Author name: Mirsad Hadzic

Damir Arnaut oštro osudio Našu stranku zbog glasanja u parlamentu Ambasador Bosne i Hercegovine u Njemačkoj, Damir Arnaut, oštro je kritikovao glasanje Naše stranke o tzv. Čavarinom zakonu, kojim se omogućava crnolistašima primanje plata u kešu, zaobilazeći sankcije Sjedinjenih Američkih Država. Arnaut je istakao da ovakve izmjene zakona predstavljaju očigledan pokušaj izbjegavanja sankcija, što je Ambasada SAD-a jasno osudila u svom saopštenju od 22. maja 2024. godine. “Zakoni u državnom parlamentu prolaze ako je više glasova za od glasova protiv. Suzdržani tako direktno pomažu onima koji su za,” naglasio je Arnaut, ukazujući na to da je zakon usvojen sa 14 glasova za i 12 protiv. Prema njegovim riječima, da su dva poslanika Naše stranke glasala protiv umjesto suzdržano, zakon ne bi prošao. Arnaut je upozorio da suzdržanost u ovom slučaju nije samo politička odgovornost, već konkretna podrška aktivnostima koje podrivaju sankcije i povlače potencijalne posljedice. On je pozvao Našu stranku da ovo pitanje otvori na najvišim organima, jer ovakvi potezi narušavaju ugled stranke i suprotni su njenim proklamovanim ciljevima. Ova situacija otvara širu raspravu o odgovornosti političkih stranaka i njihovih predstavnika u donošenju odluka koje imaju dalekosežne posljedice za međunarodni ugled Bosne i Hercegovine.

Kremlj: Putin pristao na 30-dnevnu obustavu napada na energetsku infrastrukturu Ukrajine Tokom dvoiposatnog telefonskog razgovora, ruski predsjednik Vladimir Putin i američki predsjednik Donald Trump razgovarali su o normalizaciji bilateralnih odnosa, mogućnostima za rješavanje sukoba u Ukrajini i situaciji na Bliskom istoku, saopćio je Kremlj u utorak. Lideri su nastavili “detaljnu i otvorenu razmjenu mišljenja o situaciji u Ukrajini”, pri čemu je Putin zahvalio Trumpu na spremnosti da pomogne u okončanju neprijateljstava i smanjenju ljudske patnje, navodi se u saopćenju. Putin je ponovio posvećenost mirnom rješavanju sukoba i izrazio spremnost da s američkim partnerima detaljno razmotre moguće opcije. Naglasio je da bi svako rješenje trebalo biti “sveobuhvatno, održivo i dugoročno” baveći se “temeljnim uzrocima krize”. Odgovarajući na Trumpov prijedlog glede 30-dnevnog primirja, Putin je izrazio zabrinutost u vezi s kontrolom kontaktne linije i naglasio potrebu za zaustavljanjem mobilizacije u Ukrajini kako bi se spriječilo njeno dodatno naoružavanje u tom periodu. Putin je izrazio sumnju u ukrajinsku pouzdanost u sprovođenju dogovora, podsjetivši na ranija kršenja sporazuma. Kremlj je takođe istakao “barbarske terorističke napade” ukrajinskih snaga na civile u Kursku, regiji u Rusiji koju su ukrajinske snage napale prošlog avgusta. Putin je kao ključni uslov za smanjenje eskalacije naveo prestanak isporuka stranog oružja i obavještajne podrške Ukrajini kako bi se postiglo političko i diplomatsko rješenje. – 30-dnevni moratorij na napade na energetsku infrastrukturu Na Trumpov apel da se spase životi ukrajinskih vojnika opkoljenih u Kurskoj oblasti, Putin je obećao njihovu sigurnost ako se predaju. Putin je također prihvatio Trumpov prijedlog 30-dnevnog moratorija na napade na energetsku infrastrukturu i odmah izdao naredbu ruskoj vojsci da ga sprovede. Pored toga, Putin je pozitivno odgovorio na Trumpovu inicijativu o sigurnosti plovidbe u Crnom moru te su se dogovorili o pokretanju pregovora o detaljima tog sporazuma. Putin je obavijestio Trumpa da su Rusija i Ukrajina postigle novi dogovor o razmjeni zarobljenika, pri čemu će svaka strana osloboditi po 175 vojnika. Posebna rusko-američka ekspertska grupa biće formirana kako bi pomogla u mirovnim naporima za Ukrajinu, saopćio je Kremlj. Dvojica lidera razgovarala su i o Bliskom istoku i regionu Crvenog mora, obećavši zajedničke napore na stabilizaciji situacije u ovim kriznim područjima. Također su izrazili međusobni interes za normalizaciju odnosa i razmotrili širok spektar potencijalnih oblasti saradnje. U tom kontekstu, Trump je podržao Putinov prijedlog organizovanja hokejaških utakmica između ruskih i američkih igrača u obje zemlje.

