Author name: Mirsad Hadzic

Sjećanje na 2. maj 1992.: Dan kada je odbranjeno Sarajevo, ali i država Bosna i Hercegovina Sprečavanjem da jedinice tadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA), 2. maja 1992. godine, zauzmu zgradu Predsjedništva BiH odbranjena je država Bosna i Hercegovina. Stoga je 2. maj 1992, jedan od ključnih datuma u opstojnosti samostalne i nezavisne Bosne i Hercegovine. Tenkovi i oklopni transporteri tadašnje JNA zaustavljeni su nadljudskim naporima branilaca okupljenih u Teritorijalnoj odbrani RBiH, na Skenderiji, svega stotinjak metara od zgrade Predsjedništva RBiH. Zauzimanje zgrade Predsjedništva je spriječeno, ali je opsada naočigled cijelog svijeta trajala više od 1.400 dana, tokom koje su građani Sarajeva ubijani minobacačkim granatama, snajperskim hicima, protivavionskim naoružanjem…, ali su, isto tako, mučeni prekidima u snabdijevanju vodom, električnom energijom i prirodnim plinom, izgladnjivani… No, upornost da se grad odbrani i želja za preživljavanjem su pobijedili i Sarajevo nikad nije palo u ruke agresora. Sasvim sigurno da je 2. maj bio prva i najjača bitka za državu Bosnu i Hercegovinu, kada je samoinicijativnim djelovanjem manjih grupa patriota na onemogućavanju niških specijalaca da ovladaju centrom grada 2. maja, spriječen pad Sarajeva, a vjerovatno i Bosne i Hercegovine. Istog dana pripadnici bivše JNA na sarajevskom aerodromu zarobili su tadašnjeg predsjednika Predsjedništva RBiH Aliju Izetbegovića i njegovu delegaciju, koji su se vraćali sa pregovora iz Lisabona. Potom su odvezeni u Lukavicu. Ovaj događaj bio je uvod u ono što će se dešavati narednog dana, 3. maja, kad je JNA počela s izvlačenjem jedinica iz kasarne u starom dijelu grada, na Bistriku, a nakon mukotrpnih pregovora dogovorena je razmjena Izetbegovića. Tog 2. maja 1992. svijet su obišli dramatični TV snimci u kojima predsjednik Izetbegović u javljanju u program obznanjuje da je otet i da mu ne dozvoljavaju da dođe u zgradu Predsjedništva BiH. Svijet su obišle i fotografije i snimci zapaljenih tramvaja na Skenderiji, u centru Sarajeva, kao i eksplozije granate na uglu ulica Dalmatinska i Titova, preko puta zgrade Centralne banke BiH. Zapaljena je i Glavna pošta u Sarajevu, te se van funkcije našlo 45.600 telefonskih priključaka. Značajan broj građana u općinama Stari Grad i Centar ostao je bez kontakta sa svojim najmilijim u drugim dijelovima grada, ali i bez telefonske veze s ostatkom svijeta. Jedinice tadašnje Teritorijalne odbrane i MUP-a RBiH uz pomoć brojnih patriota uspjele su odbiti napad i spriječiti zauzimanje Predsjedništva BiH. No, Sarajevo je ostalo u opsadi koja će trajati više od 1.400 dana. Neprijatelj, koji se sve vrijeme nalazio na okolnim brdima konstantno držeći stanovništvo pod snajperskom vatrom te granatirajući i civile i objekte, do kraja rata više nije uspio prodrijeti u grad. Tokom opsade poginuo je 11.541 građanin Sarajeva, među njima 1.601 dijete. Prema poslijeratnim istraživanjima, najviše stanovnika, skoro četiri petine od ukupnog broja poginulih, stradalo je u prve dvije godine rata.

