Vijesti

Premijer Kurti ugostio građane BiH koji su prvi ušli na Kosovo bez viza Premijer Kosova Albin Kurti ugostio je u srijedu grupu građana iz Bosne i Hercegovine koji su prvi sinoć ušli u Kosovo bez viza. Naime, Vlada Kosova sredinom decembra prošle godine jednostrano je omogućila da državljani Bosne i Hercegovine od 1. januara 2025. godine na Kosovo putuju samo sa ličnom kartom. Prve goste iz Bosne i Hercegovine sinoć iza ponoći je na graničnom prelazu Vrbnica dočekala zamjenica premijera Vlade Kosova Emilija Redžepi. Goste iz BiH je danas ugostio i dobrodošlicu im poželio i sam kosovski premijer Kurti. Redžepi je na svom Facebook profilu navela kako ova inicijativa dolazi povodom historijskog ukidanja viza za građane Bosne i Hercegovine, što im omogućava ulazak u Republiku Kosovo samo sa ličnom kartom. “Putovanje simbolizuje produbljenje prijateljstva i saradnje između dve zemlje. Pozivamo sve građane Bosne i Hercegovine da posete Kosovo, uživajući u duhu gostoprimstva, saradnje i zajedničkih vrednosti, ali i da njihove institucije što pre omoguće i građanima Kosova da se slobodno kreću u BiH, poštujući i uvažavajući svakog našeg građanina”, poručila je Redžepi. Vlada Kosova je 13. decembra 2024. godine donijela odluku kojom je omogućeno da državljani Bosne i Hercegovine od 1. januara 2025. na Kosovo putuju samo sa ličnom kartom, a premijer Kurti pozvao je dan kasnije Bosnu i Hercegovinu da ratifikuje Berlinski sporazum i ukine vizni režim za kosovske državljane. Uspostavljanje bezviznog režima na području Zapadnog Balkana bio je jedan od ciljeva Berlinskog procesa. Građani BiH, koji već godinama mogu putovati u druge zemlje bez viza, sada to mogu i na područje Kosova, ali građani kosovski državljani i dalje trebaju vizu za ulazak u BiH. Razlog tome je što političari iz manjeg bh. entiteta Republika Srpska odbijaju takvu mogućnost.

