi pomognu. “Kod nas su smještene i maloljetne djevojke, od nekih 13 ili 14 godina, a raspon je do nekih zrelih doba, do 75-80 godina. U posljednje vrijeme smo imali i starije žene. One obično dolaze zbog nasilja koje trpe od svojih sinova, ali to nije pravilo, jer ima i slučajeva da su te starije žene nasilje od svojih partnera trpile puno godina”, naglasila je Ćatović. – Počinje s emocionalnim nasiljem – Smatra da je odgoj generalno jako bitan i poruke koje kroz odrastanje dobijamo ne samo od roditelja nego generalno. “Kada krenemo od bajki koje slušamo, princ na bijelom konju dolazi da je spasi, ali i masa drugih informacija koje se ženama serviraju – da treba da budu dobre majke, da dobre majke i supruge niko ne tuče… Nasilje ne dolazi odjednom. Prvo krene od emocionalnog nasilja i pravi se izolacija oko žene. Prvo se izoliraju svi oni koji mogu da pruže podršku – prijateljice, rodbina… Obično kreće kroz ljubomoru koju žene, odnosno mlade djevojke najčešće doživljavaju kao izraz ljubavi. Ljubomora je jedan od sistema izolacije”, izjavila je Ćatović. Kada dođe do izolacije, kada nema komunikacije s prijateljima i rodbinom, žene su ostale same s nasilnikom. “Kada se desi fizičko nasilje, poslije toga nasilnici imaju fazu tzv. medenog mjeseca gdje se izvinjavaju i govore da ne znaju šta im se desilo i da se više neće ponoviti. Zna se desiti da se žena i više od jedanput vrati nasilniku. Vrati se jer je ili ekonomski ovisna o njemu, nema podršku porodice, uhvati je strah šta dalje. Jako je teško da žene s malom djecom pronađu posao”, pojasnila je Ćatović. Međutim, navela je da ciklusi nasilja i izvinjavanja traju godinama i idu u krug. “Žene koje mnogo godina trpe nasilje odlučuju se

MC Srebrenica objavio izvještaje o ratnim zločinima u Ukrajini, Etiopiji, Siriji i Južnom Sudanu Posebna pažnja je stavljena na rezultate istraživanja ratnih zločina koje su počinile ruske zvanične i paravojne snage u Ukrajini.  Memorijalni centar Srebrenica-Potočari Spomen obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine danas je predstavio zaključke dvogodišnjeg istraživanja i rada Mehanizama upozorenja i prevencije genocida i zločina protiv čovječnosti, koji je pri ovoj instituciji osnovan uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva kroz projekat “Istina, dijalog, budućnost”. Kako je saopšteno, riječ je o istraživanju i izvještavanju o zločinima u aktuelnim konfliktima širom svijeta. “Realizirali smo i objavili izvještaje o zločinima u Etiopiji, Ukrajini, Siriji i Južnom Sudanu, što je nastavak globalnog djelovanja Memorijalnog centra koji je započet s ranijim izvještajem o zločinima u Mjanmaru. Memorijalni centar se ovim još jednom potvrđuje kao jedna od središnjih tačaka istraživanja kršenja međunarodnog humanitarnog prava, što je rezultat zahtjeva žrtava genocida u Srebrenici da poruka ‘nikad više’ zaista ima težinu u našem stalnom radu na podizanju svijesti o aktuelnim ratnim zločinima širom svijeta”, poručio je Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra. Posebna pažnja je danas stavljena na rezultate istraživanja ratnih zločina koje su počinile ruske zvanične i paravojne snage u Ukrajini. Memorijalni centar je utvrdio niz zaključaka kojim se poziva na sprečavanje novih zločina i na odgovornost ruskih snaga za kršenja ljudskih prava. “Memorijalni centar Srebrenica je u ranoj fazi invazije Rusije na Ukrajinu ponudio pravnu pomoć Ukrajini putem diplomatskog kontakta ambasadora Ukrajine u BiH te će nastaviti da radi na jačanju saradnje sa ukrajinskim memorijalima, istraživačkim centrima i institucijama – kako bi prenijeli svoja iskustva i znanja borbi za istinu i pravdu u Ukrajini”, dodao je Suljagić. Izvještaji su objavljeni na zvaničnoj web-stranici Memorijalnog centra Srebrenica.   Izvor: Super TV/AA

