Izdvojeno

Tužilaštvo BiH izdalo nalog za privođenje Dodika, Viškovića i Stevandića Tužilaštvo Bosne i Hercegovine izdalo je naredbu za privođenje predsjednika RS-a Milorada Dodika, entitetskog premijera Radovana Viškovića i predsjednika NSRS-a Nenada Stevandića. Iako još uvijek nije zvanično potvrđeno iz Tužilaštva BiH, brojni mediji, uključujući i RTRS, objavili su u srijedu da je naredba izdata sudskoj policiji te kako je zatražena asistencija MUP-a RS-a i SIPA-e. Tužilaštvo im na teret stavlja da su izvršili krivično djelo “napad na ustavni poredak”. Informacija je objavljena uoči za danas zakazane dvije posebne sjednice NSRS-a na kojim će se naći prijedlog novog entitetskog ustava i Prijedlog zakona o zaštiti ustavnog uređenja tog entiteta. Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i portparol SNSD-a Radovan Kovačević je u reakciji na X-u poručio da “niko neće i ne može hapsiti državni vrh Republike Srpske”. “Republika Srpska ne vrši nikakav udar na ustavni poredak, već naprotiv, donosi odluke na koje ima pravo po Ustavu BiH i Republike Srpske. Način na koji protuustavno Tužiteljstvo BiH pokušava inkriminirati državni vrh Republike Srpske ponovno se temelji na neustavnim, neovlaštenim i protuzakonitim izmjenama Kaznenog zakona BiH od strane nelegalnog i nelegitimnog stranog državljanina Christiana Schmidta”, poručio Kovačević. Tvrdeći da je ovo “očigledan i nedvosmislen politički udar na Republiku Srpsku”, Kovačević je poručio i to da “ova vrsta političkog napada neće uzdrmati Republiku Srpsku, koja će nastaviti proces donošenja političkih odluka na koje po Ustavu ima pravo, a svaki vid radikalizacije iz Sarajeva naići će na žestok odgovor Republike Srpske. Politički i institucionalni”. Politička kriza i napetost u Bosni i Hercegovini intenzivirana je usvajanjem, a potom i potpisivanjem ukaza o provedbi spornih zakona u bh. entitetu Republika Srpska, kojim je u tom dijelu zemlje zabranjen rad nekih od državnih institucija. Ukaze je potpisao entitetski predsjednik Milorad Dodik, ranije osuđen zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH. Ustavni sud BiH je zakone privremenom mjerom stavio van snage.

Razbijeni prozori na džamiji u Bosanskoj Dubici Nepoznata osoba ili više njih razbili su prozore na Puhalskoj džamiji u Bosanskoj Dubici, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, potvrđeno je iz Medžlisa Islamske zajednice Bosanska Dubica. Kako je za agenciju MINA izjavio glavni imam Safet Beganović, taj vandalski čin primijećen je jutros, nakon čega je odmah obaviještena policija. “Prozori su razbijeni od strane mezarluka, ne od strane ulice. Dva vanjska prozora. Policija je brzo reagovala i obavila uviđaj. Očekujemo, naravno, da se počinioci brzo pronađu i adekvatno sankcionišu, jer ovakvi napadi nisu potrebni nikome, oni unose nemir i stvaraju lošu atmosferu u zajednici. Ovo je vjerski objekat, mjesto duhovnosti”, izjavio je Beganović. Dodao je da Islamska zajednica apeluje i poziva na mir, te da se nada da će nadležni organi preduzeti sve potrebne korake kako bi se osigurala sigurnost vjerskih objekata. “Bolje je da se počinioci brzo pronađu i procesuiraju, nego da ostane prostor za sumnju i nesigurnost. Očekujemo da nadležni urade svoj dio posla i pokažu da ovakvi i slični napadi neće i ne smiju biti tolerisani”, poručio je Beganović. Puhalska džamija je sagrađena u 18. vijeku, a porušena 1992. godine. Obnova, koja je počela 2003. završena je tri godine kasnije kada je džamija i svečano otvorena.