Turbulentna 2024. u regionu: Godina nesreća, tragedija i masovnih demonstracija Nesreće i tragedije sa smrtnim ishodima, masovne demonstracije, ostavke i politička previranja obilježili su region u protekloj 2024. godini. Tako su početkom oktobra velike poplave zahvatile sjever Hercegovine i srednju Bosnu u kojim je život izgubilo 27 osoba. Šteta je procijenjena na milijarde eura s obzirom da su uništene ne samo desetine stambenih objekata nego su stradala i brojni privredni objekti i infrastruktura. Stravičnim razmjerama poplava na sjeveru Hercegovine i srednjoj Bosni svjedoči i primjer da su u Jablanici, Konjicu, Kiseljaku, Kreševu i Fojnici čak i lokalni izbori privremeno morali biti prolongirani. Oktobarske poplave pričinile su i znatnu materijalnu štetu u pojedinim dijelovima Hrvatske, ali i Crne Gore. – Napredak Crne Gore i Albanije, zastoj Srbije i BiH na evropskom putu – Srbiju je zadesila velika tragedija kada je tokom pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu početkom novembra poginulo 15 osoba. Smrt velikog broja ljudi pokrenuo je val demonstracija na kojim su se tokom posljednja dva mjeseca okupljale desetine hiljada građana Srbije i to ne samo u Novom Sadu nego i u Beogradu i drugim gradovima. Demonstracijama su se priključili i studenti zbog čega je u blokadi bio rad brojnih fakulteta širom Srbije. Dešavanja u Hrvatskoj posljednjeg dana prvog polugodišta u Osnovnoj školi “Prečko” u Zagrebu kada je mladić ubio jednog učenika, te ranio još tri učenika i učiteljicu u prostorijama škole podsjetio je na nemile scene iz OŠ “Vladislav Ribnikar” u Beogradu od godinu ranije i upozorio da se na zaštiti djece u školama i nastavi nije uradilo puno toga. Ubistvo i dešavanja u OŠ “Prečko” bili su razlogom zbog kojih su građani u Zagrebu, ali i još nekim mjestima izašli na ulice tražeći bolju zaštitu u školama. Protekla godina donijela je i značajni napredak posebno kada je u pitanju Rumunije i Bugarska. Te dvije zemlje su prvo od 1. marta ušle u zračni, a krajem godine donesena je odluka da od 1. januara 2025. godine nakon ranijih blokada pristupe i na kopnenim granicama kao punopravne članice Schengena. Napredak na evropskom putu imala je i Crna Gora koja je uspješno zatvorila tri poglavlja. Četvrto poglavlje blokirala joj je Hrvatska zbog ranije rezolucije koja je pokrenuta u Skupštini Crne Gore koja se odnosi na stradanja u Jasenovcu tokom Drugog svjetskog rata. Najavljeno je i otvaranje prvih pregovora u okviru klastera za Albaniju, dok je Bosna i Hercegovina i dalje na čekanju jer nije napravila neophodne pomake čime je izostavljena sa spiska pomoći Evropske komisije u iznosu od 70 miliona eura. I Srbija je završila kao država kojoj Vijeće Evropske unije nije dalo pozitivno mišljenje za otvaranje novih pregovaračkih poglavlja, prvenstveno zbog nerješavanja odnosa sa Kosovom pa je i njen napredak na evropskom putu tokom protekle godine izostao. – Sjeverna Makedonija u vrhu NATO-a, Slovensko priznanje Palestine – Sjeverna Makedonija je godinu okončala kao jedina država sa Zapadnog Balkana koja se uspjela izboriti za jednu od najviših pozicija u okviru NATO saveza. Nekadašnja potpredsjednica makedonske vlade Radmila Šekerinska postala je zamjenica generalnog sekretara NATO-a. Hrvatski građani su prvo na proljeće bili na biralištima kada su se održavali parlamentarni izbori, potom su birali zastupnike u Evropski parlament da bi krajem godine po treći put bili na biralištima, a ovaj put su birali predsjednika države. Iako su imali takozvanu supergodinu sa tri izlaska na birališta već početkom 2025 godine hrvatski građani će opet morati na biračka mjesta gdje će u drugom krugu izbora ponovo glasati o predsjedniku države. U prvoj polovini protekle godine parlamentarni izbori održani su i u Srbiji, dok su građani Bosne i Hercegovine u oktobru birali lokalnu vlast. U Bosni i Hercegovini godina je obilježila i suđenje predsjedniku bh. entiteta RS Miloradu Dodiku pred Sudom BiH kojeg Tužilaštvo BiH tereti za neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta. Slovenija je imala nekoliko kriza zbog kojeg su ostavku tokom protekle godine podnijele čak dvije ministrice. Krajem godine Državni zbor (parlament) Slovenije zakonski je zabranio upotrebu nacističkih i fašističkih simbola, a Slovenija je sredinom godine postala jedna od rijetkih zemalja Evrope koja je priznala Palestinu i to u granicama iz 1967. godine. Borba protiv ilegalnih migracija i dalje je na zahtjev Evropske komisije u vrhu agende zemalja Zapadnog Balkana, a s ciljem njihovog suzbijanja s Bosnom i Hercegovinom je dogovoreno potpisivanje posebnog sporazuma sa Agencijom za evropsku graničnu i obalnu stražu (Frontex). Italija je pokušala sa Albanijom dogovoriti vraćanje migranata iz te zemlje u dva azilantska centra koje su talijanske vlasti izgradile na albanskoj obali, ali je taj proces u više navrata osporen od sudova u Italiji.

Osigurana sredstva za nabavku novih helikoptera  Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva odbrane, donijelo je dvije odluke kojim je osigurano 16.740.000 KM za višegodišnji projekt nabavke helikoptera za Ministarstvo odbrane i Oružane snage Bosne i Hercegovine, saznaje Super TV. Donošenjem Odluke o statusu Odluke o višegodišnjem projektu remonta helikoptera za period 2013. – 2014. godine stavljena je izvan snage ova odluka te su sredstva u iznosu 7.480.000 KМ usmjerena na višegodišnji projekt nabavke helikoptera za Ministarstvo odbrane i Oružane snage Bosne i Hercegovine. Istovremeno, donesena je Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o višegodišnjem projektu nabavke helikoptera za Ministarstvo obrane Bosne i Hercegovine i Oružane snage Bosne i Hercegovine. Na ovaj način je prestrukturiranjem sredstava u Zakonu o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2024. godinu osigurano 9.260.000 KM. Ova sredstva osigurana su uštedama s više budžetskih pozicija i bit će korištena za nabavku višenamjenskih helikoptera za gašenje požara, navode iz Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

Premijer Nikšić sa premijerom TK razgovarao o svim otvorenim pitanjima Premijer Federacije Bosne i Hercegovne Nermin Nikšić susreo se danas u sjedištu Vlade Federacije BiH u Sarajevu sa premijerom Tuzlanskog kantona Irfanom Halilagićem. Federalni i kantonalni premijer ovom prilikom razgovarali su o svim otvorenim pitanjima, od Univerzitetsko-kliničkog centra Tuzla, putne deblokade Tuzlanskog kantona, do fiskalnih zakona u sklopu planirane fiskalne reforme. Tokom sastanka dogovorena je saradnja Vlade Federacije BiH i Vlade Tuzlanskog kantona, kao i načini prevazilaženja problema oko svih pitanja. Premijeri su se obavezali nastaviti otvorenu komunikaciju, te zavisno od teme i potrebe uključivati i svoje saradnike i resorne ministre.