Author name: Mirsad Hadzic

Tuzla: Obilježen Dan planete Zemlje sadnjom drveća i ekološkim aktivnostima U organizaciji Službe za komunalne poslove, Izgradnju i poslove mjesnih zajednica Grada Tuzle i javnog komunalnog preduzeća Komunalac d.o.o. Tuzla, obilježen je Dan planete Zemlje kroz akciju sadnje drveća i ukrasnog grmlja. Centralna aktivnost održana je u dvorištu Javne ustanove za predškolski odgoj i obrazovanje “Naše dijete” – obdanište Poletarac. Gradonačelnik Tuzle, Zijad Lugavić, pridružio se mališanima i njihovim odgajateljicama, simbolično sadeći stabla i grmlje. Ovom prilikom promovirana je važnost očuvanja okoliša i podizanja svijesti o značaju zdravog odnosa prema prirodi. “Najvažniji dio našeg programa rada jeste ekološki moment,” izjavila je direktorica JU “Naše dijete” Tuzla, Anesa Mešanović. “Razvijanje svijesti o prirodi i okolišu počinje u najranijem djetinjstvu, jer ono što nauče u tom periodu, nastavit će primjenjivati tokom cijelog života. Zahvaljujemo Gradu Tuzli i javnom preduzeću Komunalac koji su obezbijedili sadnice i podržali ovu važnu inicijativu.” Osim aktivnosti u obdaništu Poletarac, sadnja drveća organizirana je i na nekoliko drugih lokacija u gradu, uključujući naselje Slatina i prostor ispred Elektrotehničke škole. Gradonačelnik Lugavić naglasio je značaj uključivanja djece u aktivnosti očuvanja okoliša: “Postoji li bolji način nego obilježiti Dan planete Zemlje s najmlađima, koji od malih nogu uče kako biti odgovoran prema svojoj okolini i planeti? Uz ovako vrijednu i pametnu djecu, Tuzla i Bosna i Hercegovina sigurno imaju svijetlu budućnost.” Kroz ekološke radionice, djeca su imala priliku učiti kako pomoći prirodi i živjeti u skladu s njom. Cilj ovih aktivnosti je podstaći pozitivne navike koje će djeca nositi kroz cijeli život. Gradonačelnik je zaključio: “Svojim primjerom pokazujemo kako voljeti i čuvati okoliš, kako bismo produžili život naše planete.” Dan planete Zemlje u Tuzli još jednom je ukazao na značaj zajedništva i odgovornog ponašanja prema prirodi, jer priroda uvijek vraća ono što joj damo. (SUPER TV)

Više od 500 kamiona prodefilovalo Sarajevom: Hitne mjere ili blokada granice Više od 500 kamiona iz cijele Bosne i Hercegovine danas je prodefilovalo ulicama Sarajeva. Prema riječima organizatora, ovaj simbolični čin predstavlja jedinstveni glas drumskog transportnog sektora, “koji više ne želi da bude zanemaren”. Na ovaj način, kako navode, nastoje sačuvati industriju s 47.000 zaposlenih. Glavni problem s kojim se prijevoznici bore odnosi se na broj dana koliko je moguće boraviti u Evropskoj uniji i koji važi i za prevoznike koji su samo u tranzitu. Zahtijevaju hitno uvođenje dvogodišnjeg moratorija na primjenu pravila 90/180 s EU, povrat akciza na gorivo, kraća zadržavanja na granicama i carinama kroz ubrzanu digitalizaciju procesa, te rasterećenje troškova poslovanja u drumskom prijevozu. Kamioni su u 11.00 sati krenuli sa Stupske petlje prema Trgu Bosne i Hercegovine, gdje su napravili simboličan zaokret. Potom su se vozila vratila na početnu tačku i napustila grad. Iz Plenuma Konzorcijuma logistika Bosne i Hercegovine naveli su da ako do 25. aprila ne budu dobili poziv na sastanak iz ministarstava saobraćaja, odnosno vanjskih poslova BiH, najavili su da će od 28. aprila krenuti u blokadu graničnih prelaza i carinskih terminala.