Rezervne snage EUFOR-a stižu u BiH zračnim i kopnenim putem Rezervne snage će od danas stizati u Bosnu i Hercegovinu kopnenim putem, preko graničnih prelaza Svilaj i Bijača, i zračnim putem preko aerodroma u Sarajevu, saopćeno je u utorak iz Glavne komande Snaga Evropske unije (EUFOR). U narednim danima snage EUFOR-a će biti pojačane vojnicima, vozilima i helikopterima iz Češke Republike, Italije i Rumunije. Radi nesmetanog obavljanja ove operacije, EUFOR će preduzeti sve potrebne mjere kako bi se umanjio bilo kakav utjecaj na lokalne zajednice i odvijanje cestovnog saobraćaja, saopćili su. Iz EUFOR-a su zahvalili građanima na razumijevanju i zamolili da svi učesnici u saobraćaju slijede upute nadležnih organa tokom prevoza vojne opreme. Politička kriza i napetost u Bosni i Hercegovini intenzivirana je usvajanjem, a potom i potpisivanjem ukaza o provedbi zakona u bh. entitetu Republika Srpska, kojim je u tom dijelu zemlje zabranjen rad nekih od državnih institucija. Ukaze je potpisao entitetski predsjednik Milorad Dodik, krajem februara prvostepeno osuđen zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH. Ustavni sud BiH je zakone privremenom mjerom stavio van snage.

Emir Suljagić: Memorijalni centar Srebrenica mora imati mnogo ozbiljnije obezbjeđenje Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić izjavio je danas da je situacija u toj ustanovi “vanredna“ te je pozvao nadležne institucije da joj osiguraju zaštitu. Povodom ranije objavljene informacije da je Memorijalni centar Srebrenica zbog trenutne sigurnosne situacije obustavio rad do daljnjeg, Suljagić je kazao da je Centar trenutno u stanju potpune pravne neizvjesnosti. “U trenutku u kojem ne znamo koji se zakoni odnose na nas, i u trenutku u kojem režim, koji nas optužuje da pokopavamo životinjske kosti u Potočarima, odbija da provede odluke Ustavnog suda i sudova BiH, mislim da Memorijalni centar Srebrenica u ovakvom kontekstu mora imati mnogo ozbiljnije obezbjeđenje“, upozorio je Suljagić. Dodao je da Memorijalni centar Srebrenica upošljava civile, za razliku od drugih državnih bh. institucija u entitetu Republici Srpskoj koje čine policijski službenici OSA-e, SIPA-e i Granične policije. “Mogu da obećam svima u BiH. Djeca onih koji su izgubili živote u julu 1995. neće biti ničiji živi štitovi i nećemo biti živi štitovi ljudima koji stanuju ovdje i rade u kancelarijama na Skenderiji i na Marijin Dvoru. To nije naš posao. Njihov je posao da zaštite nas tamo“, poručio je Suljagić. – Konsultacije i predstavljanje krivičnopravne analize negiranja genocida – Memorijalni centar Srebrenica, uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, organizao je danas u Sarajevu otvorene konsultacije i predstavljanje krivičnopravne analize negiranja genocida, kao i smjernica za prijavljivanje negiranja genocida. Ovaj događaj okuplja pravne stručnjake, predstavnike međunarodne zajednice i organizacija koje se bave istraživanjem genocida i negiranja historijskih činjenica. Cilj je predstaviti pravne okvire, analizirati dosadašnju primjenu zakona i diskutovati o izazovima u procesuiranju negiranja genocida u Bosni i Hercegovini. Događaj se realizuje u okviru Projekta samoodrživosti Memorijalnog centra Srebrenica, koji je podržala Vlada Ujedinjenog Kraljevstva s ciljem jačanja kapaciteta Centra, razvijanja strategija finansijske održivosti i unapređenja pravnih mehanizama za suočavanje s negiranjem genocida. – Britanski ambasador Reilly: Negiranje genocida i ratnih zločina podrivaju stabilnost – Almir Maljević je kao stručnjak za krivično pravo istakao važnost analize odredbi Krivičnog zakona za budućnost borbe protiv negiranja genocida. “Znate da je 2021. godine došlo do novelacije u krivičnom zakonodavstvu, ali do sada niko nije ponudio odgovarajući analizu i interpretaciju tih odredaba“, kazao je Maljević, dodajući da zato nije ni pokretan postupak istrage po brojnim prijavama o negiranju genocida. Britanski ambasador u BiH Julian Reilly istakao je da Vlada Ujedinjenog Kraljevstva s ponosom dugi niz godina podržava rad Memorijalnog centra Srebrenica, čiji rad smatra važnim za sjećanje na žrtve i obrazovanje novih generacija te tako sprječavati sukobe u BiH, regiji i širom svijeta. “Borba za istinu i pravdu, kojoj je osoblje Memorijalnog centra posvećeno, ključna je za sve procese izgradnje mira u BiH i regionu. Negiranje genocida i ratnih zločina, veličanje ratnih zločinaca, čemu nažalost skoro svakodnevno svjedočimo, u suprotnosti je sa procesima koji vode ka trajnom miru i aktivnosti su koje podrivaju stabilnost“, poručio je Reilly. Dodao je da negiranje genocida ima svoje mjesto i u zakonodavstvu i da su stručnjaci ovog skupa tu da pojasne primjenu postojećih zakona za procesuiranje takvih djela. Suljagić je istakao je da se ta ustanova bori protiv negiranja genocida, ali da je situacija nejasna kada je u pitanju krivično gonjenje negatora jer se radi o ekspertskim stvarima kada je riječ i procedurama i poimanju samog krivičnog djela. “Nakon niza neuspjelih pokušaja da podignemo tužbu za negiranje genocida, odlučili smo da organiziramo razgovor u kojem će učestvovati pravnici, tužilaštva, sud, nadam se, i akademska zajednica i žrtve i da vidimo kako da konačno napišemo tu krivičnu prijavu za negiranje genocida koja će biti prihvaćena i na osnovu koje će se voditi neki sudski postupak“, kazao je Suljagić.