Nikšić odgovorio Čoviću: Nikada nećemo pristati na tri federalne jedinice u BiH Premijer entiteta Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić je, komentarišući izjavu lidera HDZ BiH Dragana Čovića o tome kako bi za BiH najbolje bile tri federalne jedinice, poručio kako na to nikada neće pristati. “Na to nećemo nikada pristati. Praznično je vrijeme, pa svi iskazuju nekakve želje”, rekao je Nikšić u četvrtak u Sarajevu, gdje je prisustvovao tradicionalnom radničkom doručku povodom Međunarodnog praznika rada, objavila je FENA. “Imamo tamo jedan dio Bosne i Hercegovine koji iskazuje želju za secesijom, pa onda imamo tu priču oko tri federalne jedinice. Naravno i mi imamo svoje želje, kako mi želimo da vidimo Bosnu i Hercegovinu kao državu sa jednim predsjednikom, jednom vladom, jednim parlamentom, na državnim i lokalnim nivoima”, rekao je Nikšić. Pošto svi imaju nekakve želje koje se ne mogu ostvariti, on je rekao da treba tražiti kompromis, razgovarati, doći do onoga gdje bi bili podjednako svi nezadovoljni ili podjednako svi zadovoljni. “Naravno, nama je Bosna i Hercegovina iznad svega”, kazao je Nikšić. “Isključivo je federalizam budućnost ove države, ako imate tri federalne jedinice, riješili ste apsolutno sve”, kazao je Dragan Čović, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH, u intervjuu za Hrvatski tjednik, koji su jučer prenijeli mediji u regionu.

Tuzla dobila Park žrtava femicida i svih oblika nasilja (VIDEO) Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća Tuzle donesena je odluka o promjeni naziva parka koji je lokalno poznat kao Cipelić. Novi naziv – Park žrtava femicida i svih oblika nasilja – simbolično odaje počast svim žrtvama nasilja, bez obzira na njihov spol, dob ili društveni status. Odluka o preimenovanju proistekla je iz inicijalne ideje da park nosi naziv Park žrtava femicida, čime bi se ukazalo na globalni problem nasilja nad ženama. Međutim, u toku rasprave zaključeno je da se naziv proširi kako bi obuhvatio sve oblike nasilja, uključujući vršnjačko nasilje, nasilje nad djecom, starijim osobama, muškarcima i marginalizovanim kategorijama društva. Član stručnog tima za određivanje naziva ulica i trgova, Edin Jahić, istakao je da je prošireni naziv važan korak ka inkluzivnosti: “Park će svojim imenom obuhvatiti sve žrtve nasilja, ne samo žene, već i djecu, muškarce i druge ranjive grupe. Smatram da je ova odluka pun pogodak.” Vijećnik Gradskog vijeća Tuzle, Mirnes Ajanović, naglasio je pravnu i simboličku vrijednost ove odluke: “Ovim nazivom želimo skrenuti pažnju na sve žrtve nasilja i odati im štovanje. Prvobitni naziv parka bio bi diskriminatoran, jer danas svjedočimo nasilju nad djecom, starijim osobama, muškarcima i drugim grupama. Zato smo predložili amandman koji naziv parka proširuje i upućuje jasnu poruku protiv svih vrsta nasilja.” Odluka Gradskog vijeća Tuzle predstavlja važan korak u podizanju svijesti o borbi protiv nasilja, a novi naziv parka simbolizuje solidarnost sa svim žrtvama i potrebu za njihovom zaštitom. Inicijativa se uklapa u šire društvene napore za suzbijanje nasilja i promoviranje sigurnog okruženja za sve građane. (SUPER TV) Dokumenti, podaci i informacije objavljeni na domeni supertv.ba/supertelevizija.com se mogu koristiti samo za individualne potrebe korisnika, uz poštivanje svih autorskih i vlasničkih prava te prava trećih osoba. Super TV polaže autorska prava na sve vlastite sadržaje (tekstualne, vizualne i audio materijale, baze podataka i programski kod). Neovlašteno korištenje bilo kojeg dijela domene smatra se kršenjem autorskih prava, i može rezultirati sudskim i drugim postupcima protiv prekršitelja.