Nerin Dizdar: Dodikove izjave odstupaju od realnosti Ministar raseljenih osoba i izbjeglica FBiH, Nerin Dizdar, dao je oštru reakciju na izjave predsjednika RS Milorada Dodika, u kojima tvrdi da vlasti Republike Srpske poštuju bošnjačku povratničku zajednicu, dok istovremeno kritizira situaciju u Federaciji BiH. Dodikove izjave o zaštiti povratnika u RS kontrastiraju sa podacima koje je ministar Dizdar iznio.Ministar je istakao da Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica aktivno radi na zaštiti prava povratnika putem službe za besplatnu pravnu pomoć. Uprkos Dodikovim tvrdnjama da je situacija za povratnike u RS „bajna“, ministar Dizdar je detaljno nabrojao čak 15 slučajeva kršenja prava povratnika na području RS-a u posljednje dvije godine. Ovi slučajevi uključuju nasilno oduzimanje imovine, fizičke napade, uzurpiranje prava na zdravstvenu zaštitu i pucnjavu na stambene objekte povratnika. U poređenju sa ovim, na području Federacije BiH zabilježeno je samo 6 slučajeva pravnih sporova povratnika, od kojih se nijedan ne odnosi na fizičko ugrožavanje ili sistemsko nasilje. Ministar je posebno naglasio efikasnost vlasti Federacije BiH u rješavanju prijavljenih slučajeva, uključujući uspješno razrješavanje slučaja nestanka povratnika na području Grada Lukavca, za razliku od slučajeva u RS koji ostaju nerazriješeni. Dizdar je također prozvao Dodika zbog njegove retorike koja uključuje “muslimansko Sarajevo”, ističući da ovakve izjave šire netrpeljivost i zamagljuju stvarne probleme povratnika u RS. Ministar je iznio da, uprkos Dodikovim tvrdnjama o posvećenosti povratnicima, nijedan predstavnik vlasti RS nije obišao povratnike koji su bili žrtve nasilja ili drugih oblika kršenja prava. „Priče koje plasirate lobistima nisu nužno istinite, a sličnosti sa stvarnošću su slučajne,“ poručio je ministar Dizdar. Ovom izjavom zaključuje svoju reakciju, naglašavajući spremnost za daljnju borbu za prava povratnika u oba entiteta.

Forto: Vijeću ministara upućena odluka o privremenom finansiranju BHANSA-e Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edin Forto upozorio je da je zemlja u opasnosti da dugoročno izgubi kontrolu nad nebom, poručivši da je pripremljena odluka o privremenom finansiranju Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi (BHANSA). BHANSA je u teškoj situaciji nakon zamrzavanja isplata EUROCONTROL-a, nakon arbitražne presude u korist slovenske kompanije Viaduct protiv Bosne i Hercegovine. BHANSA nije bila stranka u sporu. Riječ je o slučaju izgradnje hidroelektrana na Vrbasu, u kojem je ugovor raskinut između Vlade bh. entiteta Republika Srpska i slovenske kompanije. “Ovo je ogromna šteta za BiH koju je teško izmjeriti u smislu narušavanja ugleda, ukoliko izgubimo kapacitet kontrole neba”, rekao je Forto, dodavši kako se konsultuje i o tome “ko treba pokrenuti krivičnu prijavu protiv odgovornih za ovu situaciju”. Nakon sastanka s predstavnicima Sindikata BHANSA u četvrtak, na kojem je razgovarano i posljedicama arbitražne presude, Forto je podsjetio da postoje dva problema u vezi s blokadom agencije koja kontroliše bh. nebo. Naveo je da je jedan od problema činjenica da je jedna firma iz Slovenije u međunarodnom arbitražnom postupku pobijedila protiv BiH za dug koji je proizvela vlada bh. entiteta RS. “Oni su izvršenje stavili na račun BHANSA-e i ona je ovdje kao neka vrsta kolateralne štete za nešto što nema nikakve veze s njima”, poručio je. Drugi problem je kako će BiH uspostaviti presedan isplata ovakvih arbitražnih presuda, imajući u vidu informacije o postojanju još procesa daleko veće vrijednosti od “slučaja Viaduct”. Način na koji će biti riješena ova izvršna isplata duga koji je proizveo bh. entitet RS, a blokirani su računi BiH, uspostavit će presedan za buduće presude, tvrdi Forto. Ukoliko se ne riješi privremeno finansiranje BHANSA-e, BiH može pretrpjeti štetu koja nadilazi iznos od 110 miliona, koji je potrebno platiti. “Ukoliko oni obustave rad ili ukoliko bude procjena iz evropskih institucija koje se bave ovih sektorom da neće biti mogućnosti da rad obavljaju na najbolji mogući način, BiH, ne samo da će izgubiti prelete i prihode koji se broje u desetinama miliona maraka nego će potencijalno izgubiti kontrolu nad svojim nebom. Ta kontrola će biti prepuštena drugim državama i njihovim agencijama.” Povratak kontrole nad nebom može trajati godinama, a možda se nikad i ne dobije, upozorio je ministar, dodavši: “Ovaj rizik je ogroman.” Također, upozorio je i na rizik za sva četiri aerodroma u BiH da potpuno izgube mogućnost da rade letove u jednom periodu. Odluka o privremenom finansiranju BHANSA-e će biti upućena Vijeću ministara BiH koje bi je trebalo razmatrati u utorak. Izrazio je nadu da će “svi pokazati dovoljno zdravog razuma da je usvoje”. Forto je kazao kako BiH treba “sistem gdje će štetu platiti onaj koji je i prouzrokovao.” Predsjednik Sindikata kontrolora letenja u Bosni i Hercegovini Vinko Malnar poručio je da su zaposlenici dovedeni u situaciju koja nema veze s njihovim poslom, već s politikom. “Sredstva su trenutno blokirana zbog međunarodnih presuda i arbitražnih postupaka. Ja ne želim da se bavim tim nego kontrolom letenja, poslom za koji sam se školovao”, naglasio je. Dodao je da je BHANSA neprofitna organizacija koja godišnje uveze 85 miliona KM, od čega dio novca ide i entitetima. Malnar je kazao kako zaposleni razmatraju opciju pokretanja štrajka. Problemi za BHANSA-u nastali su zbog procesa izvršenja arbitražne odluke, koje je posljedica spora tužitelja s Vladom entiteta RS, koja nije izmirila svoje obaveze uprkos ranije potpisanom sporazumu s Vijećem ministara BiH. Sporazumom se RS obavezao bezuslovno ispuniti sve obaveze plaćanja prema presudi donesenoj u arbitražnom postupku u ime Bosne i Hercegovine. Slovenačka strana pokrenula je arbitražni postupak radi naknade štete nakon što je vlada bh. entiteta RS raskinula ugovor o koncesiji za izgradnju hidroenergetskog sistema na Vrbasu. Vlada RS-a trebala je Viaductu isplatiti uz glavnicu i kamate 110 miliona KM (55 miliona eura) odštete. Radi se o ugovoru sa Viaductom iz 2004. vrijednom 165 miliona eura koji je trebao osigurati gradnju hidroelektrana “Krupa” i “Banjaluka Niska”. Do arbitraže je došlo nakon što je u oktobru 2015. godine HES Vrbas, u većinskom vlasništvu slovenačkog preduzeća, Vladi RS uputio odštetni zahtjev od 46 miliona maraka zbog jednostranog raskida ugovora.