Generalni sekretar ponovio podršku NATO-a BiH, lidere pozvao na odgovornost NATO u potpunosti podržava suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, izjavio je u ponedjeljak generalni sekretar Sjevernoatlantskog saveza Mark Rutte tokom radne posjete Sarajevu. „Svaka aktivnost koja podriva ustavni poredak BiH je neprihvatljiva, zapaljiva retorika je opasna“, poručio je Rutte i dodao da je na političkim liderima Bosne i Hercegovine da preuzmu odgovornost za stanje u zemlji. Rutte se o okviru radne posjete Bosni i Hercegovini sastao sa članovima Predsjedništva BiH, a nakon sastanka je izrazio podršku radu Ureda visokog predstavnika u BiH (OHR). “Svaka aktivnost koja podriva Dejtonski sporazum, ustavni poredak ili državne institucije je neprihvatljiva. Zapaljiva retorika i postupci su opasni, jer predstavljaju veliku opasnost za stabilnost i sigurnost BiH. Na kraju je do političkih lidera BiH da preuzmu odgovornost, a to ste vas troje. Nema druge predstave u gradu, to morate uraditi vi. To je bila moja ključna poruka – ova zemlja gleda u vas troje”, poručio je članovima Predsjedništva BiH. Potvrdio je da će NATO ostati uz BiH u slučaju eskalacije. “Naravno, imam i zabrinutost vezano za sigurnosnu situaciju, ali ovo nije 1992. godina i nećemo dopustiti sigurnosni vakuum. Međunarodna zajednica je ovdje i posvećena je nastavku naše snažne podrške, i kroz EUFOR i NATO. Znam da je EUFOR u potpunosti spreman održati sigurno i stabilno okruženje u BiH. Nećemo dopustiti da se teško postignuti mir ugrozi, a NATO će nastaviti da vas podržava na vašem evroatlanskom putu na kojem ostvarujete napredak. Ovo radimo zajedno s našim međunarodnim partnerima, s Evropskom unijom i visokim predstavnikom”, rekao je Rutte. Rutte je ponovio kako domaći “politički lideri moraju uraditi svoj dio posla.” “Region će imati koristi od trajne posvećenosti stabilnosti i miru. Naglašavam istu stvar svim akterima u regionu. Posvećeni smo našoj saradnji i želimo vidjeti kako napreduje i raste naše partnerstvo. Spremni smo graditi i izgraditi dugotrajnu saradnju NATO-a i Oružanih snaga. Bilo bi sjajno da možete više potrošiti na OS BiH. Krećemo se u korak s vama i u skladu s vašim suverenim odlukama”, rekao je Rutte i zaključio: “Vaš suverenitet i teritorijalni integritet su temeljni i za sigurnost i za stabilnost ovog regiona. Bosna i Hercegovina može računati na potpunu pomoć NATO-a”.