 Broj poginulih u zemljotresu u Maroku povećan na 2.012 Smrtni slučajevi u zemljotresu magnitude sedam stepeni zabilježeni su u različitim regijama.  Najmanje 2.012 osoba je poginulo, a 2.059 je povrijeđeno u snažnom zemljotresu koji je pogodio Maroko, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova. Među povrijeđenima su 1.404 osobe u kritičnom stanju. Smrtni slučajevi u zemljotresu magnitude sedam stepeni zabilježeni su u različitim regijama, uključujući El-Houz, Taroudant, Chichaoua, Tiznit, Marrakech, Azilal, Agadir, Casablancu i Youssoufiju, navodi Ministarstvo u saopštenju. Marokanski kralj Muhamed VI, nakon zemljotresa koji je pogodio ovu zemlju, proglasio je trodnevnu nacionalnu žalost tokom koje će na javnim zgradama zastave biti spuštene na pola koplja. Osim toga, kralj je zadužio vladu za formiranje ministarskog odbora za program obnove kuća uništenih u zemljotresu. Ovo je najsnažniji zemljotres koji je pogodio ovu sjevernoafričku zemlju u posljednjih sto godina, saopštio je Nacionalni institut za geofiziku Maroka.   Izvor: Super TV/AA

BiH: U četvrtak naoblačenje s pljuskovima i grmljavinom U narednim danima dnevne temperature kretaće se od 28 do 34 stepena Celzijusa.  U Bosni i Hercegovini će u nedjelju preovladavati sunčano vrijeme. Vjetar će biti slab istočni i sjeveroistočni, a dnevna temperatura od 26 do 32, na jugu zemlje do 34 stepena Celzijusa, objavio je Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ) BiH. U ponedjeljak će biti sunčano. Vjetar slab u Bosni istočni i sjeveroistočni, a u Hercegovini jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 13 do 19, na jugu do 24, a dnevna od 28 do 34 stepena. U utorak meteorolozi najavljuju sunčano vrijeme. Vjetar slab zapadni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 14 do 20, na jugu do 23, a dnevna od 28 do 34 stepena. U srijedu je najavljeno sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Vjetar slab do umjeren zapadni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 14 do 20, na jugu do 23, a dnevna od 28 do 34 stepena. U četvrtak će u Bosni biti pretežno oblačno vrijeme s pljuskovima i grmljavinom. U Hercegovini sunčano uz postepeno naoblačenje poslije podne. Vjetar slab do umjeren u Bosni sjeverni i sjeverozapadni, a u Hercegovini jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 14 do 19, na jugu do 23, a dnevna od 26 do 32 stepena Celzijusa.   Izvor: Super TV/AA

Broj poginulih u zemljotresu u Maroku povećan na 1.037 Najmanje 1.037 osoba je poginulo, a 721 je povrijeđena u snažnom zemljotresu koji je pogodio Maroko, saopštilo je u subotu Ministarstvo unutrašnjih poslova te zemlje.   Izvor: Super TV/AA