Halilagić i Lakić potpisali Memorandum o saradnji na realizaciji projekta „Gasifikacija Tuzlanskog kantona“ U okviru konferencije Energetski zaokret – Put prema klimatskoj neutralnosti, dekarbonizacija i pravedna tranzicija, koju je organizovalo Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije  premijeri Tuzlanskog, Unsko-sanskog i Posavskog kantona i Brčko Distrikta su sa ministrom energije, rudarstva i industrije Federacije BiH Vedranom Lakićem potpisali memorandume o saradnji na planu realizacije projekata izgradnje gasnih interkonekcija. Na tekst ovog Memoranduma Vlada Tuzlanskog kantona je nedavno dala saglasnost, a cilj Memoranduma jeste da unaprijedi saradnju na planu realizacije navedenog projekta, te će poslužiti kao opći okvir za institucionalnu saradnju između potpisnika. Očekuje se da ovaj dokument olakša potpisnicama daljnje razmatranje, razumijevanje i razvijanje specifičnih elemenata i dijelova Projekta. Nakon potpisivanja upriličena je i panel diskusija, a panelisti su bili ministar Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić, premijeri kantona Irfan Halilagić, Nijaz Hušić i Đuro Topić, te gradonačelnik Brčko Distrikta BiH Siniša Milić. Kada je u pitanju Tuzlanski kanton, premijer Halilagić je istaknuo da je naš kanton spreman za intenzivnije aktivnosti na planu gasifikacije, kao logičnom koraku u procesu dekarbonizacije. „Gasifikacija je strateški korak ka održivoj energetskoj budućnosti. Imajući u vidu da i Federacija, kroz niz svojih strateških dokumenata, jasno afirmiše gasifikaciju i Tuzlanski kanton prepoznaje značaj gasifikacije kao tranzicijskog koraka ka održivijem energetskom sistemu. Iako trenutno nedovoljno planski zastupljena, gasifikacija može igrati važnu ulogu u smanjenju emisija iz domaćinstava i industrije, jačanju sigurnosti snabdijevanja, te stvaranju preduslova za konkurentniji privredni ambijent. Vlada Tuzlanskog kantona sve intenzivnije djeluje u pravcu realizacije jednog od najvažnijih infrastrukturnih i energetskih projekata u posljednjim decenijama – gasifikacije kantona. Ovaj projekat se prepoznaje kao ključan ne samo za unapređenje energetskog sistema i smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima, već i kao šansa za transformaciju privrede, poboljšanje kvaliteta zraka i životnog standarda građana“, kazao je Halilagić i dodao da Tuzlanski kanton ima najrazvijenu industriju koja trenutno koristi druge energente sa višom cijenom i na taj način postaju manje konkurenti i na našem tržištu ali i na tržištu EU i šire. Iz tog razloga je veliki značaj da se putem sjeverne interkonekcije dovede gas i do TK i da naša industrija ima nižu cijenu energenta.