Operativne aktivnosti Granične policije BiH na području Banja Luke, Gradiške i Prnjavora Pripadnici Granične policije Bosne i Hercegovine, 18. marta 2025. godine, po nalogu Suda BiH, provode opsežne operativne aktivnosti međunarodnog karaktera. Ove aktivnosti su usmjerene na istraživanje sumnji u vezi s počinjenjem krivičnog djela organiziranog kriminala, definisanog članom 250. Krivičnog zakona BiH, u vezi s krivičnim djelom neovlaštenog prometa oružjem, vojnom opremom i proizvodima dvojne upotrebe, prema članu 193. istog zakona. Operacije se odvijaju na području Banja Luke, Gradiške i Prnjavora, gdje su slobode lišena dva državljana Bosne i Hercegovine. Osumnjičeni će biti predati postupajućem tužiocu Tužilaštva BiH radi daljnjeg procesuiranja. U realizaciji ovih aktivnosti, pripadnicima Granične policije BiH pružaju podršku kolege iz Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA). Trenutno su u toku daljnji koraci u provođenju ove međunarodne operacije.

Najmanje 322 Palestinaca ubijeno i nestalo tokom pet sati izraelskog napada na Gazu Lokalne vlasti saopćile su da je više od 322 Palestinaca ubijeno i nestalo u roku od pet sati širom Pojasa Gaze, jer je Izrael prekinuo primirje koje je trajalo skoro dva mjeseca. Izraelska vojska saopćila je da je izvela zračne napade u Pojasu Gaze, najveće otkako je primirje s palestinskom grupom Hamas stupilo na snagu 19. januara. Ured za medije Vlade Gaze u saopćenju je rekao da su među žrtvama cijele porodice, koje su zajedno ubijene u izraelskim napadima, napominjući da kola hitne pomoći i timovi civilne zaštite ne mogu dovesti sve žrtve u bolnice. “Ovi brutalni masakri još jednom potvrđuju da izraelska okupacijska vojska poznaje samo jezik ubijanja, razaranja i genocida”, navodi se u saopćenju. Dodaje se da nastavak masakra u Gazi dolazi zajedno s tekućom opsadom koja je nametnuta Gazi i potpunim zatvaranjem graničnih prelaza, pogoršavajući humanitarnu krizu i lišavajući više od 2,4 milijuna Palestinaca u Gazi osnovnih potrepština. Ured za medije pozvao je međunarodnu zajednicu, uključujući Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija i grupe za ljudska prava, da prekinu stanje neaktivnosti i odmah djeluju kako bi osigurali kraj ovim masakrima u Gazi. Ranije je izraelska vojska rekla da napada ciljeve Hamasa u Pojasu “kako bi postigla ciljeve rata kako ih je odredio politički ešalon, uključujući oslobađanje svih talaca, živih i preminulih”. Grupa Hamas je sa svoje strane rekla da je izraelska vlada objavila rat Gazi kršenjem sporazuma o prekidu vatre. “Zahtijevamo da posrednici smatraju Netanyahua i cionističku okupaciju potpuno odgovornima za kršenje i rušenje sporazuma”, navodi se u saopćenju. Unatoč prekidu vatre, lokalne vlasti u Gazi izvještavale su o gotovo svakodnevnim kršenjima od strane izraelske vojske.

Bijela kuća: Mirovni sporazum za Ukrajinu bliži nego ikad Bijela kuća saopćila je u ponedjeljak da je dogovor o okončanju rata Kremlja protiv Ukrajine bliži nego ikada prije, uoči dugo očekivanog telefonskog razgovora između predsjednika Donalda Trumpa i njegovog ruskog kolege Vladimira Putina. “Nikada nismo bili bliže mirovnom sporazumu nego sada. A predsjednik, kao što znate, odlučan je da ga postigne”, rekla je portparolka Karoline Leavitt novinarima. Koristila je američku fudbalsku metaforu kako bi opisala cilj koji je skoro postignut. Predstojeći razgovor u utorak ranije je potvrdio Kremlj, ali nije otkrio detalje dnevnog reda. Ovaj razvoj događaja dolazi sedmicu nakon što je Ukrajina pristala na 30-dnevni prekid vatre, koji su Sjedinjene Američke Države predložile tokom bilateralnog sastanka u Saudijskoj Arabiji. Putin je u četvrtak pozdravio privremeno primirje, ali ga nije direktno podržao nakon sastanka s Trumpovim specijalnim izaslanikom Steveom Witkoffom, naglasivši da ono mora voditi ka konačnom rješenju koje će adresirati temeljne uzroke sukoba. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je u petak saveznike Ukrajine da izvrše snažan pritisak na Moskvu kako bi spriječili dalja odgađanja. “Putin će pokušati uvući sve u beskonačne pregovore, kao što je to učinio s ‘Minskom’, trošeći dane, sedmice i mjesece na besmislene razgovore dok njegovo oružje nastavlja ubijati ljude,” upozorio je Zelenski. Također je zahvalio Saudijskoj Arabiji na njenim naporima u posredovanju i naglasio da je Ukrajina spremna raditi na strukturiranom mirovnom planu čim primirje stupi na snagu.