Partnerski odnos Vlade TK i lovačkih društava u Tuzlanskom kantonu Savez lovačkih društava Tuzlanskog kantona zadovoljan je saradnjom koju ima sa Vladom Tuzlanskog kantona i podrškom koju Vlada putem resornog ministarstva pruža razvoju lovstva na području našeg kantona, istaknuto je danas na obilježavanju 28. godišnjice rada i djelovanja Saveza. Ovoj svečanosti prisustvovali su premijer Tuzlanskog kantona Irfan Halilagić i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede TK Fedahija Ahmetović. Ovomprilikom predsjednik Saveza Mensur Alić je premijeru Halilagiću, za uspješnu dosadašnju saradnju, uručio i simboličan poklon. Naime, svake godine, kroz dva programa, Vlada nastoji podržati razvoj lovstva u našem kantonu. „Jedan dio odnosi se na Program kojim Vlada nastoji lovačkim društvima vratiti ona sredstva koja oni, kao naknadu za zakup sportsko-privrednih lovišta uplate u Budžet Tuzlanskog kantona, a Programom utroška sredstava prikupljenih po osnovu Zakona o šumama izdvojajamo nešto dodatnih sredstava za tekuće i kapitalne investicije u lovački društvima. Znamo da se ne radi o velikim sredstvima i da lovstvo treba podržati i znatno većim iznosom, ali to su naše trenutne mogućnosti“, rekao je premijer Halilagić ističući da je u svijetu lov izuzetno značajan i sa turističko-privredno-ekonomskog aspekta. „U narednim godinama moramo početi razmišljati kako osim ovih projekata možemo i unaprijediti lovstvo na našem kantonu, a kako bi ono u određenoj mjeri bilo i generator razvoja. Mi smo to prepoznali i lovački turizam ima posebno mjesto i u nedavno usvojenoj Strategiji razvoja turizma Tuzlanskog kantona za period 2022-2027. Lovci kao turisti su veoma poželjni zbog načina i obima potrošnje i stoga trebamo u tome prepoznati razvojnu šansu i potencijal u lovačkom turizmu. Mi ćemo kao Vlada TK biti podrška Savezu lovačkih društava TK da svojim radom doprinesu razvoju lovne infrastrukture“, zaključio je premijer Halilagić. Ministar Ahmetović se danas prisjetio i doprinosa i zajedničkih aktivnosti koje su realizirali Ministarstvo i lovačka društva, a u cilju zaštite usjeva na poljoprivrednim dobrima. „Iako mnogi, koji ne poznaju ovu oblast, lov smatraju štetnim i nehumanim sportom, ja se danas želim zahvaliti svim lovcima koji uzorno, poštujući pravila i norme lovstva, uz hobi čuvaju prirodu i hrane divljač u periodima nestašice hrane. Također, u prethodnom periodu pokazali ste se i kao naš i partner našim poljoprivrednicima, kada smo se zajedno borili protiv „najezde“ divljih svinja koje su uništavale poljoprivredne zasade i usjeve“, riječi su ministra Ahmetovića.

Ekološka akcija: Ronioci iz regije čiste i fotografiraju Neretvu ispod površine Akciji su se pored ronilaca priključili članovi Udruženja “Lađari” i Planinarskog društva “Prenj” iz Mostara koji su podrška na kopnu. Ronioci iz Slovenije, Hrvatske, Mađarske, Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine počeli su akciju čišćenja sliva Neretve pod motom “Sve za našu Neretvu”. Predvođeni domaćinima iz Ronilačkog kluba Mostar, ronioci iz regije čiste korito Neretve i akumulacije na rijeci. Voditelj Ronilačkog kluba Mostar Branislav Stojkić u razgovoru za Anadolu kaže da je riječ o tradicionalnoj akciji. “Osim ronjenja, jedna od naših djelatnosti je volontiranje u ekološkim sekcijama te na taj način pomaganje u očuvanju prirodnih bogatstava. Narasli smo do nivoa da imamo stotinu licenciranih ronilaca i da možemo organizirati velike akcije. Dolaze nam instruktori i ljudi koji se ronjenjem bave i po 40 godina”, rekao je Stojkić. Čišćenje rijeke i okupljanje najboljih ronilaca regije nije jedini cilj projekta. Posebna pažnja posvećena je mladima i njihovoj edukaciji. “Želimo uz sve osvijestiti mlade, napraviti generacijsku povezanost i osim ekološki – djelovati i edukacijski. Novitet je to što ćemo prvi put u Mostarskom jezeru raditi podvodnu fotografiju i snimati floru i faunu, a potom napraviti veliku izložbu. Vidjet ćete izbliza pastrmku, hercegovački kamen na dnu, ali i stvari ispod površine kojim su doprinijeli ljudi. Naša je želja prenijeti stvarno stanje”, navodi Stojkić. Akciji su se pored ronilaca priključili članovi Udruženja “Lađari” i Planinarskog društva “Prenj” iz Mostara koji su podrška na kopnu.

