Author name: Mirsad Hadzic

Sud BiH zatražio od Interpola raspisivanje međunarodne potjernice za Dodikom i Stevandićem Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je u četvrtak da je prihvatio prijedlog državnog Tužilaštva o raspisivanju međunarodne potjernice za Miloradom Dodikom i Nenadom Stevandićem, koji se terete za krivično djelo “napad na ustavni poredak”. Sud BiH napominje kako je raspisivanje međunarodne potjernice u nadležnosti Nacionalnog centralnog biroa (NCB) Interpola. Prijedlog Tužilaštva o raspisivanju međunarodne potjernice Sud BiH primio je i odobrio u srijedu, 26. marta. “Osnov za raspisivanje iste (međuanrodne potjernice, op.a.) Tužilaštvo je u prijedlogu, koji je i prihvaćen, osnovano crpilo iz očigledno preduzetih radnji osumnjičenih Dodika i Stevandića, kojima su, koristeći se svojim visokopozicioniranim položajima u entitetu Republika Srpska, izbjegavajući zakonom propisane procedure granične kontrole, prešli državnu granicu i napustili Bosnu i Hercegovinu”, navodi Sud BiH. Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik jučer je boravio u Izraelu, gdje navodno prisustvuje konferenciji o holokaustu. Čelnik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić ranije u martu putovao je u Srbiju i vratio se u BiH uprkos tome što su obojica bili traženi od državnih pravosudnih institucija. “Poznato je da se osumnjičeni Dodik trenutno nalazi u Izraelu, dok se osumnjičeni Stevandić, izbjegavajući zakonom propisane kontrole, čak i vratio u Bosnu i Hercegovinu dana 18.03.2025. godine, što sve upućuje na vjerovatnoću da se isti u svakom momentu mogu nalaziti i u inostranstvu, što je osnov za postupanje u skladu sa članom 446. stav 2. Zakon o krivičnom postupku BiH i izdavanje naredbe za raspisivanje međunarodne potjernice, koju je Sud i izdao”, navodi Sud BiH. Prema pisanju pojedinih medija u Srbiji i Bosni i Hercegovini, kancelarija Interpola u Sarajevu inicirala u srijedu kasno navečer raspisivanje međunarodne potjernice. Beogradski list “Politika”, pozivajući se na Interpol Beograd, piše kako su navedene međunarodne potjernice inicirane za teritorije svih država članica i kao takve su stigle na Interpolov sistem svim članicama. Dodaje se da je Interpol Beograd međunarodnu potjernicu za Miloradom Dodikom primio u 22.20 časova u srijedu, a za Nenadom Stevandićem u 22.28 časova. U samim međunarodnim potjernicama stoji napomena da još nisu prošle kontrolu Generalnog sekretarijata Interpola u pogledu ispunjenosti uvjeta za njihovo objavljivanje pa, za sada, ne predstavljaju osnov za postupanje, navode medijski izvještaji. Politička kriza u BiH uslijedila je nakon što je Sud BiH februaru nepravomoćno osudio Dodika na godinu zatvora i na šest godina mu zabranio vršenje dužnosti predsjednika RS-a zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH. Potom je vladajuća većina u Narodnoj skupštini RS-a, koju predvodi Dodikov SNSD, izglasala zakone o zabrani djelovanja državnih pravosudnih i sigurnosnih institucija u tom entitetu. Odluke je privremeno suspendovao Ustavni sud BiH, a protiv Dodika i još dvojice visokih zvaničnika RS-a raspisana je potjernica zbog neodazivanja na poziv Tužilaštva BiH zbog optužbi za državni udar. Tužilaštvo BiH je izdalo nalog za privođenje Dodika, kao i premijera RS-a Radovana Viškovića i Nenada Stevandića, čelnika entitetske skupštine, pod sumnjom da su izvršili krivično djelo “napad na ustavni poredak”.

Obilne padavine uzrokovale probleme u glavnom gradu BiH Kiša koja neprekidno pada od sinoć izazvala je ozbiljne probleme u pojedinim dijelovima Sarajeva, glavnog grada Bosne i Hercegovine, gdje je došlo do izlijevanja vode na saobraćajnice i oštećenja putne infrastrukture. Ekipa Anadolu obišla je sarajevsko naselje Širokača, gdje se može vidjeti da voda teče ulicama, a na pojedinim lokacijama došlo je i do pucanja asfalta. Situacija je posebno alarmantna u ulici Komatin, gdje je došlo do ozbiljnog oštećenja putne infrastrukture, zbog čega je saobraćaj u potpunosti obustavljen. Na mjestima gdje je asfalt pukao jasno se može vidjeti kako voda protiče ispod njegovog sloja, što dodatno ugrožava stabilnost puta. Na terenu su već radne mašine koje rade na sanaciji štete i normalizaciji saobraćaja. Federalni hidrometeorološki zavod Bosne i Hercegovine izdao je narandžasto upozorenje za padavine od danas do 29. marta 2025. godine i u većem dijelu zemlje očekuju se padavine. U narednim danima, osim četvrtka, intenzitet padavina neće dosezati prag za izdavanje upozorenja. Ipak, zbog stanja vodotoka i mogućnosti njihovog izlijevanja, potreban je povećan oprez, naveli su iz FHMZ.

U požarima u Južnoj Koreji poginulo 19 osoba, pao helikopter za gašenje Najmanje 19 ljudi poginulo je u šumskim požarima koji su zahvatili jugoistočni dio Južne Koreje, dok su vlasti u srijedu potvrdile da se helikopter za gašenje požara srušio tokom pokušaja suzbijanja požara. Tri žrtve pronađene su u Andongu, glavnom gradu provincije Sjeverni Gyeongsang, tri u Cheongsongu, šest u Yeongyangu i još sedam u Yeongdeoku, navodi “Yonhap News” sa sjedištem u Seulu. Još jedna osoba se i dalje vodi kao nestala u Cheongsongu, dok je prijavljeno deset povrijeđenih, uključujući dvoje u teškom stanju.

Izraelska vojska ubila još 62 Palestinca u Gazi, ukupno 50.100 Najmanje još 62 Palestinca ubijena su u izraelskim zračnim napadima u Pojasu Gaze, čime je broj ubijenih od oktobra 2023. porastao na 50.144, saopćilo je u utorak Ministarstvo zdravstva. U saopćenju Ministarstva se navodi da je još 296 ranjenih prebačeno u bolnice, čime je ukupan broj ranjenih u izraelskim napadima porastao na 113.704. “Mnoge žrtve su još uvijek zarobljene ispod ruševina i na putevima jer spasioci ne mogu doći do njih”, dodaje se. Izraelska vojska pokrenula je iznenadnu zračnu kampanju na Pojas Gaze 18. marta, ubivši skoro 800 ljudi i ranivši više od 1.600 uprkos sporazumu o prekidu vatre i razmjeni zarobljenika koji je stupio na snagu u januaru. Prošlog novembra Međunarodni krivični sud izdao je naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi. Izrael se također suočava sa slučajem genocida na Međunarodnom sudu pravde zbog rata u enklavi.