Članovi Predsjedništva s Rutteom: NATO neće dozvoliti sigurnosni vakum u Bosni i Hercegovini NATO neće dozvoliti sigurnosni vakum u Bosni i Hercegovini, jedna je od glavnih poruka upućena danas iz Sarajeva nakon susreta članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine s generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom. Rutte je stigao u posjetu Bosni i Hercegovini usred ozbiljne političke krize u zemlji, a posjetu je započeo sastankom s članovima Predsjedništva BiH, predsjedavajućom Željkom Cvijanović te članovima Predsjedništva Denisom Bećirovićem i Željkom Komšićem. – Cvijanović: Schmidt ne može spasiti BiH, ali RS i Federacija to mogu Predsjedavajuća Cvijanović kazala je na konferenciji za novinare nakon sastanka kako je prisutna “zajednička briga jer se stvari usložnjavaju u okviru Bosne i Hercegovine”. “Ja ću reći ono što sam rekla i gospodinu Rutteu, a odnosi se na Schmita (op.a. visoki predstavnik u BiH Christian) i duboko vjerujem u to što kažem. Schmidt ne može spasiti Bosnu i Hercegovinu, ali Republika Srpska i Federacija to mogu. I mislim da treba na tom planu i da radimo”, poručila je. Cvijanović je pozdravila pojačano prisustvo EUFORA-a, kao i NATO snaga, te kazala kako smatra da je to dobro za Bosnu i Hercegovinu. “Ovo je bila prilika da potvrdim i opredijeljenost da mi kao članovi Predsjedništva BiH želimo da saradnja među Oružanim snaga Bosne i Hercegovine i NATO-a bude dobra, da se nastavlja, ona je već dobra i svi su izjasnili da je u suštini tu nema nikakvih problema”, kazala je Cvijanović, te dodala: “Ono na što sam ukazala jeste da ne treba da se uvlače Oružane snage u bilo kakvu političku diskusiju.” Poručila je i to kako nije moguće mimo zakona odlučivati niti angažovati Oružane snage BiH. “Kriza nas je dovela u situaciju da sad svi imamo glavobolju u okviru BiH. Mislim da je bilo apsolutno nepotrebno. Mislim da je važno da gradimo svoje dodatno razumijevanje i sa NATO snagama, ali isto tako i sa svima koji su ovdje prisutni i koji žele da budu dobronamjerni prema BiH”, kazala je Cvijanović. – Bećirović: NATO neće dozvoliti sigurnosni vakum u Bosni i Hercegovini Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović je istakao kako se lično uvjerio da je generalni sekretar NATO-a veliki prijatelj euroatlanske i multietničke Bosne i Hercegovine, napominjući kako je “današnji sastanak s generalnim sekretarom NATO-a veoma ohrabrujući za sve građane i narode Bosne i Hercegovine”. “Generalni sekretar NATO-a je ukazao na pet ključnih tačaka. Prvo, da postoji trajna predanost NATO-a Bosni i Hercegovini. Da je veoma važno i za NATO i za cijelu Evropu i regiju da postoji stabilna Bosna i Hercegovina. Veoma je bitno da je generalni sekretar NATO-a vrlo jasno rekao da podržava nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Jedna rečenica je posebno važna za sve ljude u našoj zemlji, a to je da NATO ne prihvata i da neće dozvoliti sigurnosni vakum u Bosni i Hercegovini. To je možda ključna poruka”, rekao je Bećirović. Još jedna, kako je kazao, veoma važna poruka za stabilizaciju prilika u Bosni i Hercegovini je poruka generalnog sekretara koju je prenio i na sastanku, a to je “puna podrška ulozi i mandatu visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini”. Bećirović je na kraju konstatovao kako su institucije države Bosne i Hercegovine spremne da brane ustavni poredak Bosne i Hercegovine. “Institucije međunarodne zajednice postoje na bazi Dejtonskog mirovnog sporazuma i veoma je važno da sarađuju i da zajedno odbranimo mir i stabilnost u ovom dijelu Evrope. Od destabilizacije ovog dijela Evrope jedinu korist bi imala Moskva”, zaključio je Bećirović. – Komšić: Bosna i Hercegovina treba izdvajati veći iznos novca za sektor odbrane Član Predsjedništva Željko Komšić rekao je kako je spreman potpisati sve ono što su danas mogli čuti od Ruttea na sastanku sa Predsjedništom Bosne i Hercegovine. Komšić je ukazao na važnost odgovornosti članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine za opštu klimu u zemlji. Rekao je kako je potrebno ukazati na stvar koju niko ne pominje, a o kojoj je bilo govora na današnjem sastanku a “to je potreba da Bosna i Hercegovina izdvaja veći iznos novca za sektor odbrane kako bi mogli pratiti NATO standarde kad već govorimo o tome da hoćemo da budemo zemlja punopravna članica NATO-a. Iznos sredstava za odbranu nije ni blizu onog nekog zvaničnog ili nezvaničnog standarda od dva posto GDP-a na godišnjem nivou”. Politička kriza i napetost u Bosni i Hercegovini intenzivirana je usvajanjem, a potom i potpisivanjem ukaza o provedbi spornih zakona u bh. entitetu Republika Srpska, kojim je u tom dijelu zemlje zabranjen rad nekih od državnih institucija. Ukaze je potpisao entitetski predsjednik Milorad Dodik, ranije osuđen zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH. Ustavni sud BiH je zakone privremenom mjerom stavio van snage. (SUPER TV/AA)