Osma „Šumarijada“: Vlašić centar takmičenja i druženja šumara iz cijele FBiH U organizaciji Šumskoprivrednog društva Srednjobosanskog kantona i partnera u sportsko-rekreativnom centru Eko-FIS Vlašić ovog vikenda (petak-nedjelja) se održava osmo izdanje Šumarijade. Ovogodišnjem druženju i takmičenju prisustvuje oko 600 učesnika iz cijele FBiH, a pored domaćih učesnika i posjetitelja ovogodišnja Šumarijada ima goste iz Turske, Hrvatske i Slovenije. Samom otvorenju prisustvovale su zvanice iz naučnog, sportskog i političkog života, kako SBK, tako i F BiH. Direktor Šuma SBK/KSB Vildan Hajić istakao je zadovoljstvo zbog organizacije jedne ovakve manifestacije i nadu da će sve proteći u najboljem mogućem redu. “Želim vam puno sreće, zdravlja i druženja i da se ugodno i lijepo osjećate na Vlašiću. Nadam se da će sve proteći u fer atmosferi, a ono što je najvažnije je da se svi lijepo družimo. Organizacija se potrudila da sve bude na najvišem nivou i nadam se da će u budućnosti ovo biti urnek za održavanje ovih naših druženja”, rekao je Hajić. Načelnik općine Travnik Kenan Dautović također je zaželio dobrodošlicu svim posjetiteljima i učesnicima ove manifestacije i poželio im je da svoje vrijeme na Vlašiću provedu što je bolje moguće. “Naši privredni subjekti su pomogli organizaciju i olakšali sve ovo. Čestitam organizatorima, Šumama SBK i direktoru što su uspjeli da okupe ovoliki broj ljudi”,  naglasio je načelnik Dautović. Trodnevnu manifestaciju na Vlašiću je zvanično otvorio premijer Srednjobosanskog kantona Tahir Lendo koji je u svom govoru istakao koliko je zapravo važna šuma i posao svih učesnika ove manifestacije za očuvanje naše planete. “Sva privredna društva koja se bave šumarstvom su društveno odgovorna i vi ste važna privredna grana i važan faktor razvoja privrede našeg kantona i FBiH. Svi zajedno učestvujete u očuvanju naše prirode, naše zemlje”, istakao je Lendo. Uz druženje i takmičenje, učesnici iz cijele Federacije mogu da se upoznaju sa najnovijim dostignućima, alatima i mašinama koje koriste ili mogu koristiti u svom poslu. Kompanija “JasminM”, jedan od izlagača, je predstavila najmodernije mašine u oblasti šumarstva i drvoprerade, čije pojedinačne vrijednosti prelaze milion KM, a koje mogu da u procesu rada zamjene desetine radnika i višestruko ubrzavaju procese, osiguravajući veću sigurnost. Ovogodišnje takmičenje na Šumarijadi ima svoj sportski segment, od sportova kao što su odbojka, mali nogomet, povlačenje konopca, trčanje, kao i šumarske discipline – kombinovani rez, okretanje vodilice, podsjecanje stabla. Pored uobičajnih disciplina ove godine Šumarijadu krasi i Šumarski kviz u kojem ekipe odgovaraju na pitanja iz oblasti šumarstva.  

Razoran zemljotres u Maroku, najmanje 296 poginulih U razornom zemljotresu, jačine sedam stepeni po Rihteru, koji je pogodio Maroko, poginulo je najmanje 296 ljudi, javlja Anadolu. Kako je saopćio Nacionalni geofizički institut Maroka, epicentar zemljotresa bio je u regiji El-Huz, nedaleko od grada Marakesa, u sjevernom dijelu zemlje. Kako je saopćilo Ministarstvo nutrašnjih poslova Maroka, prema preliminarnim podacima, poginulo je 296 ljudi, dok je 153 povrijeđeno, a šteta je izazvana u više gradova. Spasilačke ekipe pretražuju ruševine u potrazi za preživjelima.